Evropski revizori su, nakon provedene revizije, u ovih dana objavljenom tematskom izvještaju “Privremena podrška radi smanjenja rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (instrument SURE)”, otkrili da efekat nevjerovatnih 100 milijardi eura izdvojenih za očuvanje radnih mjesta tokom krize uzrokovane bolešću COVID-19 – nije poznat??? I to da se ne mogu pravilno procijeniti zbog – nedostatka kvalitetnih podataka!
Naravno, to što su tamošnji kontrolori uhvatili svoju vlast u neprihvatljivom ponašanju, odnosno neznanju, nije nikakvo opravdanje za ove “naše”. Naprotiv, to je potvrda ispravnosti pristupa ovdašnjih (nažalost samo Federalnih) ravizora i njihovog ukazivanja na greške u reagovanju vlasti u kriznoj situaciji, na koje je ovdašnja vlast – podsjetimo – reagovala negiranjem ne samo grešaka, nego i prava revizora da se njima bave, pa čak javno, na press konferencijama, nasrtala na zakonom garantovanu nezavisnost revizora, s otvorenom ambicijom da im određuju šta da u izvještaju pišu a šta ne (i šta da iz već objavljenih izvještaja izbace).
Evropskom revizorskom sudu se, naravno, niko iz Komisije ne bi usudio da određuje šta smije a šta ne ili da od njega zahtjeva da iz svojih izvještaja izbacuje dijelove koji nisu afirmativni za vlast. Pa makar se radilo o 100 milijardi, od kojih su 92 već “spiskane” a da se ne zna jel to imalo smisla. Odnosno kakav je to efekat imalo na milione radnih mjesta, koja su u pandemiji bila ugrožena.
„SURE je odražavao vanredne okolnosti te su njime u svrhu ublažavanja efekta pandemije na radnike i firme finansijska sredstva EU stavljena na raspolaganje brzo i efikasno”, izjavila je Iliana Ivanova, članica Suda koja je predvodila ovu reviziju. „Međutim, puni efekat tog instrumenta na terenu još uvijek nije poznat. Iako postoje određene naznake o njegovom uspjehu, nema dovoljno pouzdanih podataka pomoću kojih bi se procijenilo koliko je radnih mjesta zapravo očuvano.”
U BiH, o uspjehu mjera koje je preduzela Vlada Federacije govori jedino ta Vlada i – oni kojima je Vlada davala pare, kako je to cinično prokomentarisao generalni revizor Dževad Nekić, u jednoj od svojih polemika sa ostrašćenim ministrima i njihovim savjetnicima i službenicima.
S druge strane, revizori su utvrdili da vladine mjere niti su adekvatno planirane, niti su blagovremeno donesene, niti efikasno realizovane, te, da, u konačnici, nedostaju sveobuhvatni i transparentni podaci o realizaciji i ostvarenim efektima. Dakle, bukvalno ništa nije urađeno kako treba.
I pritom je Vlada pokušala prikriti činjenice, uskraćujući prvobitno informacije koje su im tražene, od strane Ureda za reviziju, za potrebe revizije učinka o efikasnosti mjera za smanjenje posljedica pandemije COVID-19. Pri čemu se ovo odbijanje dostave podataka dešavalo istovremeno sa usvajanjem zaključka Parlamenta kojim se od Vlade zahtjeva da sankcioniše institucije koje odbijaju saradnju sa Uredom za reviziju i ne dozvoljavaju mu da vrši svoju obavezu, karakterišući takvo ponašanje kao – rušenje pravnog sistema i poretka, nepoštovanje procedura i zakonskih propisa i privatizaciju institucija.
Revizori su, naknadno, otkrili i šokatan podatak da ovdašnja vlast, koja uživa u luksuzu i privilegijama i neopravdano visokim platama, u uslovima krize štedi. Ali ne na sebi (i svojima), nego na domaćoj privredi i građanima. Dok je, naime, čitav svijet upumpavao stotine milijardi dolara u svoje ekonomije, Federalna Vlada je odlučila da domaćoj privredi ne da čak ni ono što je za nju planirano i javno proklamovano.
Dok je Evopska komisija, po ocjeni revizora, finansijska sredstva EU u svrhu ublažavanja efekta pandemije na radnike i firme stavila na raspolaganje brzo i efikasno, te, za nešto više od dvije godine od planiranih 100 milijardi, odobrila finansijsku pomoć u iznosu od 93,3 a isplatila 92 milijarde eura, Federalna Vlada je u prvoj, najtežoj godini, od ukupno 488 miliona KM planiranih Rebalansom Budžeta FBiH za 2020. za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica u okolnostima pandemije u toj godini, utrošila cca 91 milion KM, odnosno tek 18,6% planiranih sredstava. Valjda zato što je naša privreda, za razliku od evropske, tako snažna i ima takve finansijske rezerve da joj nikakva pomoć ne treba?
Vlada Federacije BiH i njeni ministri najoštrije su reagovali na primjedbe revizora u kontekstu kriterija po kojim su sredstva dijeljena i konkretne primjere za koje ne postoji nikakvo opravdanje i kojim bi se u pravnoj državi, bavili policija, tužilaštvo i sudovi.
Federalni su revizori konstatovali i da su korisnici subvencija smanjivali broj zaposlenih iz mjeseca u mjesec, iako je jedan od osnovnih ciljeva subvencionisanja bio spriječiti pad zaposlenosti.
Na tragu toga, Evropski revizorski sud, u svom je izvještaju objavio i podatak da su sve zemlje koje su se koristile instrumentom SURE osim jedne prijavile nepravilnosti i navodne prevare. Samo što u Uniji možemo očekivati da se neko tim prevarama i bavi.
Evropski revizori ističu da su mjere odgovora na krizu, kao što su programi za očuvanje radnih mjesta, obično podložne zloupotrebi. Kad je riječ o instrumentu SURE, navode da je 18 zemalja od njih 19 otkrilo nepravilnosti ili prevare te istražilo sve takve slučajeve, što je dovelo do povrata nepravilno upotrebljenih sredstava u 13 zemalja.
Kod nas, nije poznato da se iko od nadležnih “trznuo” na ukazivanje revizora na sporno ponašanje ministara i sporne tokove budžetskog novca u ovom kontekstu.
A kako ministarstva odbijaju priznati da je napravljena ikakva greška pri podjeli novca, logično, nije moglo doći ni do povrata novca koji nije utrošen namjenski.
Uglavnom, gledajući svijet očima naših političara, Evropska unija bi trebala da ispunjava naše a ne mi njihove kriterije. Jer kod nas vlast radi besprjekorno, budžetskim sredstvim se upravlja odgovorno, nema korupcije, ni zloupotrebe položaja, nema privatizacijskih pljački, nema grešaka i nezakonitog rada odgovornih, nema kršenja ljudskih prava i građanskih sloboda, nema izbornih pljački, nema govora mržnje i urušavanja demokratskih institucija i pravne države. I nema potrebe za kontrolnim mehanizmima, kao što su uredi za reviziju. Dok je kruha i igara. I otvorenih granica.
