Sudovi u Bosni i Hercegovini odlučit će da li šifrirane poruke prikupljene putem aplikacija “Sky” i “Anom” mogu biti korištene tokom krivičnih postupaka te da li je narušena privatnost onih koji su ih razmjenjivali.
Također će se utvrditi da li je došlo do narušavanja ljudskih prava osoba koje su razmjenjivale poruke, a koje se povezuje s kriminalnim radnjama, glavne su poruke prvog dana Šeste godišnje konferencije Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu.
Tema ovogodišnje konferencije najviših sudova u Bosni Hercegovini je: „Odlučivanje u krivičnim predmetima organiziranog kriminala – standardi korištenja dokaza pribavljenih savremenim komunikacionim tehnologijama“.
Moderni način komunikacije omogućio je kriminalnim grupama nove načine djelovanja, a istovremeno je pred pravne sisteme postavio nove izazove.
Predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić kazala je da ubrzani napredak tehnologije uslovljava da se život, u velikoj mjeri, odvija na internetu, što nosi pravne implikacije.
“Iako digitalne tehnologije mogu poboljšati kvalitet života, olakšati komunikaciju i stvoriti nove mogućnosti, vidimo da se pojavljuje kriminal i korupcija putem šifriranih aplikacija. Uzimajući u obzir opseg šifriranih aplikacija, policijskim agencijama je teško utvrditi ko su osobe koje stoje iza kriminalnih radnji. Policija, tužilaštvo i sudovi se nalaze na prvoj borbenoj liniji. Težnja društva za kaznenim progonom je posebno izražena. To je pozitivna odlika države, ali isto tako se mora voditi računa o zaštiti temeljnih ljudskih prava. Potrebno je napraviti balans između interesa društva i zaštite digniteta”, izjavila je Galić.
Poručila je kako je organizirani kriminal rak rana današnjeg društva te da digitalna komunikacija pogoduje kriminalcima da vode aktivnosti putem nedozvoljenih sredstava.
“Obaveza države je da procesuira kriminal i ulaže napore u pronalaženju tih dokaza i vođenja postupaka koji moraju biti pravični. Ponavljam da moramo voditi računa da li je prikupljanjem dokaza putem aplikacija ispoštovana zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda. Da li ovi dokazi zadiru u ljudska prava i privatnost? Za društvo ne bi bilo dobro da se nastave pojavljivati imena povezana s aplikacijom. Predmeti nisu jednostavni i o kojem god kaznenom djelu je riječ, mora se osigurati istraga i suđenje. Korištenje dokaza pribavljenih putem aplikacija otvara važna pitanja”, zaključila je predsjednica Ustavnog suda BiH.
Kako bi borba protiv organiziranog kriminala bila efikasna. pravni sistemi trebaju što prije odgovoriti na koji način se mogu koristiti alati nadzora komunikacija u krivičnoj sferi. Da li postojeća zakonska rješenja omogućavaju efikasnu borbu protiv domicilnog i prekograničnog kriminala? Do koje granice se klasično tumačenje zakonitosti pribavljenih dokaza u sferi savremenih komunikacija može nositi sa savremenim izazovima i da li se protiv organiziranog kriminala može boriti klasičnim načinom otkrivanja, gonjenja i presuđenja?
Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, izjavio je da su svi predmeti povezani sa “Sky” i “Anom” aplikacijama u fazi istrage te da ima mnogo zahtjeva za određivanje mjera pritvora, mjera zabrane, kao i da se vode posebne istražne radnje.
“Do sada ni u jednom predmetu nisu podignute optužnice, ali se neće dugi čekati dugo na njih. Građani s pravom imaju velika očekivanja kada je riječ o procesuiranju zločina za kriminal i korupciju. Agencije i tužilaštva moraju dati prioritet ovim predmetima i staviti ljudstvo na raspolaganje. Još uvijek nije otvorena istraga u slučaju tužiteljice Dijane Kajmaković, vodi se faza predistrage. Svaka osoba iz pravosudnog miljea koja se pominje u negativnom kontekstu, nije dobar odraz pravosuđa. Mora se obezbijediti zakonitost pribavljenih dokaza i očistiti BiH od korupcije”, kaže Lagumdžija.
Kriminal se, nevezan bilo kojim pravilom osim vlastitim interesom, znatno brže prilagođava modernim načinima komunikacije. Pravni sistem morati pratiti korake s tehnološkim naprecima. S tim u vezi, Europski sud za ljudska prava, već bilježi prvi slučaj proizišao iz navedenih aplikacija.
Sudija Europskog suda za ljudska prava Faris Vehabović, istaknuo je kako su šifrirane poruke iz aplikacije veliki izazov i za ovaj sud.
“U nekim zemljama Europske unije već su podignute optužnice u predmetima koji se tiču aplikacija. Bilježimo i presude, a jedan slučaj je dospio na Europski sud za ljudska prava. Ovakve teme su interesantne i za praksu Europskog suda za ljudska prava. Teško je dati konkretan odgovor, jer praksa suda nije još došla do te tačke”, poručio je Vehabović.
U proces prikupljanja dokaza, uz podršku međunarodnih partnera, uključene su i policijske agencije iz BiH. Direktor Agencije za istrage i zaštitu SIPA Darko Ćulum, kazao je da su policijske agencije u BiH dobile određene poruke te da se radi na dešifriranju.
Na pitanje koliko ima smisla objavljivati nova imena osoba povezanih s kriminalom i korupcijom, a koja su koristile navedene aplikacije, Ćulum kaže da bez obzira na ishod, policijske agencije imaju dragocjene podatke.
“Mi se ne oslanjamo samo na poruke koje smo dobili putem aplikacija “Sky i Anom” i naravno da nećemo samo njih koristiti kao dokaze. Imamo i ranije prikupljene dokaze o određenim događajima koji su se ranije desili u BiH”, rekao je Ćulum.
Osim predstavnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, sudova i tužilaštava u Bosni i Hercegovini, Državne agencije za istrage i zaštitu, međunarodnih organizacija, kao i sudija Europskog suda za ljudska prava i advokata, na Forumu pravosuđa se obratio i Julian Reilly, ambasador Velike Britanije u BiH.
“Tehnologija se mijenja i važan je dio naših života. Mnogi od nas komuniciraju na društvenim mrežama. Pravo pitanje je kako informacije s društvenih mreža i šifriranih aplikacija iskoristiti kao dokaze na sudovima. Tehnološki napredak je promijenio naše živote, ali je otvorio i način djelovanja kriminalaca. To je izazov za pravosuđe i ono mora raditi u interesu društva. Nadamo se da će nam dosadašnja iskustva omogućiti djelotovorniju borbu protiv organiziranog kriminala”, poruka je ambasadora Velike Britanije u BiH.
Jedan od organizatora Pravosudnog foruma je AIRE Centar, a direktorica Programa za Zapadni Balkana Biljana Braithwaite je kazala kako je projekat centra usmjeren na harmonizaciju domaće prakse, naročito u oblasti krivičnog pravosuđa, kako bi se borio protiv organiziranog kriminala i korupcije.
“Pravosudni forum ima cilj otvoriti dijalog između domaćih i međunarodnih sudova. Moramo razgovarati o dokazima koji su prikupljeni preko aplikacije, njihovoj vjerodostojnosti i kako ih iskoristiti na sudovima tokom procesa”, poručila je Braithwaite.
Podsjetimo da su otkrivanjem poruka putem aplikacija “Sky i Anom” u javnost dospjela imena policajaca, tužioca i političara. Predmeti se odnose na organizirane kriminalne grupe i povezanost s narkostrukturama u zemljama regiona, Europe i svijeta. Iz Tužilaštva BiH su ranije kazali da se radi na više od deset predmeta koji se odnose na navedene aplikacije te da se uskoro može očekivati podizanje prvih optužnica. Ova institucija, sudeći prema izjavama, vjeruje u vjerodostojnost dokaza.
“Dokazi u predmetima pribavljeni su putem međunarodne pravne pomoći i međuinstitucionalne saradnje i naravno da su vjerodostojni dokazi, koji se već koriste u postupcima u zemljama EU i regiona. Na temelju ovih dokaza, već su određivane mjere pritvora i mjere zabrane u predmetima u BiH, tako da se ovi dokazi procesno već koriste.
U Europi su četiri suda odbacila dokaze prikupljene putem “Sky” aplikacije. U susjednoj Srbiji se špekulira da bi mogao biti sumnjiv način na koji su otključane aplikacije. Dosadašnje informacije pokazuju da se unutar aplikacija komuniciralo na više od 30 različitih jezika. U Bosni i Hercegovini je aplikacije koristilo više od dvije hiljade osoba povezanih s kriminalom i korupcijom.
