Bivši direktor sarajevske Osnovne škole Hasan Kikić Asim Torlak je u julu 2022. godine osuđen na šest mjeseci zatvora – uslovno godinu i po na slobodi zbog zloupotrebe položaja i ovlasti. Utvrđeno je da je 2016. godine svoju suprugu Almasu Torlak zaposlio u OŠ Hasan Kikić kao profesoricu hemije i kulture življenja na neodređeno vrijeme. Konkurs je tražio zaposlenika na određeno vrijeme u trajanju do šest mjeseci.
Torlaka su za ovo djelo prijavile nastavnice hemije, njih pet, koje nisu imale stalni posao. One su znaleda nakon konkursa za radno mjesto na određeno vrijeme u toj školi mora biti raspisan konkurs za neodređeno jer je ranije zaposlena profesorica hemije otišla u penziju. Nakon presude nisu krile zadovoljstvo.
Promjene su moguće
– Ljudi se teško odlučuju da se bore za svoja prava ili ulaze u koštac sa institucijama i nametnim autoritetima. Ali, isplati se. Promjene su moguće. Evo mi smo uspjele da nezakonit poklon za 8. mart bude kažnjen. Žao nam je što je uslovna kazna zamijenila zatvorsku, ali vjerujemo da je i ovo opomena, kaže jedna od tužiteljica – nastavnica zviždačica.
No, ovdje priča ne završava. Torlak od početka ove godine, bez obzira na presudu, radi u Osnovnoj školi Savfet-beg Bašagić. Posao je navodno dobio kao tehnološki višak u OŠ Hasan Kikić. Tačnije je, međutim, da je u toj školi dao otkaz nakon što su i škola i on povodom spornog ugovora platili 3 kazne: po nalogu Kantonalne inspekcije za rad, po nalogu Inspekcije za obrazovanje i u prekršajnom postupku koji je vođen pred Opštinskim sudom u Sarajevu.
U vrijeme zaključenja ovog teksta saznajemo da je suspendovan i da je na zahtjev direktora Škole dao otkaz na mjesto u komisiji za izbor novih uposlenika.
Srušio mi se svijet
Za ovo nezakonito ponašanje su znali svi – i Ministarsvo obrazovanja u Vladi kantona Sarajevo i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove i Školski odbor u OŠ Hasan Kikić.
– Dugo sam bila bez posla ili sam radila na određeno i dio norme i bilo me sramota pred djecom – tjeram ih da uče, pričam o tome kako je znanje najvažnije, a ja sjedim kući bez posla. A imala sam sjajne ocjene na fakultetu, često odlazim na edukacije koje sama plaćam, pratim kolege koji odlaze u penziju da bih znala da će se u određenoj školi otvoriti radno mjesto… Jednog dana u nekoj raspravi o učenju moje dijete, koje je tada bilo četvrti razred osnovne škole, mi kaže molim te mama prekini više s praznom pričom o znanju i uspjehu u školi, eto ti imaš i znanje i imala si super uspjeh u školi, a sjediš kući i niko neće da te zaposli. U tom momentu mi se svijet srušio i pitala sam se čemu stvarno služi moje znanje? Okupila sam svoje drugarice, nas pet, sve smo nastavnice hemije bez stalnog zaposlenja i pune norme, zajedno pratimo konkurse, i dogovorile se da počnemo sarađivati. To znači – pratićemo konkurse, prijavljivati se i svaki put kada ne prođemo – podnosićemo žalbe i prijave što ranije nismo radile. Ali slučaj u Osnovnoj školi Hasan Kikić je zaista bio kap u prepunoj čaši i tada smo potražile i advokata – prisjeća se naša sagovornica, koja govori u svoje i u ime svoje četiri koleginice koje su zajedno ušle u ovaj poduhvat.
A u presudi piše
U OŠ Hasan Kikić početkom drugogo polugodišta u školskoj 2015./16. godini nastavnica hemije i kulture življenja otišla u penziju. To zna nastavnike koji čekaju posao znači da će biti otvoren konkurs za radno mjesto na neodređeno vrijeme. Svih pet nastavnica se prijavilo na konkurs za posao na određeno i nisu dobile posao, pa su čekale početak nove školske godine i konkurs “za stalno”, no konkursa nije bilo. Pozvale su Školu i saznale da “konkursa neće ni biti jer je osoba primljena na ranijem konkursu za mjesto na određeno vrijeme – primljena u stalni radni odnos, odnosno na neodređeno”!
U obrazloženju presude Općinskog suda u Sarajevu od jula 2022. godine stoji da je” Torlak bio svjestan da je Ministarsvo obrazovanja u Vladi kantona Sarajevo dalo saglasnost isključivo za raspisivanje konkursa za popunu radnog mjesta na određeno vrijeme”. Navedeno je i da je ” kršenjem te saglasnosti svojoj supruzi pribavio imovinsku korist čime je tužiteljicama čija imena se pobrojana u presudi i koje su lično svjedočile, teže povrijedio prava onemogućavajući ih da se prijave na konkurs za isto radno mjesto na neodređeno vrijeme”.
Zloupotreba položaja ili ovlasti
Dakle, Torlak je “kao odgovorna osoba, iskorištavajući svoje službene ovlasti, drugom pribavio korist i teže povrijednio prava drugog čime je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlasti”.
– Kada smo saznale da neće biti konkursa za posao na neodređeno vrijeme, obratile smo se inspekciji, ombudsmenima i potražile advokata. Inspekcija je uradila svoj posao u mjeri u kojoj je mogla. Ombudsmeni nam nisu praktično pomogli, ali su u svojoj odluci sve objasnili tako precizno da smo mi znale šta dalje i kako i obezbjedili su nam sva dokumetna iz Škole do kojih mi nismo mogle doći – pojašnjava nastavnica zviždačica.
Prepuštene same sebi
Ona naglašava i naglašava da je “Torlak svojoj ženi za 8. mart poklonio radno mjesto na neodređeno jer su tog datuma potpisali ugovor bez vremenske odrednice dužine angažmana”.
– Od podnošenja prijave Tužilaštvu do početka suđenja svakog mjeseca smo išle u Tužilaštvo kantona Sarajevo da pitamo u kojoj fazi je prijava, podnosile upite, urgencije, čitale smo sve relevantne zakone. Ja sam otišla i u Agenciju za borbu protiv korupcije. I tamo su me stvarno jako lijepo primili, ali nisam baš bila uvjerena da će tu biti neke koristi. I na kraju je zaista bilo kako sam očekivala – dobila sam odgovor u kom se pominje neka sporna javna nabavka, sala za tjelesno… nikakve veze s mojim podneskom. Tako sam shvatila da smo nas pet prepuštene same sebi, ali opet imamo mogućnost da insistiramo na istini – sjeća se zviždačica.
O ovom slučaju je Ministarstvo obrazovanja u Vladi kantona Sarajevo upoznato u oktobru 2016. godine. Tadašnji ministarElvir Kazazović je odgovorio da je predsjedniku i članovima Školskog odbora Javne ustanove OŠ Hasan Kikić uputio zahtjev da u okviru svoje nadležnosti utvrde eventualnu odgovornost direktora u smislu zloupotrebe službenog položaja i nepotizma, te da pokrenu postupak razrješenja.
Kazazović u svom dopisu pojašnjava da je “na osnovu zahtjeva Ministarstva, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove u septembru 2016. godine utvrdila da je direktor OŠ Hasan Kikić Asim Torlak svoju suprugu Almasu Torlak, ranije zaposlenu na određeno vrijeme na osnovu saglasnosti Ministarstva, zaposlio na neodređeno vrijeme suprotno odluci o prijemu”…
Svjesno učinio propust
Prema presudi Općinskog suda u Sarajevu, u zapisniku sa sjednice Školskog odbora, a u diskusiji povodom žalbe jedne od kandidatkinja na konkursu, kasnije tužiteljica, “optuženi je kazao da je svjesno učinio propust i da preuzima odgovornost na sebe, ali je Školski odbor u konačnom jednoglasno odlučio da nema razloga za pokretanje postupka razrješenja optuženog s mjesta direktora Škole”.
Pojašnjenja radi, Torlak je početkom te 2016. od Ministarstva tražio odobrenje ili saglasnost za popunu dva radna mjesta – nastavnika hemije i kulture življenja i nastavnika biologije. Dobio je saglasnost za oba mjesta na određeno vrijeme, ali je nakon provedbe konkursne procedure angažovao nastavnika biologije na određeno vrijeme, a sa svojom suprugom potpisao ugovor za mjesto nastavnice hemije i kulture življenja bez odrednice na određeno vrijeme. To prema Zakonu o radi u FBiH znači da je to ugovor na neodređeno vrijeme.
Zbog ovog ugovora, koji nije bio u skladu sa saglasnosti Ministarstva obrazovanja, Inspekcija rada, Obrazovna inspekcija i Općinski sud u Sarajevo u prekršajnom postupku Školu i direktora kaznili kaznama u ukupnoj vrijednosti od 10.000 KM za Školu i 2.300 za direktora kao odgovornu osobu, no ugovor nije promijenjen.
Usklađivanje ugovora
Na suđenju je svjedok Bojičić Adis, u doba potpisivanja nezakonitog ugovora sekretar Škole, izjavio da je upozorio direktora da ugovor koji je pripremio nije u skladu sa saglasnosti iz Ministarstva jer nije precizirano trajanje ugovora. No, Torlak je rekao da će on sam pripremiti ugovor, te je odbio da ga uskladi s odlukom o imenovanju nastavnice Torlak na određeno vrijeme.
Sam Asim Torlak je pred Sudom rekao da je tražio od Ministarstva saglasnost za raspisivanje konkursa za zaposlenje na neodređeno vrijeme i da je nije dobio. On je rekao da je sporni ugovoor sačinio Bojičić i da mu on kao direktor nije davao instrukcije. Kazao je Torlak i da ugovor nije pregledao nego samo potpisao i da je tek u augustu 2016. , kada bi trealo raspisati novi konkurs, saznao šta piše u ugovoru. Priznao je i da je platio sve kazne po rješenjima inspekcija i da je u parničnom postupku odbijen zahtjev za poništenje ugovora.
Nije fer
– Znamo da je presuda pravosnažna i da je osuđen na zatvorsku kaznu koja je preinačena u uslovnu, ali on i dalje radi u školi. Njegova supruga je zadržala nezakonito stečeno radno mjesto, a mnogo mojih kolegica je još uvijek bez posla ili pune norme. Uz to, nije otvorena odgovornost Školskog odbora, sekretara Škole, članova konkursne komsije. A ono što je još gore jeste da ovakvo ponašanje postalo obrazac. Prema informacijama koje dolaze do nas u velikom broju škola se ponavlja da škola dobije odobrenje za raspisivanje konkursa za zaposlenje na određeno vrijeme, direktor sklopi ugovor na neodređeno i onda samo plate kaznu na osnovu rješenja inspekcije i idu dalje. Nije fer prema velikom broju naših kolega i kolegica. A nije fer ni prema budžetu i školama koje nemaju krede, sapuna, toalet papira, spužvi i druga osnovna sredstva da se budžetski novac troši na kazne zbog neodgovornog ponašanja direktora koji ne snose nikakve posljedice – kaže nastavnica zviždačica.
Nastavnice koje su ujedno i tužiteljice su o presudi obavijestile Skupštinu kantona Sarajevo, Ministarstvo obrazovanja i OŠ „Safvet beg Bašagić“ i samo su iz Škole dobile odgovor da su “primili informaciju k znanju i da će uraditi sve u skladu sa zakonom”.
Pitanja za Ministarstvo
Do zaključenja ovog teksta iz Ministarstva obrazovanja u Vladi kantona Sarajevo nismo dobili odgovore na pitanja: šta Ministarstvo može uraditi povodom presude iz jula 2022. godine; da li Torlak, u skladu sa aktuelnim zakonodavstvom, može nastaviti rad kao prosvjetni radnik.
Pitali smo i da li Ministarstvo može i, ako može, da li će pokrenuti proceduru prema OŠ „Safet beg Bašagić“ ukoliko ta Škola nije pokrenula nikakvu proceduru protiv Torlaka nakon pravosnažnosti presude. Šta će se desiti ako Ministarstvo ne pokrene proceduru? Zašto se procedura ne pokreće? Imaju li podatke koliko škola u kantonu Sarajevo, osnovnih i srednjih, je 2022. godine imalo obavezu da plati ili je platilo kazne po osnovu rješenje Uprave za inspekcijske poslove u kantonu Sarajevo po bilo kom osnovu?
Dodatne konsultacije
Iz OŠ Savfet-beg Bašagić direktor Namir Ibrahimović kaže da je Torlak zasnovao je radni odnos u ovoj školi 3.9.2018. na osnovu Rješenja Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade u Vladi KS od 11.7.2018. da se s njim sklopi ugovor na neodređeno vrijeme kao nastavnikom geografije s puna norma.
– U Školi smo saznali za presudu 20.12.2022. kada je jedna od oštećenih osoba u ovom postupku poslala kopiju nepravomoćne persuade u kojoj je vidljiv čitav sudski proces i radnje Asima Torlaka dok je bio direktor JU OŠ Hasan Kikić u Sarajevu. Razgovarao sam s uposlenikom Torlakom, on potvrdio i rekao da se žalio na nepravomoćnu presudu i da je proces u toku pred Kantonalnim sudom. Kako bih mogao djelovati zatražio sam od Općinskog suda zvanične informacije o presudi i samom postupku i 4.1.2023. dobili smo dopis iz Suda koji kaže je presuda nepravomoćna i da je drugostepeni postupak u proceduri pred Kantonalnim sudom u Sarajevu. Kako su propisi, a tu mislim na Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju KS i Zakona o radu FBiH oko suspenzije i eventualnog otkaza o radu, ako drugostepena presuda potvrdi ono to je rekao i Općinski sud, neusaglašeni, kao Škola smo 10.1.2023. slanjem dopisa tražili pomoć od Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS da nam kažu koji je zakon mjerodavan za radno-pravni status uposlenika u obrazovanju. Je li to Zakon o radu FBiH ili Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju KS. Također smo 9.1.2023. tražili od Ministarstva za odgoj i obrazovanje da nam kažu postoje li u Registru, koji prema Zakonu o osnovnom odgoju i obrazovanju vodi resorno ministarstvo o potvrđivanju optužnice, izricanje nepravomoćne i pravomoćne presude. Potom sam 11.1.2023. zatražio i sjednicu Školskog odbora koja je održana 17.1.2023. Na sjednici sam upoznao prisutne članice sa cijelim slučajem i tražio pomoć. Zaključak je bio da se izvrše dodatne pravne konsultacije kako ne bi pogriješili u odlučivanju. Nakon naredne sjednice ŠO 26.1.2023. i dodatnih konsultacija uposlenik Asim Torlak je suspendovan – piše Ibrahimović u svojim odgovorima.
Nezavidna situacija
On naglašava i da je Torlak 26.12.2022., na njegov zahtjev podnio ostavku na rad u komisiji za prijem uposlenika.
– Zaista smo se, kao Škola, našli u nezavidnoj situaciji da rješavamo posljedice kršenja zakonskih odredbi u drugoj instituciji. Kako ne bismo nanijeli štetu JU OŠ Safvet-beg Bašagić koristilo bi nam da navedena ministarstva pomognu u odlučivanju. Ako ne, u skladu sa saznanjima koja imamo i (ne)moći koja proizilazi iz postojećih propisa, donijet ćemo odluke i snositi eventulane posljedice ako pogriješimo – pojašnjava Ibrahimović.
Postupak donošenja bilo kakve odluke u školama je složen jer zakoni nisu usaglašeni – Zakon o obrazovanju u KS nije usaglašen za Zakonom o radu u FBiH, ti zakoni nisu usaglašeni s Krivičnim zakonom, a Pravilnik o radu u obrazovanju nije usaglašen sa zakonima, pa jedan zakon kaže da je uslovna kazna – upozorenje, prema drugom zakonu – otkaz stupa na snagu s pravosnažnom presudom od tri mjeseca zatvora i ivše, prema trećem – otkaz stupa na snagu s prvim danom služenja zatvorske kazne…
U skupštinskom Odboru za obrazovanje Mahir Dević pojašnjava da je Torlak osuđen kao direktor ili rukovodilac, a ne kao nastavnik i da to ne bi trebalo uticati na njego nastavnički rad.
– To je specifična situacija i on bi možda mogao dobiti zabranu kandidovanja ili obnašanja funkcije direktora u nekom periodu. Ali, važno je naglasiti da naši zakoni nisu usaglašeni i onda je ponašanje u takvoj situaciji više moralno pitanje. Nije dobro da u školi imamo presuđenog nastavnika, jer čemu će učiti djecu, ali ako može ministar s presudom – može i nastavnik. Iako mislim da to mora zakon propisati, da u zakonu mora pisati da presuđeni nastavnik nema mjesta u školi i dok to ne dobijemo odnos prema presudi je pitanje lične norme – kaže Dević.
Žalio se Sudu
On napominje i da je u Skupštini KS u toku procedura usvajanja novog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju – usvojen je nacrt i Skupština čeka prijedlog – i da je to dobra prilika da se definiše i odnos prema presudama.
Na početku suđenja koje je završilo presudom u julu 2022., Torlak se žalio Kantonalnom sudu u Sarajevu uz obrazloženje da je već jednom kažnjen u parničnom postupku.
No, Kantonalni sud je utvrdio da je tada kažnjen za nepostupanje po rješenjeu inspkecije, a da je suđenje pored Općinskim sudom rezultat počinjenja krivičnog postupka u kom je iskoristio službeni položaj s umišljajem i ciljem da supruzi pribavi korist. Sud je konstatirao i da je Torlak postupao suprotno saglasnosti Ministarstva, čime je svojoj supruzi pribavio neimovinsku korist, a tužiteljicama, pet nastavnica hemije iz Sarajeva, teže povrijedio prava onemogućavajući ih da se prijave na konkurs za radno mjesto na neodređeno.
Na ovu presudu su se žalili i Tužilaštvo KS i Asim Torlak.
