Policijska uprava Doboj trenutno postupa po prijavama u deset predmeta u kojima se vode postupci za nelegalnu eksploataciju šljunka, kao i po prijavi za nelegalnu gradnju na vodnom području duž cijele dužine toka rijeke Bosne na gradskom području.
Ovo je danas (16.02.2023.) na konferenciji za medije u dobojskoj PU izjavio načelnik Slobodan Radinković, odgovarajući na upit novinara portala Antikorupcija.info.
“Aktivnosti provodimo u saradnji sa Okružnim javnim tužilaštvom Doboj, prema kome ćemo po završetku istrage uputiti izvještaj o preduzetim radnjama i rezultatima istrage. Završili smo i veći broj predmeta iz 2021. i 2022. godine i po njima podnijeli izvještaj o počinjenim krivičnim djelima i drugim vrsatama nezakonitih radnji” – rekao je, izmđu ostalog, Radinković.
Novinare je zanimao i problem izvođenja radova kod gradskog mosta i u blizini željezničke stanice, a njega su ranije delegirali aktivisti neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploatacioju šljunka u slivu rijeke Bosne“ i krivičnu prijavu podnio Centar za humanu politiku (CHP).
Radinković je pojasnio da postupaju po prijavi za gradnju objekata na vodnom području od prigradskog naselja Vila na južnom ulazu Doboj, te Bara i Rudanke na sjevernom izlazu iz grada.
Podsjećamo, aktivisti koji se zalažu za uređeno korito rijeke Bosne i bore za zakonitu i kontrolisanu eksploataciju šljunka, u poslednjim aktivnostima reagovali su prema nadležnima zbog pregrađivanja rijeke Bosne, upravo kod mosta u neposrednoj blizini željezničke stanice u Doboju. Takođe i zbog istresanja velike količine građevinskog “šuta, opet u blizini ove lokacije, čime je suženo korito rijeke Bosne i vjerovatno zagađen vodotok iz kojeg se pitkom vodom snabdijeva više hiljada stanovnika Doboja.
“Među predmetima koje su u postupku rješavanja kod policije i tužilaštva, veliki je broj onih pokrenutih po našim prijavama. Zalažemo se da se rijeka Bosna što više produbi vađenjem riječnog materijala, čime bi se povećao njen proticajni profil, ali da to bude na definisanim mjestima prema stručnim elaboratima, odnosno kako je u narodu odomaćen izraz „na kritičnim mjestima”. Ovo što su šljunkari radili i dalje što rade, istina u manjoj mjeri zbog ovih aktivnosti, prije svih policije i vodne inspekcije, nedopustivo je. Na pojedinim mjestima istresanjem otpada ili šljunka na obalu sužava se koriti, kopanjem škljunka u priobalju i na poljoprivrednim područjima ono se proširuje. Sve to ima za posljedicu povećanu opasnost i rizik od poplava, kakve su poslednje bile u decembru prošle i januaru ove godine. Posljedica nekontrolisane i nezakonite eksploatacije šljunka je i drastično smanjenje nivoa vode u gradskim i privatnim arteškim bunarima, pa je on unazad dvije godine samo na području od Doboja do Šamca manji za najmanje dva metra” – informacije su iz NGG „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“.
