Na Bukovoj Kosi kod Prijedora vršiće se istraživanje uglja, a odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije za istraživanje donijela je Vlada Republike Srpske na inicijativu firme Drvo export iz Teslića, objavljeno je u Službenom glasniku Republike Srpske.
Lokacija na kojoj će se vršiti istraživanje nalazi se na području mjesne zajednice Veliko Palančište, uz magistralni put Prijedor-Kozarska Dubica.
Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu kaže da je ovo još jedna odluka Vlade koje ide isključivo u korist pojedinca, a nimalo u korist države i građana.
“Već dobijamo pozive od isprepadanih mještana iz okolnih sela koji nas pitaju kako mogu da spriječe devastaciju područja, jer su ljudi danas upoznati s tim kako nesavjesno djeluju kompanije koje vrše istraživanja a zatim i eksploatacju uglja- iza sebe ostavljaju pustoš, ljudi se mahom rasele sa područja, da bismo na koncu slušali priče o negativnom priraštaju”, istakao je Ostić za BUKU napominjući da donošenje ovakve odluke u trenutku kada je najavljen CBAM ( taksa na CO2 emisije) i kada je zagađenost sve aktuelnija tema idu u prilog činjenici da su životna sredina i građani na zadnjem mjestu, daleko iza privatnih interesa.
Navedimo i da je u odluci Vlade RS navedeno da će koncesija biti dodijeljena na osnovu javnog poziva za podnošenje ponuda, te da je Vlada odluku o tome donijela na sjednici od 12. januara, da je odluka u Službenom glasniku Republike Srpske objavljena 26. januara, a na snagu je stupila osmog dana od dana objavljivanja.
Takođe, u inicijativi teslićke firme navedeno je da se investitor obavezuje da će na katastarskim parcelama na kojima bude vršio istraživanja obezbijediti nadoknadu štete vlasnicima parcela sklapajući sa njima ugovore o nadoknadi štete, a da će nakon završetka radova na istraživanju i dokazivanja bilansnih rezervi rješavati imovinske odnose kupovinom pojedinih parcela koje se nalaze unutar istražnog prostora.
Taksa na CO2 i novo poskupljenje električne energije
Naime, firme u EU su prinuđene da plaćaju taksu na svoje emisije CO2, dok to nije slučaj u mnogim zemljama, poput BiH, koje izvoze svoju robu u evropske zemlje, pa su zbog toga te firme konkurentnije.
Međutim, Evropska unija donijela je odluku da počne s uvođenjem prekograničnog poreza na ugljični dioksid (CBAM) i zapadnobalkanskoj šestorki (ZB6).
O ovoj taksi se priča već tri godine, a sada je njeno uvođenje potvrdio i EPBiH u Planu poslovanja, navodeći uvođenje takse kao jedan od najvećih najvećih rizika u poslovanju kompanije u narednom trogodišnjem periodu. Naveli su i da uvođenje poreza na CO2 u BiH očekuju za tri do osam godina, i vide ga kao rizik.
Započeli su i interni obračun ovog poreza- obračunati interni trošak emisije CO2 za 2021. iznosio je 23,83 miliona KM i to uz udio besplatne alokacije od 95 odsto. Sa smanjenjem udjela besplatne alokacije (po pet posto godišnje), te povećanu tržišnu cijenu emisija, interni troškovi za 2022. procijenjeni su na 67 miliona KM, u 2023. na 101 milion, 2024. na 140 miliona i 2025. na 190 miliona.
Iako obavezujući rokovi za uvođenje poreza na CO2 ne postoje, stvari će vjerovatno ubrzati nedavna odluka Evropske unije da 2026. uvede prekogranični porez na ugljen-dioksid.
Kako će se sa tim rokovima nositi BiH nezahvalno je prognozirati, jer kasni u pogledu većine, ako ne i svih, preuzetih obaveza kada je riječ o dekarbonizaciji.
Tako je Evropska Energetska zajednica prije četiri mjesec pokrenula i postupak protiv Bosne i Hercegovine zbog kršenja propisa ove zajednice budući da je odobren nastavak rada termoelektrana na području Tuzle i Kaknja čiji je vijek trajanja istekao, dok u međuvremenu nisu modernizirali sistem zaštite od onečišćenja.
“To će za posljedicu imati negativan utjecaj na zdravlje građana u Bosni i Hercegovini pošto je zagađenje zraka, koje dolazi iz tih zastarjelih blokova, odgovorno za ozbiljne štete po zdravlje ljudi i okoliš“, stoji, između ostalog, u pismu Energetske zajednice.
