U četvrtak 2. marta BH u Republici Srpskoj je predložen Nacrt izmjena i dopuna krivičnog zakona kojim bi se kleveta ponovo definisala kao krivično djelo. To je alarmantan razvoj događaja koji bi, ako ga usvoji NSRS, ugrozio slobodu govora i omogućio krivično gonjenje novinara, organizacija civilnog društva i bilo koga ko podigne glas. Transparency International poziva predlagače da naprave zaokret od ovako opasnog pravca djelovanja i usmjere se na zaštitu slobode izražavanja u vrijeme kada je građanski prostor ugrožen širom zemlje. Pozivamo Ministarstvo pravde RS da povuče prijedlog, a narodne poslanike da odbace odredbe o kojima se raspravlja.
Usred stalnog pritiska na novinare i druge koji kritikuju vlasti, čini se da su predložene odredbe osmišljene da podstaknu cenzuru i blokiraju kritike režima i drugih moćnika. Nacrt dozvoljava proizvoljno tumačenje onoga što predstavlja uvredu ili “namjeru da se nanese šteta nečijem ugledu ili časti“, pa čak i zabranjuje pozivanje na nečije porodične okolnosti, koje bi mogle da blokiraju izvještavanje o sukobu interesa koji proizilazi iz porodičnih veza. To se može primijeniti na bilo koga – od novinara do organizacija koje izvještavaju o korupciji, pa čak i na građane koji dižu glas putem društvenih mreža. Kazne za prekršaje su veoma visoke, uključujući i novčane kazne veće od 60.000 dolara.
Kleveta se često koristi kao opravdanje za suzbijanje kritike. Međunarodna tijela kao što su Komitet UN za ljudska prava, kao i Evropska unija, više puta su naglašavali opasnosti od kriminalizacije klevete i pozvali da ona ostane stvar građanskog postupka. Zagovornici novih izmjena u Republici Srpskoj tvrde da su one u skladu sa praksom koja je prisutna u EU, ali takve oštre odredbe jasno su u suprotnosti sa stavovima EU. U svojim izjavama zvaničnici su otvoreno priznali da žele uvesti red i okončati “zloupotrebu javnog prostora”. Republika Srpska je prvi put dekriminalizovala klevetu 2000. godine, što nove događaje čini nazatkom koji bi ugrozio ionako krhke slobode.
Pozicija Bosne i Hercegovine je posljednjih godina značajno opala na Indeksu percepcije korupcije, spustivši se za osam indeksnih poena od 2013. godine, dijelom i zbog zarobljenosti vlasti – posebno pravosuđa. Ostavljanje više prostora za kriminalizaciju izražavanja suprotnih stavova samo će dodatno ometati demokratiju i ostvarivanje osnovnih prava u zemlji.
Daniel Eriksson, izvršni direktor Transparency International, izjavio je:
“Sloboda izražavanja i štampe su od suštinskog značaja za pozivanje vlasti na odgovornost. U ovom važnom trenutku, mediji, civilno društvo i javnost moraju zadržati sposobnost da rasvijetle korupciju i druge zloupotrebe kako bi spriječili da Bosna i Hercegovina dalje padne u autoritarizam. Transparency International poziva predlagače ovih izmjena da zaustave tako opasne prijedloge i zaštite slobodu govora i demokratiju”.
