Presudom Okružnog suda u Banja Luci poništeno je rješenje Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske (u daljem tekstu: Ministarstvo) kojim se investitoru “Hidroelektrane Bistrica“ d.o.o. Foča, daje odobrenje za građenje za projekat hidrolektrane “B-2a”, instalisane snage 7,243 MW, planirane na rijeci Bistrica, na teritoriji opštine Foča.
Ova sudska odluka donesena je u postupku koji je Centar za životnu sredinu (u daljem tekstu: Centar) pokrenuo u aprilu 2022. godine, i to s ciljem preispitivanja zakonitosti odobrenja za građenje koje je za navedeni projekat Ministarstvo izdalo još tokom 2010. godine.
U upravnom sporu prvenstveno se ukazivalo na evidentnu činjenicu da, u momentu podnošenja tužbe, nisu postojale sve pravne pretpostavke za zakonitu realizaciju HE “B-2a”. Naime, u momentu otpočinjanja pripremnih građevinskih radova, u decembru 2021. godine, investitor nije posjedovao važeću ekološku dozvolu za ovo postrojenje, a na što je isti bio obavezan propisima koji uređuju zaštitu životne sredine, budući da je ekološka dozvola ključni preduslov za izgradnju objekata čija izgradnja i rad invazivno utiču na elemente životne sredine, naročito na vodna dobra.
Pored toga, tužbom je bilo ukazano i da postupak prethodne procjene uticaja, a koji se provodi prije izdavanja ekološke dozvole za ovo postrojenje, nije bio uopšte okončan. Međutim, to nije spriječilo investitora da započne sa gradnjom, niti je, po predstavkama Centra, nadležnoj inspekciji to bilo relevantno da naloži obustavu nezakonitih radova.
“Usljed složenosti pravne situacije i bojazni od nepovratne štete po životnu sredinu, te kako preuranjeno građenje nije pratila važeća ekološka dozvola, bili smo primorani da pribavimo kopiju građevinske dozvole izdate još 2010. godine i putem suda zahtjevamo njeno ukidanje 12 godina poslije. Sud u toku postupka nije bio vezan razlozima tužbe, te je konačno utvrdio da postoji dovoljno razloga zbog kojih je odlučio da odobrenje za građenje sporne hidroelektrane poništi, i to iz razloga što na ništavost upravnih akata sud pazi po službenoj dužnosti”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu.
Naime, sud je rješenje Ministarstva poništio, jer je prilikom svojevremenog izdavanja odobrenja za građenje došlo do bitnih povreda pravila postupka. Sud je tako istakao da je, u konkretnom slučaju, prilikom izdavanja rješenja izostala ocjena svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, a koje je investitor dostavio uz svoj zahtjev, zbog čega je Ministarstvo odobrenje izdalo bez jasno utvrđenog činjeničnog stanja.
Dodatno, sud je naveo da je izdavanje građevinske dozvole upravni postupak u koji moraju biti uključena i zainteresovana lica, odnosno lica koja radi zaštite svojih prava, ili pravnih interesa imaju pravo da učestvuju u postupku. Stoga, sud je ocjenio da Ministarstvo postupak izdavanja građevinske dozvole nije moglo provesti kao skraćeni postupak, nego je bilo neophodno provesti ispitni postupak, u skladu sa relevantnim zakonodavstvom, te dati pravilno i potpuno obrazloženje činjenica koje su bile od uticaja za davanje odobrenja.
Uprkos izbjegavanju nadležnog ministarstva da dostavi verifikovanu kopiju naknadno izdate ekološke dozvole, čime se pokušalo spriječiti sudsko preispitivanje i te dozvole, Centar za životnu sredinu je uspio da putem suda poništi ključni akt, tj. odobrenje za građenje. Nadležnoj republičkoj inspekciji je potom podnesen zahtjev za hitnim vanrednim inspekcijskim nadzorom i obustavom svih građevinskih radova na ovoj hidroelektrani.
“Odluka suda da, po službenoj dužnosti, poništi nezakonito odobrenje za građenje, a koje je ministarstvo izdalo još prije 13 godina, predstavlja svojevrstan presedan i ohrabrujući je korak u smjeru bolje sudske prakse i dostizanja ekološke pravde, odnosno dosljedne implementacije Arhuske konvencije, čemu organizacije koje se bave zaštitom životne sredine isključivo teže. Iz tog razloga očekujemo promptno i adekvatno djelovanje svih nadležnih organa uprave i inspekcije, a kako bi se spriječila veća šteta po životnu sredinu”, dodao je Skomorac.
Podsjećamo takođe da su Centar i Arhus centar iz Sarajeva, u septembru 2022. godine podnijeli zajedničku tužbu protiv rješenja kojim se odobravaju Studije uticaja koje su izrađene za sve tri hidroelektrane planirane na rijeci Bistrici. Dok ovaj sudski postupak još traje, Centar za životnu sredinu očekuje pozitivan ishod i u ovom postupku, tim prije, jer je Studijom kao rješenje za migracije riba predviđen tzv. “riblji lift”, a navedeno rješenje nije dovoljno elaborirano i tehnički je ostalo potpuno opskurno.
Postupci protiv građevinskih dozvola glede HE “B-1” i HE “B-3”, iako sa identičnom činjeničnom podlogom kao u vezi HE “B-2a”, okončani su odlukama u korist investitora.
“Iako su pomaci evidenti, ipak, kako bi imali ujednačenu sudsku praksu, ovo ukazuje da je potrebno još mnogo rada organizacija, ali i pravosuđa u smislu razumijevanja složenosti ekološkog prava i stvarne štetnosti projekata”, zaključuje Skomorac.