U cijeloj Bosni i Hercegovini prošle godine je naplaćeno oko 125 miliona KM prihoda od koncesija, prema izvještaju o izvršenju budžeta svih nivoa vlasti i ti prihodi manji su za 3 miliona nego 2021. godine, pokazuju podaci iz registra koncesija koji je objavio Transparency Internationala u BiH. Udio tih prihoda u ukupnim tekućim prihodima pao je na svega 0,9%, iako se u BiH eksploatišu ogromni prirodni resursi, jer brojni koncesionari gomilaju velike dugove. Sa druge strane većina organa vlasti nema uspostavljene registre koncesija, ne objavljuje ili odbijaju dostaviti podatke o naplati i dugovima koncesionara zbog čega postoje ogromni korupcijski rizici.
TI BiH je za sada dobio podatke o 735 koncesija i 528 koncesionara sa svih nivoa vlasti u BiH, a podaci su objavljeni kako bi javnost mogla pratiti stanje u ovoj oblasti što je prvi korak u prevenciji korupcije i zloupotrebe javnih resursa. Treba istaći da su brojni organi dostavili nepotpune podatke a Vlada Kantona Sarajevo, Vlada Kantona 10 i Vlada Republike Srpske nisu dostavile informacije o pojedinačnim uplatama i dugovima koncesionara.
Samo 95 koncesionara za koje su vlasti dostavile podatke trenutno duguje oko 14,1 miliona KM, ali je taj iznos daleko veći, s obzirom na to da se kriju podaci o dugovima brojnih koncesionara i da se vrši eksploatacija prirodnih bogatstava bez zaključenih ugovora, zbog čega se potraživanja od koncesija ne evidentiraju po svim osnovama.
Zbog brojnih neregularnosti upućene prijave inspekciji i tužilaštvu
U proteklim godinama veliki broj koncesionara izbjegavao je plaćanje obaveza, a zbog slabe kontrole nadležnih organa i skrivanja podataka sve je prolazilo bez posljedica i pažnje javnosti. TI BIH je nakon dobijenih informacija uputio i prve prijave nadležnima, a protiv odgovornih u Vladi Srednjobosanskog kantona upućena je i krivična prijava nadležnom tužilaštvu zbog nepokretanja postupaka naplate sumnjivih i spornih potraživanja od koncesionara, vrijednih 1.7 miliona KM, čime je načinjena značajna šteta po javne prihode.
Iako veliki broj koncesionara nije plaćao obaveze, a neki su u međuvremenu i ugašeni, Ministarstvo privrede SBK nije raskinulo ugovore, dok Ministarstvo finansija nije pokretalo procedure naplate putem aktiviranja mjenica, a na potrebu da nadležni organi ispitaju postupanja odgovornih u ovom slučaju ukazao je i Ured za reviziju BiH.
Takođe treba istaći da se godinama toleriše i eksploatacija prirodnih resursa bez zaključenog ugovora, a TI BIH je zbog uočenih nepravilnosti uputio za sada i 10 prijava inspekcijskim organima. U dva slučaja inspektori su zabranili eksploataciju geotermalne vode zbog neposjedovanja dozvole nadležnih ministarstava, u jednom slučaju je utvrđeno da privredno društvo nema ni koncesiju ni licencu za izvođenje radova.
Posebno treba istaći da je rasprostranjena pojava nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska, iako ne postoji ni jedan aktivan ugovor o koncesiji u ovoj oblasti. Iskopavanje iz tokova rijeka se obavlja uz pribavljanje vodne saglasnosti za čišćenje korita, a ovo samo služi kao pokriće za nelegalnu eksploataciju bez naknade.
Revizori sumnjaju u istinitost izvještaja koje objavljuju koncesionari
Pored neplaćanja naknada, najveći problem predstavlja praćenje realizacije ugovora, jer postoje sumnje da brojni koncesionari ne prijavljuju realno prihode ili količine eksploatisanih prirodnih resursa, a upravo se na osnovu toga naplaćuje koncesiona naknada. Najveći broj koncesija, 47% dodijeljeno je u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina gdje godinama nije bilo značajnijeg povećanja naplate, uprkos činjenici da su cijene gotovo svih mineralnih sirovina na svjetskim tržištima višestruko povećane posljednjih godina .
Tako su, na primjer, cijene aluminija i rude boksita na svjetskom tržištu od 2015. godine do 2022. porasle za preko 140%, ali naplate koncesionih naknada nisu povećane, jer šest najvećih rudnika boksita u BiH ne iskazuje nikakvo značajnije povećanje prihoda, koji su danas kumulativno za 7,6% manji nego 2015. godine.
Takođe, cijena željezne rude na svjetskom tržištu od 2015. do 2021. godine porasle su za 210% ali prihodi najvećeg rudnika željezne rude Arcelor Mital Prijedor proteklih godina nisu značajnije povećani. Poreska uprava RS u odgovoru TI BIH-u navodi da su ovom subjektu zbog efekta transfernih cijena po kojima prodaje rudu Željezari u Zenici utvrđene dodatne poreske obaveze od 6,4 miliona KM za period 2011-2013. godine i još 3,2 miliona KM za period 2015-2021. godine.
Sličan trend vidljiv je i kod drugih koncesionara koji eksploatišu značajne prirodne resurse jer se prihodi koncesionara, pa samim tim i uplate koncesionih naknada, kreću na istom nivou, iako cijene gotovo svih resursa značajno porasle. Na to je još ranije ukazala i Glavna služba za reviziju RS.
–Odsustvo funkcija nadzora je prisutno i tamo gdje su rizici od neregularnosti, neistinito prijavljenih količina, nestručne eksploatacije i prevare najveći. Prihodi i javni interes u ovom pogledu zavise od onoga što im privatni koncesionar prijavi u geodetskim snimanjima i finansijskim izvještajima. Ministarstvo ne može dati javnosti, struci i Vladi RS garanciju ili argument da su ovako prijavljene količine i prihodi koncesionara istiniti. Iako za kvalitetan nadzor nad eksploatacijama postoje značajne tehničko-tehnološke mogućnosti, Ministarstvo ne planira, ne ugovara i ne uspostavlja stručne nadzorne mehanizme, navedeno je u izvještaju.
Na sličan problem u Federaciji BiH ukazivao je i Ured za reviziju institucija FBIH koji je u posljednjem izvještaju za Kanton10 zaključio da geodetska snimanja na osnovu kojih je naplata prihoda trebalo da bude izvršena, nisu provedena zbog loših vremenskih uslova pa je Ministarstvo obračun izvršilo na osnovu podataka koncesionara.
Nedostatak kontrole prisutan je i u drugim oblastima a svakako treba istaći i primjer Općine Neum koja je dala koncesiju za naplatu parkinga preduzeću Bakus d.o.o. iako po mišljenju revizije za to nisu postojali uslovi, jer su ti poslovi bili u nadležnosti lokalnog komunalnog preduzeća, a za dodjelu Općina nije pribavila saglasnost kantonalnog ministarstva. Ovaj unosan posao u turističkom mjestu sa velikim brojem turista, koje po procjeni medija ima 1700 parking mjesta, ustupljen je za naknadu od svega 81.000 KM godišnje koja se, po nalazu revizije, ne plaća redovno.
Revizori takođe zaključuju da je sporno što su ovom privatnom preduzeću data javna ovlašćenja da naplaćuje i prekršajne kazne od kojih Općini daje svega 20% a ostatak zadržava. Pored toga, federalni revizori nisu mogli utvrditi da se javni interes štiti na najbolji način i da Općina dobija realan iznos prihoda.
–Utvrdili smo da je Općina naplatu prihoda od parkinga pratila putem izvršenja uplata na depozitni račun bez propratnih evidencija društva Bakus d.o.o. Ugovorom su utvrđeni lokaliteti za parkiranje vozila, ali nije navedena ukupna korisna površina parkinga zbog čega se ne može utvrditi visina koncesione naknade, navodi se u izvještaju revizije.
Ti BIH je od Općine Neum zatražio podatke o načinu obračuna koncesione naknade, uplatama koncesionara i dugovima, ali opštinske vlasti za mjesec i po dana nisu dostavile odgovor.
Transparentnost dodjele koncesija
Bitno je napomenuti i da se kod procedure dodjele koncesija zaobilazi javno nadmetanje, a podaci koje je dobio TI BiH pokazuju da je 63% ugovora o koncesijama dodijeljeno nakon samoinicijativne ponude koncesionara. Kao posljedica toga brojne koncesije dodijeljene su privrednim društvima koja imaju upitan kredibilitet, jer podaci koje je dobio TI BIH pokazuju da od ukupnog broja koncesionara njih 104 nema ni jednog ili ima samo jednog zaposlenog, a ostvarivali su prihode od preko 22 miliona KM.
Zbog nedostatka transparentnosti kod dodjele koncesija, kontrole i naplate javnih prihoda TI BIH je više puta upozoravao da je potrebno omogućiti javnosti praćenje stanja u oblasti koncesija kroz javno objavljivanje registara i svih podataka o naplati koncesionih naknada.
TI BIH već godinama zagovara i usklađivanje zakonskog okvira na svim nivoima u BiH sa Direktivom o koncesijama i drugim značajnim EU propisima i dovođenje sistema koncesija pod jedinstveni sistem javnih nabavki. Zbog toga bi se svi principi i odredbe Zakona o javnih nabavki u smislu transparentnosti, e-nabavki, sukoba interesa i pravne zaštite trebale odnositi i na koncesije. To bi omogućilo vođenje jedinstvenog elektronskog registra, jedinstvenih planova koncesija i metoda obračuna naknada.
