Zakonski propisi kojima se uređuje upravljanje vodotokom u RS su samo mrtvo slovo na papiru, a bezobzirnim šljunkarima nadležni ne samo da tolerišu njihove nezakonite aktivnosti, već se sve više stiče utisak da učestvuju u pogodovanju u vršenju tih kriminalnih radnji, stav je aktivističkih grupa koja se zalaže za legalnu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne.
Očit primjer je pregrađivanje rijeke Bosne na potezu od Doboja do Šamca.
Neformalnoj grupi građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne” su se u poslednja dva mjeseca u više navrata javljali dobojski i modrički ribolovci, kao i drugi građani koji su prijavljivali drsko kopanje unutar korita rijeke Bosne i bez skrivanja njegovo pregrađivanje, gomilanje šljunka i zatim odvoz u nepoznatom pravcu.
Pri prvim provjerama koje su uslijedile od strane aktivista, iz privrednih društava, koja su izvodila radove kod mosta u blizini željezničke stanice i Rudanci nadomak Doboja, su tvrdili da je riječ o produbljivanju korita radi povećanja nivoa vode u bunarima kojima se pitkom vodom snabdijevaju stanovnici ovog grada.
“Njihove su tvrdnje bile da su nalog dobili od gradskih vlasti i lokalnog “Vodovoda”, ali su radovi nastavljeni i nakon obilnijih padavina. Zatim su se pregrađivanja, osim na ova dva lokaliteta, počela nizati u Kotorskom, Miloševcu, Crkvini, pa sve do lokaliteta “Ušće”, odnosno dijela prije samog mosta na rijeci Bosni koji spaja Šamac i Prud” – izjava je člana pomenute grupe Jadranke Petrović.
Aktivistkinja Anka Simeunović iz Šamca posljedice ovih radnji vidi i u svom gradu.
“Bogami je Šamac “zaplesao”, očito je da su struje rijeke Bosne već promijenile smjer, mnogo kuća ima napukline, a i neke ravne ploče po tlu su izašle iz sjedišta zbog pomjeranja tla. Dok se političari otimaju za vlast, nemaju pojma šta im se dešava na terenu i kakve posljedice ostaju zbog njihove nebrige za ono što je najvažnije, a to su ljudski životi i materijalna dobra” – kaže Simeunović.
Mještani naselja u blizini korita rijeke Bosne se žale da nadležnih za upravljanje vodotokom u RS, službenika JU “Vode Srpske”, nema ni na vidiku, što se tumači njihovom zauzetošću proteklom izbornom kampanjom. Takođe ni vodnih inspektora Inspektorata RS, koji se ipak pojave nakon konkretnih prijava aktivista.
Iz neformalne grupe građana su, na dojave mještana, obećali podnošenje priava po prikupljanju dokaza za sumnje u nelegalne radnje šljunkara, a pravnom podrškom je već utvrđeno da se radi o aktivnostima šljunkara koje se ne mogu podvesti pod dozvoljene radnje.
“Prema članu 66 Zakona o vodama RS dislokacija i vađenje materijala u koritima i vodnom zemljištu, dozvoljena je samo u obimu i na način kojim se uređuje korito i vodno zemljište ili ako to služi sprovođenju mjera zaštite, a u skladu posebnim elaboratima i projektima i na osnovu njih izdatim vodopravnim aktima, Na način koji bitno ne mijenja prirodne procese, ne remeti prirodnu ravnotežu ekosistema ili ne pospješuje štetno djelovanje voda. Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave, u okvirima svojih nadležnosti, upravljaju vodnim dobrom, kao dobrom od opšteg interesa i štite ga od oštećenja, uništenja ili nesavjesnog i nezakonitog korištenja, u skladu sa ovim i posebnim zakonima” – dio je pripremljenog dokumenta kojim će se neformalna grupa građana obratiti nadležnim za upravljanje vodotokom, vršenje nadzora i kontrolnim organima, sa upitom u kojoj mjeri su obezbijedili poštivanje ovih zakonskih odredbi.
IZ Grupe će, kako ističu, upozoriti nadležne da su na vodnom i priobalnom zemljištu, zabranjene djelatnosti i zahvati u prostoru koji mogu ugrožavati stabilnost vodnih i priobalnih zemljišta, umanjiti stepen zaštite od štetnog djelovanja voda, sprečavati normalan protok vode, plavnog nanosa i mulja, onemogućiti održivost i razmnožavanje vodnih organizama i onih zavisnih od vode.
“Ovaj se dio direktno odnosi na zabranu pregrađivanja rijeka, što se u poslednje vrijeme masovno radi bez posljedica. Konkretno, samo ćemo citirati zakonske odredbe po kojima su izričito zabranjene sve aktivnosti koje mogu imati štetan uticaj na vode, vodna zemljišta i vodozaštitne objekte, a naročito na vodnom zemljištu, kao inundacionom području, vršiti iskope, dislociranje ili vađenje materijala” – ističu iz neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne”.
