Okružni sud u Banjaluci presudio je u korist investitora izgrađene asfaltne baze u naselju Tršić kod Zvornika, na dijelu lokaliteta ranije AD „Vodoprivreda“, odbacivši kao neosnovanu tužbu mještana i sve dostavljene argumente u vezi sa sumnjama u njenu legalnost i štetnost rada.
Tužena strana bila je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, koje Sudu nije ni dostavilo odgovor na tužbu, ali je sudija banjalučkog Okružnog suda Darko Stamenić ipak presudio u njihovu korist. Dao im je za pravo da je postupak izdavanja Ekološke dozvole bio zakonit, te da je ispravno utvrdila činjenično stanje i pravilno primjenila materijalno pravo.
“Dakle, u postupku izdavanja ekološke dozvole provedene su sve neophodne mjere zaštite svih medija životne sredine, omogućeno učešće javnosti u smislu Zakona 39, 85 i 89 Zakona, pri čemu investitor ima sve potrebne dozvole za lokaciju i buduće korištenje predmetnog postrojenja, čime je planirana izgradnja sa pratećim sadržajima u naselju Tršić na zemljištu otnačenim kao k.č. broj: 3349/2, 3392 i 3403 KO Tršić, koje se nalazi na teritoriji koja pripada Gradu Zvornik, što znači da je osporeni akt donesen u skladu sa članom 90 Zakona i članom 2 Pravilnika” – stoji, između ostalog, u obrazloženju presude Okružnog suda u Banjaluci.
Iz NGG „Zaštitimo Tršić kod Zvornika od štetnog uticaja rada asfaltne baze” kažu da nisu iznenađenim ovakvim ishodom po presudi, donesenoj “na daljinu”, bez upuštanja postupajućeg sudije detaljno u predmet, da nije pribavljeno izjašnjenje ni tuženog, odnosno Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
“Sudu je trebalo više od osam mjeseci da donese presudu, niz je materijalnih grešaka zbog toga, jer govori o namjeri investitora DOO „Keso Gradnja Zvornik“ da će izgraditi postrojenje, koje zapravo već radi. Pogrešno su navedene i parcele na kojima je baza sada u RUGIP-u, nema uobičajene pravne pouke, odnosno na koji način možemo iznijeti argumentaciju protiv presude i dodatnu” – reakcija je iz tršićke NGG.
Međutim, Okružni sud je, umjesto klasične pravne pouke, uputio tužioca, kako je navedeno, da može pokrenuti inicijativu pred nadležnim organom za izmjenu ekološke dozvole, pri čemu je postupak obnavljanja i revizije ekoloških dozvola propisan Pravilnikom o postupku revizije za obnavljanje ekoloških dozvola. Uz uslov da takva inicijativa mora biti valjano obrazložena ne samo činjenicama, već i dokazima kojim se te činjenice potvrđuju. I da, ukoliko su ispunjeni uslovi za pokretanje revizije, vanredne ili redovne, nadležni organ će to i učiniti.
“Na nadležnom organu leži diskreciono pravo odlučivanja, odnosno isti cijeni uslove za ispunjenost uslova za pokretanje postupka revizije na inicijativu trećih lica. Dakle, postoje kontrolni mehanizmi koji omogućavaju da se svi štetni uticaji spornog postrojenja za proizvodnju asfalta sa pratećim sadržajima saniraju, ograniče ili spriječe, na zakonom propisan način, čime se tužba ukazuje bez osnova” – zaključuje Sud u obrazloženju presude.
Iz NGG ističu da bi ovakvo tumačenje Suda trebalo da bude utjeha mještanima Tršića da mogu pratiti rad postrojenja i, ukoliko se se pokaže da je njen rad štetan, obrate se inspekcijskim i drugim organima i zaštite svoje zdravlje i zdravo prirodno okruženje. Ali, ukazuju na dio tumačenja koje im ne ide u prilog, da je “diskreciono pravo” onoga koji odlučuje da li će pokrenuti postupak revizije izdatih odobrenja za rad Asfaltne baze.
“Mi ćemo u svakom slučaju pratiti rad baze koja je već u radu i banjalučki sud je zakasnio sa presudom, to je sasvim jasno. Nama je postrojenje u neposrednoj blizini kuća, poljoprivrednih imanja, a i gotovo na samoj obali rijeke Drine, iz koje se iz bunara u dvorištima snabdijevamo vodom i moramo biti budni i odgovorni prema svojim životima” – kažu iz NGG.
Podsjećamo, u prvoj polovini prošle godine započelo je montiranje postrojenja i gradnja Asfaltne baze u Tršiću, a zbog bojazni da će budući rad postrojenja ugroziti životnu sredinu dio mještana se organizovao i započeo aktivnosti da se utvrdi zakonski osnov za gradnju Asfaltne baze. Tvrde da su u postupku utvrđivanja legalnosti gradnje aktivisti utvrdili da su gradnja i montaža postrojenja započeli bez prethodno pribavljene građevinske dozvole. Sumnje mještana da investitor nije prethodno obezbijedio dozvolu za gradnju potvrđene su inspekcijskim rješenjem nakon čega su radovi privremeno zaustavljeni, pa su građani nastojali uticati na nadležno Ministarstvo da ne izda ekološku dozvolu i da ovaj postupak obustavi jer nije pokrenut na način propisan Zakonom o zaštiti životne sredine RS, pa su u junu prošle godine tužili resorno ministarstvo.
