Članovi trećine od ukupno 89 biračkih odbora u Doboju koje je na poništenim lokalnim izborima 15.11.2020. suspendovala Centralna izborna komisija BiH i protiv njih pokrenula postupke zbog izbornih prevara nisu obuhvaćeni optužnicama Okružnog javnog tužilaštva Doboj. Vjerovatno su se stoga i ponadali da će izbjeći odgovornost za saučestvovanje u krađi najmanje 15.000 glasova na ovim izborima, ali je ta nada kratko trajala, jer je slučaj ponovo preuzeo CIK i počeo sa izricanjem kazni predsjednicima i članovima biračkih odbora koji su izbjegli procesuiranje pred Sudom.
Iako o tome nema detaljnih informacija na zvaničnoj stranici Centralne izborna komisije, osim da su na 11. sjednici 2. februara razmatrani prijedlozi odluka o sankcionisanju članova biračkih odbora radi kršenja odredbi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prilikom provođenja lokalnih izbora 2020. godine, portal Antikorupcija.info je u posjedu tih odluka, po kojima se predsjednicima biračkih odbora izriču novčane kazne od 800, a članovima 600 KM, uz dodatnu kaznu zabrane angažovanja za rad na biračkom mjestu, odnosno u organima nadležnim za provođenje izbora na period od četiri godine, računajući od dana pravosnažnosti odluke.
U obrazloženju odluka navedeno je da je CiK izbore poništio u interesu zaštite izbornog prava, da su utvrđene nepravilnosti mogle uticati na rezultate izbora, te da su oni poništeni na ukupno 89 biračkih mjesta, od 106, koliko ih ima u izbornoj jedinici Doboj. Tokom utvrđivanja činjenica skenirani su zapisnici o radu biračkih odbora, prikupljene kopije potpisa sa ličnih dokumenata birača, angažovani vještaci za grafološka vještačenja, te zatražen izvještaj posmatrača udruženja okupljenih u okviru Koalicije “Pod lupom” o posmatranju izbora u Doboju.
Tužilaštvu u Doboju je, od strane Centralne izborne komisije BiH, krivična prijava protiv članova biračkih odbora podnesena 12.02.2021. godine, a Okružno javno tužilaštvo Doboj se sredinom prošle godine izjasnilo da, za dio članova biračkih odbora, ne postoje osnovi sumnje da su počinili krivično djelo “zloupotreba izbornog prava” i donijelo naredbe o nesprovođenju istrage. CIK BiH je, tim povodom, podnio Pritužbu na naredbu OJT, koju je dobojsko Tužilaštvo odbilo kao neosnovanu.
Nakon toga je CIK nastavio postupak po službenoj dužnosti protiv članova biračkih odbora koji nisu obuhvaćeni optužnicama OJT Doboj, saslušavalo ih i izvršio naknadni uvid u mišljenje angažovanih vještaka grafologa. Kod odmjeravanja visine novčane kazne, CIK BiH obrazlaže da je uzeo u obzir da je odgovornost predsjednika biračkog odbora veća u odnosu na odgovornost članova, odnosno da je predsjednik odgovoran za zakonitost rada na biračkom mjestu, pa su iz tih razloga predsjednici biračkih odbora i dobili veću kaznu.
Kažnjenim članovima biračkih odbora ostavljen je rok od samo dva dana da se putem CIK-a BiH žale Apelacionom odjeljenju Suda BiH, stoji u odlukama koje je potpisao predsjednik Centralne izborne komisije Suad Arnautović.
Što se tiče optuženih, više od 300 članova biračkih odbora su u dosad podignutim optužnicama OJT Doboj. Prema informacijama portala Antikorupcija.info, ovo tužilaštvo još nije u potpunosti privelo svoj posao kraju i mogu se očekivati i nove optužnice.
Optuženi se nadaju novčanim kaznama. Međutim, prema tumačenju Osnovnog suda u Doboju, optuženi u predmetima koje im je dostavilo OJT Doboj podliježu pod sankcije opisane u glavi XIX Krivičnog zakona RS, u kojoj su predviđene isključivo kazne zatvora: “Ko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi način falsifikuje rezultate izbora ili glasanja, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina”.
Što se tiče procesuiranja, još uvijek nisu započeti sudski procesi, a prema informacijama iz Osnovnog suda u Doboju, u službenoj evidenciji CMS (Sistem za automatsko upravljanje predmetima) suđenje u ovim postupcima će se zakazivati prema individualnom rasporedu postupajućeg sudije koji vodi postupak, pri čemu se uzima u obzir da pored pomenutih predmeta postoje i predmeti koji ulaze u Plan rješavanja predmeta za tekuću godinu i zaostalih predmeta.
“Predmeti se rješavaju priritetno i po hronologiji prispjeća inicijalnog akta, a sve u skladu sa članom 8 Upustva za izradu Plana rješavanja predmeta, broj 12-08-6-54-203/2019 od 4.9.2019.godine” – odgovor je iz Osnovnog suda Doboj.
Postoje naznake da se optuženi i u ovim slučajevima nadaju novčanim kaznama, pozivajući se na slučaj sa procesuiranjem optuženih za izborne prevare u Bijeljini, gdje su prijedlozi OJT Bijeljina Osnovnom sudu u Bijeljini da se optuženima za falsifikovanje na lokalnim izborima u Bijeljini izreknu novčane kazne od 1.000 KM i zabrana rada u radu biračkih odbora za određeni vremenski period.
Međutim, prema tumačenju Osnovnog suda u Doboju, optuženi u predmetima koje im je dostavilo OJT Doboj podliježu pod sankcije opisane u glavi XIX Krivičnog zakona RS, u kojoj su predviđene isključivo kazne zatvora.
“Ko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi način falsifikuje rezultate izbora ili glasanja, kazniće se kaznom zatvora od jedne do pet godina” – citirani je član 222 Izborna prevara KZ RS.
Ono sa čime se Tužilaštvo, kao ni CIK BiH, nisu i po svemu sudeći neće baviti u svojim istragama, je činjenica da izborne prevare u Doboju na posljednjim lokalnim izborima imaju i širu dimenziju od pukog falsifikovanja potpisa birača i ubacivanja već popunjenih biračkih listića u izborne kutije, za što su optuženi članovi biračkih odbora. Upravo zbog toga, prevare sa fiktivnim nezavisnim kandidatima i političkim subjektima su u Doboju bile u značajnom obimu prisutne i na oktobarskim opštim izborima 2022. godine.
