Parlamentarna većina u Crnoj Gori izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije namjerava da ukine praksu isplate otpremnina funkcionerima u upravama državnih preduzeća, koje su prethodnih deceniju i po isplaćivane iz budžeta svih građana.
To je novina Nacrta izmjena zakona o sprečavanju korupcije, koji je usvojio skupštinski Odbor za antikorupciju 26. aprila ove godine.
Ovo je dobar korak ka prekidu prakse da se javna funkcija posmatra kao plijen – kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dejan Milovac iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja se godinama bavi borbom protiv korupcije.
Iako smatra da su u pitanju dobre namjere predlagača, Marko Sošić iz Instituta alternativa kaže da ovim zakonom nije moguće zaustaviti isplatu otpremnina jer su one definisane drugim zakonima, prije svega, Zakonom o radu.
“Smatramo da to nije sistemsko rješenje i da neće izdržati probu vremena već je više osmišljeno da pošalje poruku osude te prakse, ali se plašim da je neće spriječiti”, navodi Sošić.
Obje nevladine organizacije su učestvovale u izradi Nacrta zakona, kao članice Skupštinske radne grupe.
Na osnovu dosadašnjih zakona, partijski kadrovi bivše vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, imenovani u upravne odbore državnih kompanija, dobijali su visoke otpremnine nakon razrješenja.
Dosadašnja praksa i zakonska rješenja vlasti DPS-a
Da su se kroz dosadašnje zakonske propise “provlačile mnoge koruptivne prakse” smatra poslanik Demokrata, Momo Koprivica.
“Godinama smo imali priliku da gledamo praksu ugovaranja otpremnina u državnim firmama, koje su iznosile i po 80-90.000 eura. Ovim zakonom želimo blokirati tu praksu da više niko nikad to ne bi radio”, ističe Koprivica.
Isplata otpremnina propisana je zakonima o radu i privrednim društvima prema kojima predsjednik i članovi organa upravljanja u državnim preduzećima imaju pravo na otpremnine u visini i do 24 mjesečne neto zarade.
Decenijska praksa u Crnoj Gori bila je da upravljačka garnitura u državnim preduzećima uz visoke plate dobija i enormne otpremnine.
Nerijetko su nakon isplate postavljani u drugu državnu kompaniju, kao članovi upravnih odbora.
Posljednji primjer
Saši Radoviću, po osnovu rada u državnoj “Budvanskoj rivijeri” isplaćeno je ukupno 76.000 eura otpremnine.
Otpremninu je dobio i 2015. godini u visini 19.000 eura prilikom napuštanja, takođe, državne Nacionalne turističke organizacije.
Godinu dana nakon posljednje otpremnine, krajem 2022., postavljen je za v.d. direktora nacionalne aviokompanije “To Montenegro”.
Polazeći od ovakve prakse, predlagači zakona su se založili za retroaktivnu primjenu.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Dragan Bojović kaže da postoji namjera, ako to bude pravno izvodljivo i moguće, da se retroaktivno propiše važenje odredbe o zabrani ugovaranja i isplate otpremnina.
I poslanik Koprivica se zalaže za “povratno dejstvo, radi zaštite javnog interesa”.
Kako su isplaćivane otpremnine
Najdrastičniji primjer kako se iz državne kase trošilo na otpremnine je primjer državnog preduzeća Željeznice iz 2009. godine.
Tada su funkcioneri DPS-a iz Odbora direktora putem otpremnina, za dvije godine, podijelili više od milion eura.
- Predsjednik borda direktora Savo Parača, za pola godine rada u Željeznicama, uzeo je 180.000 eura otpremnine;
- Izvršni direktor Blažo Šaban uzeo je na ime otpremnine 140.000 eura;
- Njihove kolege iz odbora direktora Milan Lakićević, Dušan Perović, Milorad Jovanović i Rešad Nuhođžić uzeli su otpremnine od po 45.000 eura;
- Predsjednik Odbora direktora, iz prethodne uprave, Miodrag Gomilanović dobio je 120.000 eura otpremnine;
- Sekretar Željeznica Nikola Gegović uzeo je 80.000 eura.
U tom trenutku, dug Željeznica, prema revizorskoj procjeni, bio je skoro 200 miliona eura, a prosječna plata u zemlji oko 460 eura.
Prepravljali ugovore radi otpremnina
U tranzicijskom periodu, nakon smjene vlasti DPS-a na izborima avgusta 2020, čelnici državnih kompanija i fondova su, očekujući razrješenje, mijenjali ugovore o radu da bi sebi uvećali otpremnine.
Većina promjena odrađena je krajem te godine.
- Bivši predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević, iz DPS-a, je u trenutku kad mu je plata bila 3.000 eura na ime otpremnine potraživao više od 90.000 eura. Da tog iznosa je došao promjenom sopstvenog ugovora zbog čega ga Specijalno državno tužilaštvo tereti za krivično djelo zloupotreba položaja;
- I bivši direktor Pošte i visoki funkcioner DPS-a Božidar Vuksanović je u novembru 2020. mijenjao aneks ugovora da bi sebi povećao otpremninu na oko 36.000;
- Isto je uradio i bivši direktor direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić, iz do tada vladajućih Socijaldemokrata, koji je u decembru 2020. aneksom sebi predvidio otpremninu oko 55.000 eura;
- Bivši direktor “Eko fonda” i član glavnog odbora DPS-a Jovan Martinović nakon smjene tražio je otpremninu od 45.000 eura.
Oprečno o zakonu u nevladinom sektoru
Marko Sošić iz Instituta alternativa naglašava da su otpremnine institut propisan Zakonom o radu koji, kako ocjenjuje, nije nužno loš.
“Ono što je loše je njegova primjena. Kako smo vidjeli posljednjih deceniju i više, to se zloupotrebljavalo. I što je najviše problematično, nije sam iznos, koliko to da se neko, ko je dobio otpremninu, često i brzo opet postavlja na rukovodeće mjesto u drugom preduzeću”, riječi su Sošića.
On naglašava da je Institut “izuzeo mišljenje” u vezi sa ovim prijedlogom u radnoj grupi, koja je radila izmjene zakona. Kaže da je “možda namjera poslanika bila dobra”, ali da ove izmjene neće zaustaviti isplatu.
“Te otpremnine će nastaviti da se isplaćuju. Ukoliko se to željelo ograničiti, pravi put bi bila ili izmjena Zakona o radu ili o privrednim društvima”, dodaje Sošić.
S druge strane, Dejan Milovac iz MANS-a, pozdravljajući izmjene zakona, kaže da je to dobar korak ka većoj odgovornosti funkcionera.
“Mislim da novo rješenje ostavlja malo prostora za bilo kakvo kreativno tumačenje i da bi trebalo da predstavlja raskid sa dosadašnjom praksom”, kaže Milovac.
On ukazuje da je ključna politička volja za sprovođenje zakona.
“Ukoliko ne bude postojala politička volja da se oni sprovodu, sve ostaje ‘mrtvo slovo na papiru’. Tako da će, osim od onih koji budu donosili odluke, zavisiti i od onoga ko bude kontrolisao da li su budući ugovori javnih funkcionera u skladu sa novim propisima”, pojašnjava Milovac.
U izradi Nacrta zakona nijesu učestvovali čelnici Agencije za sprečavanje korupcije.
On je usvojen bez poslanika opozicionih Demokratske partije socijalista i dvije Socijaldemokratske partije, koji ne učestvuju na sjednicama otkad je odlazeći šef države Milo Đukanović raspustio Skupštinu 16. marta.
Najavljeno je da će Nacrt zakona o sprečavanju korupcije biti poslat Evropskoj komisiji na razmatranje.
