Tužilaštvo Kantona Sarajevo „poduzima radnje u cilju provjere navoda“ iz krivične prijave protiv bivšeg načelnika Općine Centar Sarajevo Nedžada Ajandžića i više NN lica, koju je po više tačaka još u septembru 2017. u vezi sa izmjenama i dopunama Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor – lokalitet Hastahana podnio aktuelni načelnik Srđan Mandić, rečeno je Inforadaru u ovom tužilaštvu.
Odlukom sadašnjeg općinskog načelnika Srđana Mandića, u junu 2021. godine formirano je ad hoc radno tijelo čiji je zadatak bio da provjeri pripremu, izradu i usvajanje prostorno-planskih dokumenata iz nadležnosti te Općine i sačini izvještaj o eventualnim utvrđenim nepravilnostima.
U septembru iste godine, Općinskom vijeću Centar je na tematskoj sjednici predstavljena Informacija o Izvještaju o utvrđenom stanju povodom Odluke o pristupanju izradi izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor – lokalitet Hastahana, Odluke o usvajanju izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor – lokalitet Hastahana i Odluke o provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor – lokalitet Hastahana te predmetu Korekcija Regulacionog plana Marijin dvor faza II.
Nakon održane tematske sjednice, kako je Inforadaru potvrđeno iz Općine Centar, podnesena jekrivična prijava protiv bivšeg načelnika Ajnadžića i NN lica po više tačaka.
BITKA ZA HASTAHANU
Podsjećamo da je, nakon što je u julu 2019. usvojilo Odluku o usvajanju i provođenju izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor za lokalitet Hastahana, prethodni saziv Vijeća Općine Centar u novembru iste godine odlučio da će se dio parka Hastahana prodati Centralnoj banci BiH. Protiv su glasali vijećnici Naše stranke i SDP-a, dok su svi ostali glasali „za“. Tako je Centralna banka zemljište površine 2.290 kvadrata dobila za 4,7 miliona maraka, a na ovoj lokaciji planira graditi poslovni objekt i parking mjesta.
Rješenjem novog načelnika Općine Centar Srđana Mandića u julu prošle godine odbijen je zahtjev Centralne banke BiH za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju poslovnog objekta. Na to je rješenje, kako objašnjavaju iz Općine Centar, Centralna banka izjavila žalbu, nakon čega je u novembru prošle godine Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS donijelo rješenje kojim odbija žalbu Centralne banke BiH kao neosnovanu. Protiv ovog rješenja Ministarstva Centralna banka BiH je pokrenula upravni spor kod Kantonalnog suda u Sarajevu.
„U ovom trenutku još uvijek nije izvjesno kako će se riješiti spor sa Centralnom bankom BiH. To je u ovom trenutku pitanje nadležnih sudskih instanci“, kažu iz Općine Centar.
Ovo je samo kratak pregled posljednjih dešavanja vezanih za park Hastahana, godinama unazan mnogima interesantno građevinsko zemljište, za čiji se opstanak građani i građanke okolnih zgrada bore dugih pet godina.
Sarajevski park Dr. Nijaz Duraković, poznatiji kao Hastahana, mnogima je interesantan kao građevinsko zemljište, pa je još 2009. postojala inicijativa da se na tom mjestu gradi zgrada Vlade Federacije BiH od 11.543 metara kvadratnih.
Do realizacije tog projekta nikada nije došlo, a Općina Centar je 2012. godine zemljište donirala za izgradnju Muzeja opsade Sarajeva. Tako je tim FAMA kolekcije, koji su nosioci projekta izgradnje Muzeja, na tome radio godinama, ne sluteći da će sve biti uzaludno.
Odlukom vijećnika Općine Centar u jesen 2017. predviđeno je da se na tom mjestu gradi poslovni objekat, bio bi to peti poslovni objekat u krugu od 500 metara u samom srcu glavnog grada. Protiv su bili vijećnici Naše stranke i SDP-a.
KOME JE POGODOVALA BIVŠA ADMINISTRACIJA
U priču o gradnji poslovne zgrade na sada već kultnom mjestu u kojem se okupljaju biciklisti, skejteri, ali i starani okolnih zgrada, počeli su pratiti građani i građanke, uglavnom redovni korisnici parka, ili osobe koje žive u neposrednoj blizini Hastahane.
Prvi put su se okupili i angažovali da jasno iskažu svoje potrebe i želje za korištenje tog javnog prostora. Pokrenuta je peticija koju je potpisalo 1.900 osoba, a kojom je traženo da se cjelokupan prostor Hastahane pretvori u funkcionalan javni park. Nakon toga su uslijedile reakcije i nekih strukovnih organizacija i institucija, među kojima i Asocijacije arhitekata, koja je sprovela anketu i utvrdila da se većina stručnjaka i građana i građanki protivi inicijativi tadašnjih opštinskih vlasti da Hastahanu pretvore u građevinsko zemljište.
I pored angažmana građana, Općina Centar je 2018. godine raspisala konkurs za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja za izmjenu regulacionog plana za lokalitet Hastahane, prema propozicijama koje su podrazumijevale izgradnju poslovnih objekata na tom lokalitetu. Pri tome su, kako za Inforadar pričaju članovi Facebook grupe Hastahana Park, u potpunosti zanemarili jasno iskazan stav i potrebe javnosti. U načinu na koji je konkurs raspisan i odabrano „idejno rješenje“ građani su, kažu, prepoznali neprofesionalnost i neiskrenost tadašnjih općinskih vlasti.
„Naime, kako ni jedan od projekata koji su prijavljeni na konkurs nije precizno korespondirao sa zacrtanim planom tadašnjeg općinskog načelnika, Općina je napravila slagalicu pojedinih rješenja iz više prijavljenih projekata i kao pobjednički projekat predstavila tu kompilaciju“, pričaju oni.
U septembru 2018. organizirana je javna tribina da bi se ta slagalica predstavila javnosti. Ovakve tribine Općina u principu ne organizuje, niti su one zakonski regulisan mehanizam, što, kako kažu iz grupe Hastahana Park, pokazuje koliko im je bilo važno da bez pravnih posljedica kreiraju lažni utisak da uključuju širu i stručnu javnost. Pri tome su tribinu organizovali u toku radnog vremena i slabo razglasili ne bi li joj prisustvovao što manji broj ljudi. No, bili su iznenađeni odazivom građana, među kojima su bili i profesionalni urbanisti i arhitekti. Većina ljudi koji su prisustvovali tribini jasno su istakli da im je općinski koncept neprihvatljiv, ali vlasti su ih nastavile ignorisati.
„Nakon toga nastaje naša grupa od nekih desetak ljudi, te pokrećemo facebook stranicu koja sada ima više od 5.000 pratitelja. Postalo nam je bolno jasno da općina svjesno ignoriše zahtjeve i potrebe opšte i stručne javnosti. Bili smo među više desetina ljudi koji su prisustvovali javnoj raspravi o prijedlogu izmjena regulacionog plana za lokalitet Hastahana, u maju 2019, koja se pretvorila u sramnu demonstraciju sile općinskih moćnika, a obilježile su je uvrede i prijetnje protivnicima gradnje u Hastahani od strane jedne manje grupice političkih poslušnika i podobnika koja je raspravi očigledno prisustvovala “po zadatku”. Uključivala je čak i neke žestoke momke koji su u međuvremenu uhapšeni pod sumnjom da su učestvovali u različitim kriminalnim i koruptivnim aktivnostima, ne direktno vezanim za Hastahanu“, govore iz grupe Hastahana Park.
Iako je anketa Asocijacije arhitekata BiH rekla da je više od 96 posto odgovora protiv gradnje u Hastahani, skoro 2.000 građana potpisalo peticiju kojom se protivi gradnji, održano šest protesta, na dvije javne rasprave većina građana bila protiv namjere općinskih vlasti, bivša vlast Općine centarodlučuje da parcelu površine 8.496 kvadratnih metara proda Centralnoj banci za 4,7 miliona KM, ili 79.3 konvertibilne marke po stanovniku općine u kojoj živi 59.238 građana i građanki.
Glas građana su, kažu iz grupe Hastahana Park, zanemarile i stranke koje su imale vijećnike u Općinskom vijeću, koje su glasale za izmjenjeni regulacioni plan, iako su građani brojnim dopisima pokušali da ih upozore na sve neregularnosti u procesu njegove izrade. Kao reakciju na, kako kažu, besramno ignorisanje građana i građanki koji su ih izabrali kao svoje predstavnike i finansirali njihov rad, proveli su Facebook kampanju Prodavači Hastahane. Za izmjene regulacionog plana stranke koje su glasale za prodaju Hastahane su SDA, USD, NBL, Narod i Pravda, SBB.
„Zbog toga je važno potcrtati da je borba za Hastahanu prije svega borba za vladavinu zakona, učešće javnosti u donošenju odluka od općeg značaja, ali i borba protiv korupcije“, kažu oni.
Sve dok je na snazi ovaj regulacioni plan, Hastahana je ugrožena. Zbog toga su u martu 2021. novom općinskom vijeću predali Građansku inicijativu za stavljanje van snage odluke o izmjenama regulacionog plana za lokalitet Hastahana, koju je potpisima podržalo 1.300 stanovnika Općine Centar. Informacije o tome kada će se Građanska inicijativa naći na dnevnom redu Općinskog vijeća još nemaju.
SPOR SA CENTRALNOM BANKOM BiH
Od stupanja na dužnost novog načelnika Srđana Mandića do danas općinska administracija je, tvrde u ovoj Općini za Inforadar, preduzimala niz aktivnosti i radnji kada je u pitanju lokalitet Hastahana, kako dijela koji je u vlasništvu Općine, tako i dijela koji je u vlasništvu Centralne banke BiH.
U maju 2021. godine obratili su se Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH sa molbom za izjašnjenje o usklađenosti Idejnog projekta objekta Centralne banke BiH na postoru Hastahana sa odredbama Odluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajevo. Komisija u mišljenju navodi da je uvidom u dostavljenu dokumentaciju donijela zaključak da predložene intervencije – izgradnja poslovnog objekta na prostoru Hastahane, nisu u skladu sa odredbamaOdluke Komisije o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajevo.
Nakon toga općinski načelnik formira ad hoc radno tijelo koje je imalo zadatak da provjeri pripremu, izradu i usvajanje prostorno planskih dokumenata i sačini izvještaj o eventualnim utvrđenim nepravilnostima. O tom izvještaju nekoliko mjeseci kasnije raspravljalo Općinsko vijeće, nakon čega su podnesene krivične prijave protiv bivše općinske administracije.
Općini Centar je u aprilu 2022. dostavljeno i traženo mišljenje Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajevo u kojem je navedeno da se predmetna lokacija nalazi u obuhvatu Regulacionog plana Gradski centar Marijin dvor, za čije potrebe je izrađen Separat za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, u kojem je lokalitet Hastahana valoriziran kao dobro historijske i dokumentarne vrijednosti i potencijalno arheološko dobro.
„Prema Separatu, mjere zaštite za predmetni lokalitet podrazumijevaju: arheološka sondažna ispitivanja na potezu džamije Magribija, preko prostora Hastahane do zgrade Šumske uprave, te očuvanje kamenog podzida platoa Hastahane i stepeništa. U dostavljenom mišljenju je potvrđeno da se lokalitet Magribija-Hastahana u cjelosti posmatra kao potencijalno arheološko nalazište, te je u cilju definiranja konačnih mjera zaštite lokaliteta u cjelosti, potrebno provesti sondažna arheološka istraživanja“, navodi se u odgovoru iz Općine Centar.
Zbog svega je općinska Služba za prostorno uređenje i investicije odbila zahtjev Centralne banke BiH za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju poslovnog objekta u Ulici Kranjčevićeva u Sarajevu.
Općina Centar je u partnerstvu sa UNDP-em raspisala internacionalni javni poziv za dostavljanje idejnog rješenja javnog prostora Hastahana. Konkursu su prethodile javne konsultacije o budućim sadržajima i funkcijama ovog prostora, kroz koji je zaprimljeno gotovo 400 odgovora i ideja građana, koji su bili uključeni u smjernice javnog poziva.
GRAĐANI BDIJU NAD „HASTAHANOM“
„Internacionalni petočlani žiri sastavljen od relevantnih renomiranih profesionalaca razmatrao je dostavljene prijedloge idejnih rješenja i odabrao tri najbolja u skladu sa uslovima ovog javnog poziva. Projekti troje finalista su stavljeni na javno glasanje putem online platforme urbanlab.ba. Građani su imali priliku da se aktivno uključe u odabir idejnog rješenja za uređenje javnog prostora ‘Hastahana’ glasanjem za jedno od tri pobjednička rješenja pristigla na internacionalni javni poziv“, navode iz Općine Centar.
Naredni korak u procesu je izrada detaljnog projektnog zadatka Žalfija: Prostor za ozdravljenje i regeneraciju grada Sarajeva čime će, kako kažu, Općina Centar nastaviti transformaciju ovog javnog prostora vođenog vizijom i željama građana.
„Odsjek za javne nabavke Općine Centar je u ime Službe za prostorno uređenje i investicije Općine Centar 6. decembra pokrenuo proceduru javne nabavke za izradu idejnog i glavnog projekta urbane transformacije i uređenja javnog prostora parka Hastahana. Procedura javne nabavke za odabir projektanta za izradu Idejnog i Glavnog projekta parka ‘Hastahana’ je okončana. Trenutno se kod Federalnog ministarstva prostornog uređenja vodi postupak po zahtjevu Općine Centar za izdavanje odobrenja za arheološka istraživanja lokaliteta Hastahana, što je jedan od preduslova za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova na uređenju predmetnog lokaliteta. Nakon arheoloških istraživanja krenut će se u izradu projektne dokumentacije“, objašnjavaju iz Općine Centar Sarajevo.
Za to vrijeme, građani i građanke, okupljeni u grupi Hastahana Park, bdiju nad Hastahanom i kažu da su spremni koristiti sve zakonske mehanizme koji stoje na raspolaganju da spriječe pretvorbu parkovskog u građevinsko zemljište. Cilj im je da se, za početak, van snage stavi sporni regulacioni plan za prostor Hastahane, a zatim se u skladu sa zakonom i demokratskom praksom organizuje istinska javna rasprava i istinski se uvaži i ispoštuje glas naroda.
Članovi grupe koji administriraju facebook stranicu i predano prate ovaj slučaj složni su u želji da cjelokupan prostor Hastahane bude funkcionalan javni park. Nužno je, kažu, da se sprovede istinska javna rasprava o budućnosti parka, da se zaista saslušaju građani i stručnjaci, a zatim se pristupi izradi novog prijedloga izmjena urbanističkog plana koji bi reflektirao i adresirao želje i potrebe građana i građanki.
„Ne damo Hastahanu i ne odričemo se prava da učestvujemo u donošenju odluka od opšteg značaja, prvenstveno odluka o načinu raspolaganja javnim dobrima i javnim novcem“, zaključuju oni.
