Dio parka “Hastahana” u sarajevskoj općini Centar je u novembru 2019. godine prodan Centralnoj banci za 4,7 miliona konvertibilnih maraka, nakon što je ranije, u julu iste godine, prethodni saziv Općinskog vijeća usvojio Odluku o usvajanju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor za lokalitet Hastahana. Na ovom je mjestu Centralna banka planirala graditi poslovni objekt sa podzemnom garažom.
Još prije toga, tokom 2018. godine, okupila se neformalna grupa građana “Hastahana park” koja se javno protivila prodaji dijela parka i gradnji poslovnog kompleksa na tom mjestu. Na javnoj raspravi uoči usvajanja Odluke o usvajanju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog Plana za ovaj lokalitet, koja je kasnije omogućila prodaju dijela parka, u maju 2019. godine, desila se očigledna demonstracija sile od strane nepoznatih osoba nad stanovnicima mjesne zajednice Marijin dvor. Prema tvrdanja građana, tadašnji načelnik općine je pozvao grupu sumnjivih lica, političkih poslušnika, čiji je cilj očigledno bio izazvati nered na javnoj raspravi. A javna rasprava se na kraju pretvorila u javne uvrede i prijetnje prema građanima koji su došli izraziti svoje nezadovoljstvo planom da se park pretvori u građevinsko zemljište.
U to vrijeme je i Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini provela anketu među svojim članovima i 97 posto od čak 970 učesnika ankete reklo je da se ne slaže s odlukom da se na mjestu parka Hastahana dozvoli izgradnja objekta.
Nadu građanima su djelomično vratili lokalni izbori održani 2020. godine kada je tadašnjeg načelnika Nedžada Ajnadžića iz SDA zamijenio Srđan Mandić iz Naše stranke. Treba napomenuti da je Naša stranka, uz SDP, glasala protiv izmjena Regulacionog plana i prodaje dijela parka, u julu 2019. godine.
Novi načelnik je odmah poduzeo niz koraka koji su, između ostalog, uključivali i sastanke sa predstavnicima građana i komunikaciju sa drugih relevalantnim insitucijama u ovom slučaju. Općina se obratila Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH s molbom za izjašnjenje o usklađenosti idejnog projekta objekta Centralne banke na prostoru Hastahane s odredbama Odluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajevo, nacionalnim spomenikom BiH. Komisija je tom prilikom u odgovoru Opštini naglasila: „Cjelokupan prostor Hastahane predstavlja potencijalno arheološko nalazište za koje je potrebno osigurati uslove za provođenje arheoloških istraživanja. Lokalitet je, također, prema podacima Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturnog i prirodnog naslijeđa evidentiran kao dobro baštine – spomenik vrtne arhitekture i oblikovane prirode – park.“
Početkom marta 2021. godine neformalna grupa građana je Općini Centar predala građansku incijativu za poništenje odluke o izmjeni regulacionog plana za lokalitet Hastahana na osnovu koje je parkovska površina proglašena građevinskim zemljištem, a nakon toga i djelomično prodana Centralnoj banci BiH.
„Nadamo se da će općinski vijećnici usvojiti danas dostavljenu građansku inicijativu i pokazati da zaista štite i zastupaju interese građana koji su glasali za njih i finansiraju njihov rad, a ne otuđene investitore u čijoj viziji je Sarajevo očigledno jedna velika građevinska parcela, a ne grad po mjeri svojih građana. Ovo je prvi put da se u Općini Centar koristi ovaj mehanizam i nadamo se da će potaći građane i građanke da se angažuju i aktivno zastupaju svoje interese“, istakli su tada iz inicijative Hastahana Park.
Malo poslije toga općinski načelnik Srđan Mandić formirao je ad-hoc komisiju sačinjenu, po njegovim riječima, od najboljih dostupnih pravnika da kao nezavisno tijelo utvrde da li je u procesu izmjena i dopuna regulacionog plana urađeno sve po zakonu.
Na tematskoj sjednici u septembru 2021. godine je predstavljen Izvještaj o utvrđenom stanju povodom Odluke u pristupanju izradi i dopuni Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor, lokalitet Hastahana, u kojem je potvrđen niz nezakonitosti od strane bivše općinske administracije a zaključak je bio da će Općina ovaj Izvještaj, zajedno sa krivičnom prijavom proslijediti nadležnom tužilaštvom i drugim relevantnim institucijama.
Tim povodom je početkom januara ove godine na adresu Općine Centar došao zahtjev od strane Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koja od Općine traži dostavu sve relevantne dokumenacije u slučaju „Hastahana“. SIPA ovu dokumentaciju traži po Naredbi Tužilaštva BiH o poduzimanju mjera i radnji u slučaju kupovine zemljišta na lokalitetu Hastahane u Sarajevu od strane Centralne banke BiH. Pored obimne dokumentacije koju je SIPA zatražila od Općine, spominje se upravo i ovaj Izvještaj koji je sačinilo ad-hoc radno tijelo imenovano od strane općinskog načelnika.
Treba još napomenuti da je tokom 2022. godine Centralna banka pokrenula upravni spor kod Kantonalnog suda u Sarajevu jer je im je Općina odbila izdati urbanističku saglasnost za ovu lokalaciju nakon što su propali „pregovori“ između Općine i CB po pitanju zamjenske lokacije. Naime, Općina je prvo nudila lokaciju u ulici Halida Kajtaza, takođe u centru grada, a nakon toga i navodno atraktivnu lokaciju u blizini tržnog centra SCC na Marijin dvoru ali od toga na kraju nije bilo ništa.
I dok se slučajem „Hastahana“ bave pravosudne institucije BiH, građanima ostaje nada da će neko napokon krivično odgovarati zbog ignorisanja glasa i potreba naroda, i kršenja zakona u tom kontekstu, i konačno stati ukraj urbicidu i neplanskoj gradnji u Sarajevu.
A aktivisti okupljeni oko inicijative „Hastahana park“ ne odustaju od svojih zahtjeva. Insistiraju na tome da se „Hastahana“ učini funkcionalnim parkom, u skladu sa željama građana i mišljenjem stručnjaka. I da se pristupi izradi novog prijedloga urbanističkog plana kojim bi se te želje i mišljenja uvažili.
