U intervjuu obavljenom tokom panel-diskusije “Ponor medijskih sloboda u BiH”, ministrica navodi da su novinari širom svijeta u opasnosti te da se nazadovanje medijskih sloboda vidi u svim zemljama, uključujući i Belgiju iz koje dolazi.
“To izaziva puno zabrinutosti jer je time demokratija u pitanju. Svugdje gdje su novinari u opasnosti to znači da je demokratija u opasnosti. To znači da ljudi ne mogu slobodno birati”, navodi Lahbib, koja se prije preuzimanja ministarske pozicije bavila novinarstvom.
Kako je ispričala, ona je kao novinarka zahtijevala odgovornost onih koji su na vlasti, navodeći da je to obaveza svih novinara i način da se one na vlasti stavlja u opasnost jer ih se tjera da odgovaraju za donesene odluke.
Govoreći o putu BiH ka Evropskoj uniji, Lahbib je navela da 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti nisu samo neka ideja, već da su vrijednosti koje omogućavaju da se bude na istoj strani.
“Belgija je komplicirana zemlja; imamo različite zajednice, kompleksan politički sistem, nalazimo se u centru Evrope, imamo različite etničke skupine i nismo ovdje da držimo predavanja, već da razmijenimo iskustva”, navela je ministrica, dodajući da Belgija želi ponuditi inspiraciju i osnaženje odnosa u različitim projektima.
Lahbib je iskazala oduševljenje učešćem mladih na ovom panelu, s obzirom na to da su to oni koji će se boriti za slobodu i istinu.
“Težak posao imate, veliku odgovornost na plećima, ali novinarstvo je najljepši posao na svijetu. Činjenica da ste ovdje, govori da želite istinu”, poručila je Lahbib, navodeći da se novinarstvom može doprinijeti gradnji boljeg društva.
U intervjuu obavljenom tokom panel-diskusije koju su organizirali Diplomatski biro Kraljevine Belgije u BiH, Balkanska istraživačka mreža BiH i Fakultet političkih nauka u Sarajevu, ministrica je kazala da je kao novinarka pokušala napraviti razliku u društvu u pogledu poštivanja ljudskih prava, te da se nada da će u tome uspjeti i kao političarka.
U panelu nakon intervjua, novinari, predstavnici akademske zajednice i vlasti, te zvaničnici, usaglasili su se da u BiH nedostaju mehanizmi za zaštitu novinara i da pritisci koje novinari imaju doprinose stigmatizaciji novinara.
Osvrćući se na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, Vladimir Kovačević, urednik portala “Gerila“, naveo je da je ovaj nacrt ogromna prijetnja po medije, ali i demokratiju.
“Novinari iz Republike Srpske imaju jasne zahtjeve kojima traže da se povuče Nacrt. Stava smo da se trebamo pojaviti na javnim raspravama, ali mi ne znamo ni ko su ljudi koji su donijeli Nacrt ovog zakona”, kazao je Kovačević, navodeći da se ovim guši javna kritika i sloboda u RS-u.
Lejla Turčilo, profesorica na Fakultetu političkih nauka, navela je da se novinari zlostavljaju u online prostoru, te da mladi ljudi nisu spremni da tome izlože sebe i svoje porodice.
“Mladi primjećuju targetiranje i pritiske, ali i apatiju javnosti, a možemo reći da postoji i agresivnost javnosti prema medijima i novinarima – 70% ispitanih u jednom istraživanju misli da je opravdano tući novinare. Ta apatija kad smo govorili da javnost ne podržava istraživačke priče”, navela je Turčilo, dodajući kako se često dolazi do zaključka da postoji “oteta država i zarobljeni mediji”.
Agnes Picod iz UN-a u BiH je kazala da u BiH nedostaju mehanizmi zaštite novinara, te da je primjetno da su politički i ekonomski pritisci na medije uvezani.
“Politički lideri diskrediraju novinare i to smo vidjeli. To dopire do društva i većina stanovništva misli da su napadi na novinare opravdani. (…) Mnogi mediji su u vlasništvu političkih partija i kada govorimo o slobodi medija, govorimo o situacijama vezanim za ugovor, plate. Novinari su pod velikim pritiskom i zbog toga napuštaju profesiju”, kazala je Picod.
