Crna Gora će platiti 300.000 eura štete direktorima škola i obrazovnih ustanova, koje je bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić, kako su po tužbama utvrdili sudovi, nezakonito smijenila tokom 2021. godine.
To je procjena sadašnjeg Ministarstva prosvjete, koju je na sjednici Vlade 22. decembra iznijela državna sekretarka u tom resoru Milijana Vukotić Jelušić.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović potvrdila je Radiju Slobodna Evropa da će poslije praznika tužiti Vesnu Bratić sa zahtjevom da plati štetu koja je nastala po državu:
“Zaštitnik će u zakonskom roku pokrenuti postupak regresne naknade protiv odgovornog lica. Za sada je Bratićka izvjesna a moguće je da tužbom budu obuhvaćena i druga lica.”
Ovo je prema do sada dostupnim podacima, prvi put da se od nekog ministra zahtjeva da obešteti državu zbog štete koju je svojim radom nanio državnom budžetu.
Kako je došlo do smjena
Do smjena je došlo nakon promjene vlasti na izborima avgusta 2020. na kojima su većinu osvojili prosrpski Demokratski front, Demokrate i pokret URA, a Demokratska partija socijalista (DPS) je nakon tri decenije vlasti prešla u opoziciju.
Vesna Bratić je izabrana za ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi premijera Zdravka Krivokapića, u kojoj je većina ministara bila bliska SPC a koju su u decembru izabrale pobjednice izbora.
U prvoj polovini mandata smijenila je gotovo sve direktore škola u Crnoj Gori.
I dok je opozicija na čelu sa DPS tvrdila da su smjene politički revanšizam, Bratić je razrešenja u prosvjeti pravdala depolitizacijom školstva, tvrdeći da je dio smijenjenih direktora “zloupotrijebio obrazovne ustanove u političke svrhe”.
Opozicija je optuživala Bratićku da je na mjesta smijenjenih direktora postavila sebi ideološki bliske kadrove, među kojima branioce ratnih zločinaca i promotere četničkog pokreta.
Direktori gotovo svih osnovnih i srednjih škola smijenjeni su na osnovu zakona o obrazovanju, koji je usvojila nova većina u junu prošle godine.
Većina direktora je uz otkaz dobila cirkularno pismo sa obrazloženjem da su povrijedili radnu obavezu jer nijesu formirali Školski odbor.
Bratić o tužbama
Bratić u utorak nije odgovarala na pozive RSE, ali je u izjavi za televiziju Nova M kazala da cifra od 300.000 eura za koliko je oštećen budžet, “nije tačna”.
“Više nego očigledno je da se radi o političkim optužbama. Svjedoci ste da sam ja predmet besprizorne hajke, mizoginih i svih drugih napada, koliko zbog moje nacionalne pripadnosti toliko i zbog moje bezpoštedne borbe protiv kriminogenog sistema, čiji su pipci i dalje duboko pa i u samom pravosuđu”, rekla je Bratić.
Ministarstvo ispituje odgovornost
Iz Minstarstva prosvjete je RSE potvređeno da će ovom slučaju ispitati odgovornost i ostalih zaposlenih:
“Ispitaće se odgovornost unutar Ministarstva u smislu Zakona o upravnom postupku i uloge ovlašćenog lica za pripremu određenih rješenja. Jasne su ingerencije i Ministarstva i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa”.
Prema podacima aktuelnog Ministarstva u julu 2021. smijenjeno je 187 direktora vaspitno-obrazovnih ustanova, a pred sudovima je više od 140 tužbi.
Za sada je donijeto više od 60 prvostepenih presuda u korist smijenjenih direktora, od čega deset pravosnažnih i izvršnih presuda.
Samo za tih deset presuda troškovi postupaka iznose oko 50.000, a procjene su da bi mogao nastati dodatni trošak za njihovo izvršenje od oko 25.000 eura.
U cilju smanjenja troškova u sudskim postupcima Ministarstvo je zatražilo a Vlada usvojila da se obustave ostali postupci i priznaju tužbe.
Premijer Dritan Abazović je kazao da se iz ovog slučaja mogu izvući neke pouke, a da se sudske odluke moraju poštovati:
“Moramo da platimo neku nadoknadu štete, ni prva ni posljednja koju ova Vlada plaća u ime nekih drugih. Bilo je drugih načina da se smijene neki direktori, ne ulazim u meritum stvari, ali vidite kako da što bezbolnije prebrodimo ovu situaciju.”
I krivična prijava protiv Bratić
Osim najavljene tužbe za odštetu od strane države i nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje (CGO) je Specijalnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete na čelu sa Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja.
Napominju da je rukovodstvo tadašnjeg Ministarstva sa raznih adresa uključujući i CGO javno upozoravano da će proces masovnog razrešenja u prosveti biti nezakonit:
“To ukazuje da su Bratić i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrijebili službeni položaj kroz niz radnji zbog čega su direktno odgovorni za nastalu štetu.”
Snežana Kaluđerović iz CGO za RSE kaže da je smjena motivisana političkim revanšizmom a da je izostala pojedinačna procjena rada direktora:
“Mi smo u početku, na sastancima sa Vesnom Bratić, uz materijalne dokaze ukazivali da bi smjene nekih direktora, koji su zloupotrebljavali poziciju u političke svrhe, bile opravdane ali ona to nije iskoristila već je uradila kumulativnu smjenu direktora.”
Najavljenu tužbu Zaštitnice imovinskih interesa države Kaluđerović vidi kao dobru poruku budućim ministrima da “dobro razmisle o odlukama prije nego ih donosu na štetu građana i državnog budžeta.”
Ko je Vesna Bratić
Tokom četrnaestomjesečnog mandata, Bratić je bila u fokusu javnosti zbog njenih ranijih političkih objava na društvenim mrežama u kojima je dio nevladinog sektora nazvala “huntom”, a porijeklo Crnogorca stavljala u kontekst “etničkog inžinjeringa”.
Za sebe je govorila da je “žena četnik”, dok je regionalnog kolumnistu i borca protiv nacionalizma Borisa Dežulovića nazvala “ustašom” i “magarcem” zbog njegovog kritičkog osvrta na protestne litije Srpske pravoslavne crkve.
Bratić je odmah po imenovanju bila izložena seksističkim i mizoginim napadima zbog posla kojim se bavila.
Vladi u kojoj je bila ministarka je početkom februara ove godine izglasano nepovjerenje.
