Aktivisti iz Tršića od juna prošle godine ukazuju na nepostojanje studije procjene uticaja na životnu sredinu i potrebnog nivoa uključenosti građana, te, na koruptivno pogodovanje, prilikom izdavanja dozvola i korištenje zastarjele tehnologije tokom izgradnje Asfaltne baze u ovom mjestu kod Zvornika. Ali je to naišlo na očigledno institucionalno ignorisanje, pa su aktivisti podnijeli tužbu protiv Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, zbog izdavanja ekološke dozvole protivno zakonskim odredbama, činjeničnog stanja i prekoračenja granica ovlaštenja.
Po ovoj tužbi još nije odlučeno, što nije za čuđenje, znajući za sporost bosanskohercegovačkog pravosuđa i njegovu tradicionalnu inertnost. Ali to aktiviste, okupljene u neformalnoj grupi građana „Zaštitimo Tršić kod Zvornika od štetnog uticaja rada asfaltne baze”, nije obeshrabrilo, pa su naručili stručnu ekspertizu, koja bi potvrdila ili osporila njihove tvrdnje da je Asfaltna baza izgrađena i na obalnom području, odnosno neposredno uz rijeku Drinu, što su nadležni, predstavici JU „Vode Srpske“, urbanističko-građevinske inspekcije grada Zvornik, AD „Vodovod i Komunalije“, Policijske uprave Zvornik i RJ „Elektrodistribucija“ Zvornik mogli i sami vidjeti da nisu ignorisali poziv za prisustvo tehničkom prijemu, nakon kojeg je izdata upotrebna dozvola za rad postrojenja.
„Komisija je dana 29.07.2022. godine izvršila tehnički prijem izgrađenog objekta o čemu je sačinila izvještaj, u kome je predložila ovom organu odobrenje za upotrebu asfaltne baze u naseljenom mjestu Tršić investitoru DOO „Keso Gradnja Zvornik“. Prema izvještaju komisije koja je izvršila tehnički prijem objekta, tehničkom prijemu je prisustvovao predstavnik investitora, dok predstavnici ostalih pozvanih nisu prisustvovali tehničkom pregledu“ – stoji u Rješenju o izdavanju upotrebne dozvole Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Zvornik, sa naglaskom da o neprisustvovanju pozvanih postoje pismeni dokazi.
Nezainteresovanošću nadležnih da zajednički utvrde da li su ispoštavane sve odredbe iz datih lokacijskih uslova, građevinske dozvole i ostalih saglasnosti i odobrenja, stavljeno je na teret Inspektoratu RS da utvrdi sve relevantne činjenice i sumnje koje su pratile postupak izdavanja, a koje su od početka iznosili aktivisti koji se zalažu za legalan i zakonit rad Asfaltne baze u Tršiću.
Do finalizovanja nalaza angažovanog eksperta od strane neformalne grupe građana, uz podršku Centra civilnih inicijativa, zatraženo je mišljenje i postupanje nadležnog Sektora urbanističko-građevinske i ekološke inspekcije, Odjeljenja u Bijeljini, odnosno da se izvrši vanredna inspekcijska kotrola.
Prema izvještaju Republičkog ekološkog inspektora Ilije Pantića, postrojenje za proizvodnju asfalta izgrađeno je prema rješenju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, na osnovu kojeg je izdata Ekološka dozvola privrednom subjektu „Keso-Gradnja“.
U izvještaju se navodi da su izvršena mjerenja ukupnog ekvivalenta vanjske buke na lokaciji asfaltne baze od strane ovlaštene ustanove, te da ona ne prekoračuje dozvoljene vrijednosti prema Pravilniku o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma. Takođe i da je koncetracija zagađujućih materija ispod graničnih vrijednosti koncetracija predviđenih Uredbom o vrijednosti kvaliteta vazduha. I analizirani parametri kvaliteta otpadnih voda, prema izvršenim analizama, odgovaraju graničnim vrijednostima Pravilnika o uslovima za ispuštanje otpadnih voda u površinske vode.
„Dakle, utvrdio sam da D.o.o. Keso – gradnja Tršić-Zvornik posjeduje Ekološku dozvolu, da su izvršena mjerenja parametara životne sredina (voda, vazduh, buka) i da su rezultati mjerenja u granicama dozvoljenih vrijednosti propisanim pratećim Pravilnicima“ – stoji u nalazu inspektora, koji se ogradio od davanja mišljenja za legitimnost izgradnje postrojenja, kada su u pitanju imovinsko-pravni odnosi, katastarske parcele i izgradnja, jer ta pitanja nisu u nadležnosti Ekološke inspekcije.
Prema reakciji iz NGG „Zaštitimo Tršić kod Zvornika od štetnog uticaja rada asfaltne baze”, oni su stava da se takav nalaz mogao i očekivati.
„Ukazujemo od početka na pogodovanja i spregu sa elementima korupcije, svjesni težine dokazivanja. Naš glavni argumenti su dokazi na licu mjesta i činjenica da je postrojenje izgrađeno na samoj obali rijeke Drine, na mjestu gdje je zabranjena svaka vrsta gradnje. A, ako susjednoj državi Srbiji nije problem što dio postrojenja zahvata i njihovu teritoriju, što cijelo vrijeme tvrdimo i dokazujemo takođe uvidom u mape RUGIP, onda to nije problem ni za nas. Ali, nećemo dozvoliti da se otpadne vode u procesu proizvodnje asfalta ispuštaju u rijeku Drinu, jer se njome snabdijevamo iz arteških bunara“ – reakcija je iz neformalne grupe građana, iz koje napominju da će ipak sačekati kompletan nalaz angažovanog eksperta, kao i presudu Okružnog suda u Banjaluci po njihovoj tužbi za daljne korake.
