Evropska komisija je u srijedu, 12.10. usvojila Paket proširenja za 2022. godinu u kojem je dala detaljnu procjenu stanja napretka koje su napravile zemlje zapadnog Balkana i Turska na svojim putevima ka Evropskoj uniji, s posebnim fokusom na provođenje ključnih reformi, kao i jasne upute o reformskim prioritetima koji predstoje.
Komisija je dala preporuku da Vijeće dodijeli Bosni i Hercegovini status kandidata, uz razumijevanje da je neophodno poduzeti niz koraka na jačanju demokratije, funkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava u zemlji, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, garantovanju slobode medija i upravljanja migracijama u zemlji.
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrell je izjavio da se Vijeću preporučuje da dodijeli Bosni i Hercegovini kandidatski status.
– Unosimo novu dinamiku u proces u nadi da će region iskoristiti priliku i nastaviti s implementacijom ključnih reformi. Ne ocjenjujemo samo uspješnost partnera, već i buduće države članice. I jasno je da vjerujemo u evropsku budućnost naših partnera. Brutalna invazija Rusije na Ukrajinu stavila je evropsku politiku proširenja u prvi plan, koji poprima novi geopolitički značaj. To je dugoročno ulaganje u mir, prosperitet i stabilnost za naš kontinent – naveo je.
U slučaju Crne Gore, prioritet za dalji ukupni napredak u pregovorima ostaje ispunjavanje privremenih mjerila za vladavinu prava, navedenih u poglavljima 23 i 24. Kako bi to ostvarila, Crna Gora treba intenzivirati svoje napore u rješavanju preostalih pitanja, uključujući u kritičnim oblastima slobode izražavanja i slobode medija te borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i kredibilnosti pravosuđa.
Za to je potrebna politička stabilnost i konstruktivan angažman svih aktera, što će omogućiti uspostavu stabilne vlade i širokog političkog konsenzusa u Parlamentu oko ključnih reformi, navedeno je.
Prioritet za Srbiju je uspostavljanje vlasti čvrsto posvećenu evropskom strateškom smjeru i reformskom putu. Daljnji rad i politička posvećenost su potrebni kako bi se nastavile i produbile reforme i otklonili nedostaci, posebno u ključnim oblastima što su pravosuđe, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, sloboda medija, sloboda okupljanja i rada domaćih organa na predmetima ratnih zločina.
Kao prioritet je potrebno i da Srbija poveća svoju usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, koja je značajno smanjena. Takođe se mora snažno uhvatiti u koštac sa svim oblicima dezinformisanja.
Prve međuvladine konferencije s Albanijom i Sjevernom Makedonijom održane su 19. jula, čime je otvorena nova faza u njihovim odnosima s EU. Albanija i Sjeverna Makedonija trebaju dodatno intenzivirati napore u ključnim oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i borbe protiv organizovanog kriminala. Albanija se također mora pozabaviti imovinskim pravima, pitanjima manjina i slobodom izražavanja.
Kada je u pitanju Kosovo potrebno je da intenzivira svoje aktivnosti na jačanju demokratije, javne uprave, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Komisija ostaje pri svojoj ocjeni iz jula 2018. godine da je Kosovo ispunilo sva mjerila za liberalizaciju viznog režima i da prijedlog, koji se još uvijek nalazi pred Vijećem, treba prioritetno razmotriti.
Što se tiče normalizacije odnosa, iako su i Srbija i Kosovo ostali uključeni u Dijalogu, EU očekuje konstruktivniji angažman obje strane u pregovorima oko pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji u narednom razdoblju i da pokažu fleksibilnost u cilju ostvarenja brzog i konkretnog napretka.
U oblasti demokratije, vladavine prava i osnovnih prava, Turska mora kao stvar prioriteta da preokrene negativni trend i riješi slabljenje efektivne kontrole i ravnoteže u političkom sistemu. Dijalog o vladavini prava i temeljnim pravima takođe ostaje sastavni dio odnosa EU i Turske. Činjenice na kojima se temelji procjena da su pristupni pregovori sa Turskom zapravo u zastoju, i dalje stoje.
Evropsko vijeće je više puta ponovilo potvrdu svoga strateškog interesa za stabilno i sigurno okruženje u istočnom Mediteranu i za razvoj obostrano korisnog odnosa saradnje sa Turskom. No, situacija u istočnom Mediteranu se ponovno zaoštrila. Turska mora poštovati suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja članica EU.
Kontinuirana politika neusklađivanja Turske sa restriktivnim mjerama protiv Rusije zabrinjava zbog slobodnog prometa proizvoda, uključujući robu s dvojnom namjenom, unutar Carinske unije između EU i Turske. Turska također mora da napravi odlučne korake da poboljša usklađenost sa vanjskom i sigurnosnom politikom EU, uključujući i sa restriktivnim mjerama EU.
Turska ostaje ključni partner Evropske unije u važnim oblastima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, privreda, trgovina, energija, sigurnost hrane i transport. Nastavljeni su dijalozi na visokom nivou i intenziviran angažman u tim oblastima.
Turska je omogućila dijalog između Rusije i Ukrajine i odigrala ključnu ulogu u sporazumu o izvozu žitarica, iako je takođe odlučila povećati trgovinske i finansijske odnose s Rusijom, rečeno je u godišnjem izvještaju.
Sada je na Vijeću Evropske unije da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o budućim koracima, saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.
