Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Vlade Republike Srpske, na putu je da odustane od novih zakonskih rješenja koja se tiču visokog obrazovanja, a kojim bi se izjednačile akreditovane i neakreditovane visokoškolske ustanove u RS, kada je u pitanju izdvanje diploma. Odnosno, da umjesto spornih izmjena, ostane na rješenjima iz Zakona iz jula 2020. godine, usklađenog sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju u BiH, po kojem samo akreditovane visokoškolske ustanove, upisane u Državni registar visokoškolskih ustanova u BiH, mogu izdavati javne isprave, tj. diplome.
Ta tačka nije se našla na Petoj posebnoj sjednici NSRS, koja je započela 27.12.2022. godine, kao ni na njenim nastavcima juče i danas (8.2.2023.), iako je bila predložena. Konkretno, u prijedlogu Dnevnog reda Pete posebne sjednice uvršen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju.
Prethodno je, Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, uvršten u Dnevni red sjednice 31.05.2022. godine, u prethodnom skupštinskom sazivu, ali je na red za razmatranje, odnosno usvajanje došao tek 23. juna. Tada je materijal upućen na javnu raspravu koja se trebala održati u roku od 90 dana, što je ispoštovano, pa su one održane 12. septembra prošle godine u amfiteatru Univerziteta Istočno Sarajevo, a 14. septembra u amfiteatru Univerziteta Banja Luka.
Iako su za Petu posebnu sjednicu sumirane održana javne rasprave, pripremljeni finalni dokumenti, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju i Izjava o usklađenosti Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju sa pravnom tekovinom EU i praksom i standardima Savjeta Evrope, ta tačka je izostavljena u utvrđenom dnevnom redu.
“Drago bi nam bilo da su razlozi izostavljanja, sa naše strane upućene sugestije i primjedbe na predložene izmjene postojećeg zakona, koje smo uputili pred sjednicu NSRS, na kojoj se razmatrao Nacrt zakona. U njima smo postavili pitanje, za nas spornog člana 136 Nacrta zakona, po kojem je dodat novi stav, koji bi zasigurno izazvao brojne kontroverze i dodatno usložio tumačenje zakonskih propisa u oblasti visokog obrazovanja u RS i cijeloj BiH. Tom odredbom bi se, po nama, legalizovalo izdavanje diploma i od neakreditovanih visokoškolskih ustanova, koje po Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH nisu validne” – reakcije su povodom odustajanja od razmatranja ove tačke dnevnog reda na sjednici NSRS iz neformalne grupe studenata „Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome“.
U reakcijama iz NGG kažu da su ukazali da se izjednačavanjem ova dva termina gubi značaj akreditacije kao potvrde kvaliteta rada VŠU. Odnosno, po predloženim izmjenama, svaka novootvorena visokoškolska ustanova koja ima dozvolu za rad i podnese zahtjev za akreditaciju ujedno se smatra akreditovanom, postupak akreditacije može da traje neograničeno dugo, a rješenje o akreditaciji faktički ne mora dobiti nikada jer je postupak akreditacije izjednačen sa samom akreditacijom.
Pojašnjavaju, citirajući odredbu u članu 136 u pripremljenim izmjenama postojećeg zakona iz jula 2020. godine, da „Akreditovanim ustanovama iz Republike, u smislu člana 40. stav 4. ovog zakona, smatraju se i visokoškolske ustanove koje imaju dozvolu za rad i u postupku su prve akreditacije, do okončanja postupka akreditacije“. A, u pomenutom članu 40, stav 4 striktno je navedeno da „Javne isprave mogu izdavati samo akreditovane visokoškolske ustanove“.
Iz ove neformalne grupe građana su u maju prošle godine, Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, uputili akt „Komentari i sugestije na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju“ pred razmatranje Ncrta u NS RS. U njima su istakli da se zalažu da sve izdate diplome u Republici Srpskoj budu sa visokoškolskih ustanova koji su akreditovane, kako bi iste prilikom zapošljavanja studenata nakon završetka studija bile priznate i prepoznate kako u BiH, tako i u inostranstvu, odnosno kako bi studenti sa svih visokoškolskih ustanova u RS bili ravnopravni na tržištu rada.
Iz NNG ističu da ne žele sebi pripisati zasluge za stopiranje donošenje spornih izmjena postojećeg zakona svojim reagovanje, već smatraju da bi njegovo donošenje bilo krajnje neprihvatljivo i za HEA BiH i protivno odredbama Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH. Uostalom, napominju iz NGG, i u Izjavi o usklađenosti Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju sa pravnom tekovinom EU i praksom i standardima Savjeta Evrope je striktno navedeno da je Prijedlog zakona “neprimjenjiv” prema “Stepenu usklađenosti nacrta/prijedloga propisa sa EU acquis”.
“Uostalom, kako visoko obrazovanje u BiH trese ovih dana otkrivena afera sa nepriznavanjem stečenih diploma na visokoškolskim ustanovama u Bosni i Hercegovini od strane nadležnih u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, to je dodatni razlog da nadležni ovom pitanju posvete dužnu pažnju, umjesto da se vode uskim stranačkim i interesima pojedinih lobija. Pitali smo u više navrata nadležne kako je moguće da jedna visoka škola u RS iškoluje više generacija studenata, izda više od 400 dioploma, a ni do danas nije obezbjedila validnu akreditaciju i upisana u registar HEA BiH” – kažu i NGG, sa tvrdnjama do to, nažalost, nije i usamljeni slučaj i da je više takvih primjera u ovom entitetu.
