Evropski revizorski sud krajem je januara ove godine započeo postupak procjene na temu: Štiti li Evropska komisija na efikasan način finansijske interese EU od povreda vladavine prava u državama članicama.
Revizijom će biti obuhvaćeno Komisijino djelovanje na uzorku od šest zemalja: Bugarska, Grčka, Italija, Mađarska, Poljska i Rumunija.
Revizori će ispitati korake koje je izvršna vlast EU preduzela kako bi garantovala da zemlje primaju finansijska sredstva iz blagajne EU samo onda kada poštuju vladavinu prava. Revizija će biti usmjerena na kohezijsku politiku EU i finansijska sredstva za oporavak od pandemije bolesti COVID-19.
Evropska komisija je, naime, odgovorna za utvrđivanje i rješavanje mogućih povreda vladavine prava u državama članicama. Vijeće EU, koje okuplja vlade država članica, treba odobriti zaštitne mjere koje je Komisija predložila u okviru Uredbe o uslovljenosti, kao i posebne ključne etape i ciljne vrijednosti za rješavanje nedostataka u tom pogledu u okviru RRF-a.
Komisija ujedno može blokirati povrat sredstava utrošenih u okviru Kohezijskog fonda u slučaju da se ta načela ne poštuju.
Osim toga, Evropski parlament može rješavati pitanja povezana s vladavinom prava tokom godišnjeg postupka poravnanja Komisijinog upravljanja budžetom EU.
Radi se o tome da je vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti EU. To znači da se zakoni primjenjuju jednako na sve članove društva, da sudovi djeluju nezavisno i nepristrasno te da postoji dioba vlasti. EU je osmislio kombinaciju pravnih, finansijskih i nadzornih alata, kao i drugih mehanizama, u svrhu provođenja vladavine prava u svojim državama članicama. Oni uključuju mehanizam saradnje i provjere, postupke zbog povrede prava i godišnje izvještaje o vladavini prava. Osim toga, EU je 2020. postigla dogovor o pravilima o uslovljavanju kako bi se zaštitilo dobro finansijsko upravljanje njenim budžetom u cjelini. Pod određenim uslovima tim se pravilima zahtijeva da se u slučaju ozbiljnih povreda vladavine prava pristup zemalja finansijskim sredstvima EU obustavi, smanji ili ograniči. Te zaštitne mjere dosad su se upotrijebile samo u slučaju Mađarske (u decembru 2022.), za koju će biti obustavljeno 55% sredstava koje je trebala primiti u okviru triju kohezijskih programa EU. Finansijska pravila za fondove kohezijske politike te za Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF), koji čini najveći dio paketa EU za oporavak, omogućuju dodatne zaštitne mjere u pogledu vladavine prava.
„Kršenje vladavine prava, npr. nepravilno provođenje istraga o korupciji ili izostanak nezavisnosti pravosuđa, može imati velike finansijske posljedice unutar EU i može dovesti do zloupotrebe novca EU u državama članicama”, izjavila je Annemie Turtelboom, članica Suda koja će voditi reviziju. „Našom će se revizijom utvrditi da li je upotreba alata koji su Komisiji na raspolaganju za zaštitu budžeta EU od povreda vladavine prava efikasna, konkretno u slučaju finansijskih sredstava za koheziju i za oporavak.”
Inače, iz dugoročnog budžeta EU u periodu 2021. – 2027. osigurat će se sredstva u iznosu od 1 211 milijardi eura, od čega 361 milijarda eura iz fondova kohezijske politike. Osim toga, finansijskim paketom „NextGenerationEU” u periodu 2021. – 2026. za zemlje EU osigurat će se 807 milijardi eura, od čega 724 milijarde eura u okviru RRF-a.
