Dok se Vladimir Putin, njegovi saradnici i Rusija nalaze pod međunarodnim sankcijama, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja čiji predstavnici odlikuju Putina. Milorad Dodik, dokazani Putinov igrač, odlučio je uoči Dana Republike Srpske odlikovati predsjednika Rusije ordenom Republike Srpske na ogrlici.
“Putin je zaslužan za razvijanje i učvršćivanje saradnje i političkih i prijateljskih odnosa Republike Srpske i Rusije. Ima zasluga na polju javnih djelatnosti kojima se doprinosi sveukupnom i obostranom političkom, ekonomskom, društvenom i privrednom rastu i razvoju”, rekao je Dodik prilikom svečanosti na kojoj su dodijeljena odlikovanja, a među odlikovanim su i osobe sa crne liste.
Dodikov potez osudila je Evropska unija od koje, da ironija bude veća, Dodik traži 20 milijardi evra.
“Evropska unija osuđuje odluku vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska da ruskog predsjednika Vladimira Putina odlikuju ordenom Republike Srpske”, rekao je portparol EU Peter Stano.
Nezadovoljstvo su iskazali iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
“Odluka Milorada Dodika da odlikuje Vladimira Putina, čovjeka koji je pokrenuo ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu koja je rezultirala smrću hiljada civila i masovnim razaranjem infrastrukture, je za osudu. To je odbacivanje vrijednosti euroatlantske zajednice i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima”, saopšteno je iz ambasade SAD-a.
Odlikovanje Vladimira Putina dok je pod sankcijama i međunarodnoj izolaciji za BUKU komentarišu novinari i aktivisti iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Za komentar cijele situacije potrebno je imati u vidu širi međunarodni kontekst. Naime, na djelu je pokušaj destabilizacije Balkana o čemu se govori još od početka ruske agresije na Ukrajinu što je i vratilo SAD, NATO i EU na Balkan sa jasnim ciljem da se zaštiti Balkan kao evropska interesna zona što je deklarativno i cilj svih zemalja zapadnog Balkana. Rekla je ovo u komentaru za BUKU Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
“Međutim, rat u Ukrajini srušio je evropski poredak ili ga je značajno poljuljao i doveo u pitanje sve evropske vrednosti. Zbog svojevrsnog ruskog debakla na ratištu, Rusija, mada oslabljena, još uvek ide korak ispred jer ima ogromnu destruktivnu moć koju koristi na razne načine, pa i na Balkanu. To nije ni tako teško i ne košta je mnogo zbog sledbenika u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Tako je orden Putinu jedna u nizu Dodikovih provokacija koja ima za cilj i da se vidi dokle se može ići. Ono što brine je što Vučić očigledno podržava taj neustavni praznik i pridružuje se provokaciji, šalje i svoju delegaciju u kojoj je i njegov sin. Mnogo je zloslutnija činjenica što će tamo biti razne paravojne snage iz Rusije (Vagnerovci i Noćni vukovi) ali i iz Srbije i RS”, kaže Biserko.
Novinar Index.hr Gordan Duhaček za BUKU kaže da je odlikovanje prvenstveno dodijeljeno u propagandne svrhe, kao što je cijeli Dan RS-a jedna velika propagandna operacija.
“Cilj je uvjeriti ljude koji žive u RS-u da trebaju biti zadovoljni time da pasu travu u ime “zaštite srpstva” i “srpskog identiteta”. Da se ugledaju na Rusiju i Putina, koji ruski narod vodi baš u tom pravcu. Baš sam neki dan bio u Istočnom Sarajevu i čini mi se da tamo postoje dvije vrste cesta: prve su one asfaltirane u socijalizmu, druge su one koji i nisu asfaltirane. Cijeli budžet proslave Dana RS-a bi bilo bolje iskoristiti u popravljanje prometne infrastrukture Istočnog Sarajeva, to bi mnogo više poboljšalo živote ljudi koji tamo žive nego ova kičasta proslava koju Dodik organizira. U međunarodnom kontekstu odlikovanje Putinu u ovom trenutku je kuriozitet. To je za one stranice koje su postojale u dnevnim novinama, recimo na zadnjoj stranici, na kojima su se objavljivale bizarne vijesti iz svijeta”, rekao je Duhaček za BUKU.
Esejista i kolumnista iz Crne Gore Stefan Đukić smatra da su državna, republička, pokrajinska, pa i mnoga druga odlikovanja davno prestala da budu pokazatelj neke vrijednosti, već imaju isključivo unutrašnju upotrebnu vrijednost kojom političari nešto signaliziraju biračima i pokazuju ko su im partneri.
“Dodik pretpostavlja da mu je za politički opstanak važan dobar odnos sa Putinovom Rusijom i tako djeluje. Vrednosni stavovi su tu nebitni i tu se on ne razlikuje od drugih koji imaju ordenje pri ruci”, smatra Đukić.
Mogu li Putin, Dodik i saradnici uspjeti u destabilizaciji Zapadnog Balkana?
Dodik jeste najglasniji i najstransparentniji saveznik Putina na Balkanu, ali ne treba zaboraviti da su simpatizeri ovog ruskog političara aktivni u političkom životu širom Zapadnog Balkana. Pitanje je koliko su oni kao grupacija jaki i kolika je njihova moć u namjeri destabilizacije Zapadnog Balkana.
“Mogu pokušati, ali teško da mogu uspjeti. Uostalom, to bi bio politički kraj Milorada Dodika. On je zapravo pas koji laje, a ne grize. Dodik stalno najavljuje nekakve referendum, otcijepljenja itd., ali se plaši išta od toga konzekventno provesti. Kada bi krenuo na put bez povratka, poput proglšavanja neovisnosti RS-a, bio bi to prvenstveno Dodikov kraj, a onda možda i kraj RS-a. Putin zato itekako grize. Njemu sigurno ne bi smetalo da se opet zakuha kod nas u regiji, ali nema tu političkih lidera koji bi žrtvovali sebe u Putinovu korist. Dodiku je na kraju dana važniji Dodik od Putina”, ocjenjuje Duhaček.
Biserko smatra da Zapad ima sve alatke da spriječi destabilizaciju na Balkanu, ali da se za sada ne vide neki rezultati.
“Politika podilaženja Srbiji je istrošena i čini mi se da da je to pogrešan pristup. Srbija na to gleda kao na slabost i otvoreno je na ruskoj strani u svakom pogledu. Njena lažna podrška integritetu Ukrajine je u funkciji podsećanja međunarodne zajednice na neprincipijelost kada je reč o integritetu Srbije. U tom svetlu treba gledati na sve akcije koje Beograd izvodi na Kosovu. Cilj je provokacija i izazivanje konflikta ne bi li se izdejstvovala podela Kosova. Nažalost, srpska i ruska ofanziva u Crnoj Gori je otišla predaleko između ostalog i zato što je Zapad prevideo pogubnost litija u Crnoj Gori i što nije razumeo da je na delu svojevrsna konzervativna revolucija koja je i dalje na delu”, smatra Biserko.
Đukić napominje kako nema potrebe da bivši jugoslovenski prostor koji nazivamo Zapadnim Balkanom destabiliše bilo ko sa strane. Radimo to sami.
“Predstavnici naše političke klase, samozadovoljni u svojim privilegijama, najbolju perspektivu imaju u atmosferi neprestanog haosa, beskrajnih problema putem kojih glume da svakodnevno “gase požare” te se ne moraju baviti ozbiljnom državnom politikom, podizanjem standarda, jačanjem insitucija, radom na zdravstvu i školstvu”, kaže Đukić.
Da li je odlikovanje Putina moguće u zemljama regije?
Dok se Evropska unija i Amerika zgrožavaju nad potezima dobro poznatog ruskog saveznika, pitanje je koliko je realno da i zemlje regije koje teže EU integraciji učine slično. Za većinu naših sagovornika je to nemoguće, uz napomenu da je u Srbiji već odlikovan.
“Putin je već dobio najviše odlikovanje Srbije. Predsednik Nikolić je ruskom predsedniku dodelio orden za izuzetne zasluge u razvijanju i učvršćivanju miroljubive saradnje i prijateljskih odnosa između Srbije i Rusije, a obraćajući mu se na ruskom jeziku poručio je: “Dragi brate Vladimire, srpski narod se ponosi što ti nosiš najviši srpski orden.” Putin je jedini nosilac najvišeg ordena u istoriji Srbije. Do sada je dodeljeno 18 Ordena Republike Srbije svetskim državnicima, ali samo jedan prvog stepena na velikoj ogrlici – Orden Republike Srbije na velikoj ogrlici. Treba imati u vidu da je Vladimir Putin još kao premijer Rusije dobio Orden Svetog Save Prvog stepena. Ovo odlikovanje SPC mu je dodela još 2007. za ljubav prema Srpskoj crkvi i pomoć na očuvanju KiM u Srbiji, a dobio ga je 2011 prilikom posete Srbiji”, podsjeća Biserko.
No, za nova odlikovanja u zemljama regije Putin, mišljenja su naši sagovornici, ne treba računati.
“Pretpostavljam da je moguće još samo u Bjelorusiji. Pa ni Aleksandru Vučiću ne bi u ovom trenutku pao na pamet takav potez. Dodik bi možda htio biti poput Putina, no on je još jedan Lukašenko – ruski vazal koji je osiromašio svoje ljude i koji mora varati da bi pobijedio na izborima”, kaže Duhaček.
I crnogorski esejist i kolumnista vjeruje da u njegovoj zemlji ne postoji opcija da Putin bude odlikovan.
“Potpuno je nemoguće da se bilo šta supstancijalno učini od strane zvanične Crne Gore a da može biti tumačeno kao pro-rusko. Jak i ključan uticaj koji politički Zapad ima na Crnu Goru se ponovo pokazao propašću pregovora oko sastavljanja nove vlade mandatara Miodraga Lekića. Da bi bilo koja Vlada mogla uopšte funkcionisati ovdje, neophodno je da ima dobre odnose sa zemljama iz EU i NATO i to podrazumijeva da se bilo kakvi dobronamjerni potezi prema Putinu i Rusiji, nevezano za njihovu sadržinu i vrijednost, ne mogu dogoditi u ovom trenutku”, kaže Đukić.
Dok se o integraciji Zapadnog Balkana u EU špekuliše kao ulasku u paketu, jasno je da su ideološki i diplomatski zemlje regije daleko ispred Bosne i Hercegovine.
Dok odlikuje Putina, Dodik bi mogao biti iskren sam prema sebi bar kada su u pitanju ulaganja i finansijska pomoć koja je iz Rusije neznatna, a iz EU ključna. Tako Dodik Putina odlikuje, a ruku pruža ka Briselu nadajući se da će dobiti novu finansijsku pomoć.
