Milorad Dodik najveći pojedinačni izvor mrzilačkih narativa u BiH

Prema istraživanju BIRN-a BiH o izjavama i incidentima u godini prije izbora koji mogu izazvati mržnju, Dodik je političar koji se ističe brojem i kontinuiranim unosima u bazu podataka “Mapiranje mržnje”. U januaru, kada je došlo do povećanog broja incidenata i diskriminatornog govora, Dodik je kao političar insistirao na slavljenju neustavnog Dana Republike Srpske.

Ali istraživanje BIRN-a BiH pokazuje da, uprkos brojnim prijavama, Dodik do sada nije kažnjen niti za jednu od izjava zbog mogućeg širenja ili poticanja mržnje.

Politički zvaničnici nisu kažnjeni ni za veća krivična djela, zbog čega sa puno samopouzdanja krše i druge zakone, objašnjava Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.

“Oni znaju da neće biti kažnjeni, zato što kontrolišu institucije koje bi trebale da procesuiraju govor mržnje”, kaže Todorović.

BIRN BiH je od oktobra 2021. do izbora u oktobru 2022. godine mapirao incidente, diskriminatorni i govor mržnje te negiranje ratnih zločina i genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, kako bi vidjeli na koji način se mržnja koristi i širi tokom predizbornog perioda. Dok su neki od unosa jasno kršenje zakona, drugi nisu izričito zabranjeni, ali su važni u širem kontekstu širenja mržnje u BiH. Od ukupno 124 unosa u bazu, samo je jedan incident procesuiran kao incident iz mržnje za koji je podignuta optužnica. Prema podacima koje je BIRN BiH uspio prikupiti, policije i tužilaštva su postupali samo po zaprimljenim prijavama i nisu istrage pokretali po službenoj dužnosti, što mogu uraditi na osnovu izvještaja iz medija ili objava na društvenim mrežama.

Prema podacima policijskih agencija, od 77 incidenata koje je zabilježio BIRN BiH, formirano je ukupno 14 predmeta, a u konačnici je podignuta samo jedna optužnica. Pojedina tužilaštva i policije odgovarali su drugačije od drugih, uz objašnjenje da ne vode evidenciju na način kako je postavljeno u zahtjevu za podatke, pa nije bilo moguće dobiti konačan broj predmeta.

Krajem septembra 2022. godine, Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu je podiglo optužnicu protiv dvije osobe zbog krivičnog djela “izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti”, odnosno zbog događaja koji se desio u sarajevskom restoranu “Igman” na Ilidži u noći sa 9. na 10. januar 2022. godine.

Tada su trojica muškarca pjevali četničke i nacionalističke pjesme, te vrijeđali Bošnjake, zbog čega su uhapšeni.

Prema podacima baze zasnovanim na praćenju tri dnevnika javnih emitera, deset internet portala i pet dnevnih novina, kao i objava političara i istaknutih javnih ličnosti na društvenim mrežama, značajan skok u broju incidenata desio se u januaru 2022. godine, kada je zabilježeno 14 incidenata širom BiH, uglavnom tokom ili u vezi s obilježavanjem Dana Republike Srpske 9. januara. Veličanje ratnih zločinaca se povećalo u septembru, predizbornom mjesecu, kada je zabilježeno pet unosa, od kojih se najveći dio odnosio na veličanje zasluga preminulog Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene u BiH.

Od upita za ukupno 26 institucija, deset tužilaštava i devet policijskih uprava odgovorilo je o zabilježenim incidentima tokom godinu dana u bazi “Mapiranje mržnje”. Prema odgovorima dostavljenim BIRN-u BiH, od desetina zabilježenih unosa, policijske uprave su postupale po 14 prijava, odnosno tužilaštva su formirala predmete za ukupno 11 slučajeva.

Mapiranje je zabilježilo 22 slučaja negiranja ratnih zločina ili veličanja osuđenih za ratne zločine, od kojih je Državno tužilaštvo formiralo samo tri predmeta. Od kada je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u ljeto 2021. godine dopunama Krivičnog zakona zabranio negiranje ratnih zločina, državni tužioci nisu podigli niti jednu optužnicu.

Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić je na pitanje BIRN-a BiH o ovim predmetima kazao da nema zastoja, ali nije mogao reći kada će biti podignute optužnice.

“Možemo biti u potpunosti zadovoljni u Tužilaštvu BiH – i, mislim, čitavo društvo u globalu – jer je nesporno da je ta zakonska odredba postigla svrhu generalne prevencije, i na kraju krajeva možemo zaključiti da su ljudi jednostavno oprezniji u javnoj komunikaciji kada govore o temama koje se tiču zločina protiv međunarodnog humanitarnog prava”, kaže Kajganić.

Mapiranje BIRN-a BiH zabilježilo je 23 slučaja koji se mogu smatrati diskriminatornim govorom, primjeri koji mogu potaknuti ili raspirivati mržnju.

Za dva unosa koja su okarakterisana kao govor mržnje, formiran je jedan predmet za jedan od unosa.
Halisa Skopljak, službenica za pravne poslove u Misiji OSCE-a u BiH i voditeljica referata koji se bavi krivičnim djelima učinjenim iz mržnje, kaže kako njihovi podaci pokazuju da se krivična djela iz mržnje dešavaju u prosjeku oko 140 puta godišnje, ali kroz njihovu evidenciju prolaze samo incidenti prijavljeni policijskim agencijama.

“Prema našim saznanjima, puno veći broj je onih incidenata koji se dese ali se ne prijave”, kaže ona.

Dodik prednjači u izjavama

Dodikove izjave čine gotovo polovinu svih unosa koji se odnose na govor mržnje, diskriminatorni govor i negiranje zločina. Od 47 unosa, njih 22 odnose se na Dodika. Za razliku od njega, svi ostali pojedinci – političari i istaknute javne ličnosti – imali su samo po jedan unos u bazu.

Arijana Saračević Helać, dugogodišnja televizijska novinarka, kaže kako je bila prva žrtva mrzilačkog govora Milorada Dodika, kada joj je na konferenciji za medije tokom pregovora u Prudu prije 15 godina uputio uvredljive riječi kada se predstavljala.

“Tog trenutka kada su izostale reakcije, prvo mojih kolega i javnosti, političara, moglo se očekivati evo šta je dalje uslijedilo”, kaže Saračević Helać.

Dodik je, prema bazi BIRN-a BiH, sedam puta negirao zločin na način da je ili umanjio kvalifikaciju genocida ili je relativizirao, te veličao haškog osuđenika. U jednom od obraćanja ispred Predsjedništva BiH on je, komentarišući izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida u BiH i svih drugih ratnih zločina, kao i veličanje osuđenih za ratne zločine, kazao da o Srebrenici misli što i ranije.

“Bio je zločin, nikakva politička kvalifikacija genocida ne može se tamo upotrijebiti. Ja sam bio u Izraelu prije nekoliko dana i razgovarao sa stručnjacima koji su stava da tamo nije bio genocid”, kazao je Dodik tada.

Nakon vijesti o smrti Radoslava Brđanina, Dodik je na Twitteru veličao njegove zasluge i nazvao patriotom ovog osuđenika, za koga je naveo da će “ostati upisan posebnim slovima u istoriji srpskog naroda”.

Sadašnji predsjednik Republike Srpske je 14 puta označen i u kategoriji korištenja diskriminatorskog govora kroz bazu “Mapiranje mržnje”.

U obraćanju Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, Dodik je 11 puta Bošnjake nazvao muslimanima. Također je upitao kako to da se Evropa bori protiv muslimanske države, a u Bosni i Hercegovini gura Srbe i Hrvate u takvu državu.

Iz Tužilaštva BiH su za BIRN BiH kazali da je protiv Dodika formiran jedan predmet za veličanje zasluga Brđanina nakon njegove smrti i da je on u radu, bez dodatnih detalja o fazi predmeta.

Milorad Dodik nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Negiranje zločina konstantno, a povećano tokom predizborne kampanje

Prema bazi BIRN-a BiH, broj negiranja genocida i drugih zločina, te veličanje osuđenika za ratne zločine od političara ili javnih ličnosti se blago povećao u zvaničnoj predizbornoj kampanji tokom septembra 2022. godine, kada je zabilježeno pet takvih slučajeva od ukupno 22 zabilježena u godini dana. Najveći broj veličanja ratnih zločinaca u septembru odnosi se na izjave Dodika, ali i Željke Cvijanović i Radovana Viškovića nakon smrti Brđanina.

Ranije u toku godine, tadašnji član Predsjedništva Šefik Džaferović je u jednom slučaju, tokom obraćanja na obilježavanju godišnjice Četvrtog korpusa Armije BiH, umanjivao zločine koje je činila Armija Bosne i Hercegovine.

Prema pisanju drugih agencija i medija, on je negirao da je Armija iza sebe ostavljala logore, ali su iz njegovog kabineta za BIRN BiH odgovorili da on nije negirao da su postojali logori, već da iza Vlade i Armije BiH nisu ostali “koncentracioni logori”.

Za BIRN BiH su iz Državnog tužilaštva potvrdili da je zbog ove izjave po prijavi formiran predmet i da je u radu, ali nisu iznosili detalje o fazi u kojoj se nalazi.

Iz Tužilaštva BiH su za BIRN BiH naveli da je predmet protiv gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića formiran i da je u radu, a odnosi se na postavljanje ploče na Vracama, između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, iz decembra 2021. godine sa imenom Ratka Mladića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina u BiH.

Za ostalih 19 unosa u bazu “Mapiranje mržnje” su iz Tužilaštva BiH odgovorili da lica iz upita ne prolaze kroz njihovu evidenciju za tražene datume i opise događaja.

U bazi je zabilježeno i sedam incidenata u kojima se veličaju osuđeni ratni zločinci ili zločini.

Govor mržnje političko sredstvo u BiH

Objava Rajka Vasića, bivšeg sekretara i sadašnjeg člana Glavnog odbora SNSD-a, na Twitteru o teškoj finansijskoj situaciji državne televizije jedna je od najdirektnijih prijetnji zabilježenih u bazi. On je napisao: “BHRT – opstanak ili propast? Vasić. Ako vam je neprijatno, doću ja da je miniram.” Objava više nije dostupna na Twitteru, uz objašnjenje da su prekršene smjernice ove društvene mreže.

Za BIRN BiH je potvrđeno da je formiran predmet u Državnom tužilaštvu, ali ni nakon sedam mjeseci od objave, nije prešao u drugu fazu postupka.

Dodik je tokom posjete mjesnoj zajednici Bronzani Majdan pored Banje Luke 7. februara 2022. godine pjevao stihove četničke pjesme koja slavi ubijanje Hrvata, zbog čega se izbor ovakve pjesme može u širem smislu smatrati govorom mržnje, prema metodologiji projekta “Mapiranje mržnje”.

Branko Todorović smatra kako praksa rada pravosudnih institucija pokazuje da će uglavnom za takvo ponašanje proći nekažnjeno i da im se zbog toga isplati ponavljati.

“Govor mržnje je njima samo jedno sredstvo koje oni, nažalost, nekažnjeno koriste jer vide jednostavno da im je to profitabilno a da ne prijeti za to nikakva sankcija”, kaže Todorović.

Sredine podložne incidentima

Prema bazi “Mapiranje mržnje”, najveći broj incidenata zabilježen je na području Banje Luke sa ukupno 15 unosa, od kojih se najveći broj odnosi na incidente s grafitima ili transparentima podrške Ratku Mladiću ili ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Iz Policijske uprave Banja Luka su za BIRN BiH kazali da su postupali samo po jednoj prijavi koja se tiče unosa iz 25. jula 2022. godine, kada je na ogradi Osnovnog suda u Banjoj Luci bojom u spreju napisan kukasti krst. Policajci su uhapsili jednu osobu, a tužilac je djelo kvalifikovao kao javno izazivanje i podsticanje nasilja i mržnje. Predmet se još uvijek nalazi u radu, potvrdili su iz Okružnog tužilaštva.

Za druge incidente i unose u bazu “Mapiranje mržnje”, banjalučko Tužilaštvo nije moglo dati odgovor jer, kako su naveli, vode evidenciju po imenima prijavljenih lica ili podnosilaca krivičnih prijava. Većina unosa u bazu koji se tiču natpisa i grafita jesu djela koja imaju nepoznatog počinioca za javnost i medije, zbog čega je nemoguće precizirati upit sa imenom počinioca tog djela.

Direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca Federacije Arben Murtezić smatra da BiH ima dobre zakone, usklađene s međunarodnim standardima, ali da bi trebalo razmisliti o davanju većih prava oštećenom u pogledu pristupa istrazi i davanja mogućnosti ulaganja prigovora i čak i ukoliko se optužnica podiže, ali bez elementa mržnje, slično prigovorima kod negativnih tužilačkih odluka.

“Ovim djelima treba dati prioritet u radu s obzirom na veliki javni interes. Dužina gotovo svih faza postupka je vjerovatno najveći nedostatak, ali za koji nekad postoje i objektivni razlozi”, kaže Murtezić i dodaje kako bi vrijedilo razmotriti mogućnost da obuke o predmetima povezanim s mržnjom budu obavezne za sudije i tužioce.

Sa ukupno 13 unosa, sarajevska regija se ističe u incidentima podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu kroz grafite u Istočnom Sarajevu, navijačke performanse ili transparente, ali i kroz incidente upućene manjinskoj zajednici koja se odnosi na LGBT populaciju ili katoličku zajednicu u Sarajevu.

Halisa Skopljak kaže kako su neke sredine podložnije incidentima, ali da se u pravilu oni uglavnom prelijevaju s jednog grada na drugi.

“Mala smo država, malo društvo, takvi incidenti imaju efekat prelijevanja. Ako se nešto desilo danas u Sarajevu, imat ćete nekakvu reakciju negdje drugdje u BiH. Tako da nisu te zajednice, ne žive u nekom vakuumu izdvojene od ostatka onoga što se dešava, pogotovo sad sa društvenim mrežama”, objašnjava Skopljak.

Na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u prijedorskoj regiji je zabilježeno ukupno devet incidenata, a većinu njih počinile su navijačke skupine koje su veličale ratnog osuđenika Mladića ili davale podršku Rusiji u njenoj invaziji na Ukrajinu simbolima “Z” ili grafitima “Slava Rusiji”. Osim toga, u Prijedoru su zabilježeni i neonacistički i simboli kroz ispisivanje grafita na ulicama.

Iz Policijske uprave Prijedor su odgovorili da su zaprimili ukupno četiri prijave po kojima su postupali, dok preostali incidenti nisu prijavljeni policiji.

Na zidu Gradskog stadiona u Prijedoru, 21. decembra 2021. godine osvanuo je grafit: “Mlad balija trči poljem, ja ga stižem pa ga koljem”, koji je Policijska uprava Prijedor evidentirala kao krivično djelo “javno izazivanje i podsticanje na mržnju”, o čemu su kroz izvještaj obavijestili Okružno javno tužilaštvo Prijedor, koje još uvijek vodi istragu.

Na incidente iz baze koji se odnose na veličanje Ratka Mladića, njegove oslikane likove ili natpise kojim se on veliča, iz uprave su odgovorili da se tužilac izjasnio da u ovim slučajevima nema elemenata krivičnog djela.

U Doboju su, prema bazi “Mapiranje mržnje”, zabilježena dva incidenta, i to kada je kolona vozila sa zastavama Republike Srpske uoči pravoslavnog Božića prodefilovala ulicama Doboja, a sa ozvučenja jednog od vozila odjekivali su stihovi pjesme “Ne volim te, Alija”.

Policajci su tri osobe iz Doboja sankcionisali prekršajno za narušavanje javnog reda i mira, zbog puštanja muzike neprimjerenog sadržaja, stoji u saopćenju Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Drugi zabilježeni incident je iz augusta 2022. godine, kada su na podvožnjaku u mjestu Pridjel Gornji kod Doboja ispisane uvredljive poruke “Kolji balije” i oznaka poznata kao “četiri S”.

Okružno javno tužilaštvo u Doboju vodi ovaj predmet protiv još uvijek nepoznatih osoba.

Navijačke skupine i incidenti mržnje

Kroz bazu “Mapiranje mržnje” zabilježeno je 13 slučajeva u kojima su navijačke skupine različitih sportskih klubova bile inicijatori mrzilačkih narativa ili incidenata. Incidenti se uglavnom odnose na isticanje na utakmicama transparenata kojima se negiraju zločini, veličaju osuđenici za ratne zločine ili ističu nacistički simboli. Od početka rata u Ukrajini, česti su i grafiti ili transparenti kojim se pruža podrška Rusiji u invaziji na Ukrajinu.

Ali u praksi, incidenti koji su se dešavali na utakmicama uglavnom ne budu kažnjeni, odnosno kažnjava se fudbalski klub disciplinskom kaznom zbog ponašanja navijača, ali ne postoji krivična ili prekršajna odgovornost za same navijače.

Murtezić smatra da djelima povezanim s mržnjom treba dati prioritet u pravosuđu.

“Nije osnovan prigovor da bi se time narušio princip jednakosti i hronološkog postupanja s obzirom da je Evropski sud za ljudska prava u više presuda naglasio obavezu države da ovakve predmete ne tretira kao sve ostale”, objašnjava on i dodaje kako je važno da pravosuđe u svim slučajevima postupa bez odugovlačenja.

“Međutim, u ovim slučajevima posebno jer se ne radi samo konkretno oštećenim već o napadu na čitave, uglavnom ranjive grupe”, kaže on.

_________________________________________________________________________________________________