Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u BiH, ocijenio je na četvrtoj po redu javnoj debati “Pravo na pravdu“ da je u proteklim godinama zabilježen ograničen napredak u oblasti pravosuđa.
On je podsjetio da su nedavno utvrđene izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), u dijelu koji se tiče unapređenja integriteta, te da postoje određeni pomaci kod usvajanja zakona o sukobu interesa.
“Ono što trebamo da vidimo je usvajanje svih tih propisa u njihovoj parlamentarnoj proceduri i to u obimu i sadržaju koji je usklađen sa zahtjevima evropskih integracija“, rekao je Sattler.
Sattler je naveo da je u posljednjih nekoliko mjeseci vidljiv napredak i u slučajevima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, te da su to uglavnom rezultati i dokazi koji su prikupljeni zahvaljujući Sky aplikaciji.
Četvrta javna debata “Pravo na pravdu”, koju organizuje EU u BiH u saradnji sa Generalnim direktoratom Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju, predstavlja forum građana koji ima za cilj naglasiti centralni značaj vladavine prava i temeljnih sloboda za građane u kontinuirano izazovnom političkom kontekstu.
Za Johannu Strömquist, ambasadoricu Švedske u BiH, posebno je zabrinjavajuće to što se vlasti u BiH kroz izmjene postojećeg zakonodavnog okvira ne vode evropskim standardima.
Kao primjere toga, ona je navela izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojima je predviđeno da kleveta ponovno bude krivično djelo, a koje je u formi nacrta usvojila Narodna Skupština RS-a, te Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira Kantona Sarajevo, čije bi djelovanje, između ostalog, bilo prošireno i na online sferu te bi se regulisano širenje lažnih vijesti.
“To su koraci unazad i udaljavaju BiH od cilja, a to je zajednica evropskih zemalja“, rekla je ambasadorica Strömquist.
Ona je podsjetila da je ministar vanjskih poslova Švedske prilikom posjete BiH u aprilu naglasio da BiH pripada Evropskoj uniji, ali da nema nikakvih prečica i preskakanja, odnosno da je potrebno da se ispune svi oni kriteriji za pristupanje EU, koji uključuju “kopenhaške kriterije”, a koji podrazumijevaju obaveze koje zemlja treba ispuniti u oblasti demokratije, vladavine prava i ljudskih prava.
Oliver Varhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje Evropske unije u video obraćanju je rekao da BiH zaslužuje biti dio EU.
“Kandidatski status je jedan korak, bh. vlasti moraju intenzivnije raditi na provođenju ključnih reformi, ali ne da ih provode zbog Brisela, već za dobrobit svih građana BiH“, rekao Varhelyi.
Tokom prvog panela, Davor Bunoza, ministar pravde BiH, naveo je da je Vijeće ministara BiH usvojilo izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, te izmjene i dopune Zakona o slobodi pristupa informacijama.
On je dodao da je Ministarstvo završilo nacrte dva vrlo važna zakona – zakon o sudovima BiH, kao i zakona o sukobu interesa u institucijama BiH.
“Provjera imovine i dugotrajnost sudskih postupaka su i dalje problemi s kojima se suočavamo, te smatram da bi jedno od rješenja moglo biti digitalizacija u pravosuđu“, rekao je Bunoza.
Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo, rekao je da, za razliku od građana iz drugih kantona u FBiH, građani u KS-u mogu putem javnih registara pratiti rizične procese koji uključuju trošenje javnog novca, kao što su izdvajanja za poticaje – od 13 miliona na godišnjem nivou, dodjelu javnog novca nevladinim organizacijama i pojedincima – za šta se izdvaja 12 miliona godišnje iz budžeta, te javne nabavke, gdje u Kantonu ima preko 30.000 postupaka godišnje, kao i zapošljavanje i imenovanja.
“Nakon usvajanja Zakona o sukobu interesa u KS-u, 50 političara je podnijelo ostavke na određene pozicije, što samo 10-ak kilometara dalje ne moraju uraditi“, naveo je Kafedžić.
Dražen Miličević, zamjenik glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona rekao je da su neujednačeni standardi dokazivanja te neadekvatne visine kazni za počinoce krivičnih djela korupcije.
“Kada govorimo o običnom kriminalitetu, tu imate osobe koje nemaju novca i lako je dokazati da su nešto ukrali, naprimjer, ali kod koruptivnih djela je to složeno jer ti ljudi imaju novac, uživaju određenu poziciju moći i mogu angažovati najbolje advokate, a nerijetko uticati i na tužitelje i sudije“, rekao je Miličević.
Kristina Perić, glavna i odgovorna urednica portala Hercegovina.info, navela je da iza sebe ima stotine istraživačkih tekstova u kojima je dokumentovala i tužilaštvima dostavila sve materijalne dokaze, ali nijedan postupak u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nije pokrenut.
“Mi od kvalitetnog istraživanja i pisanja ne možemo dalje – nismo policajci, niti tužitelji. Neko treba nastaviti raditi taj posao, ali kod nas to niko ne radi“, rekla je Perić.
Za razliku od nje, Mirjana Popović, zamjenica glavnog i odgovornog urednika Centra za istraživačko novinarstvo, navela je da su sudovi u BiH donijeli devet presuda na osnovu njihovih tekstova, te osudili 13 osoba na 28 godina zatvora.
Advokat Aleksandar Jokić je naveo da je u timu advokata koji su podnijeli građansku parnicu protiv predsjednika RS-a Milorada Dodika zbog govora mržnje kojim je, između ostalog, pogodovao stvaranju atmosfere netrpeljivosti prema LGBT osobama, a nakon čega je uslijedio napad na aktiviste i pripadnike ove populacije u Banjoj Luci. Prema njegovim rječima, podnesena je i apelacija Ustavnom sudu BiH protiv Republike Srpske, te dvije krivične prijave protiv nepozntih osoba i policijskih službenika, koji su odabrali neštititi pripadnike LGBT zajednice.
Denis Džidić, izvršni direktor Balkanske istraživačke mreže BiH (BIRN) naveo je kako su sporni zakoni, iako još nisu usvojeni, stvorili atmosferu straha i nesigurnosti među novinarima i aktivistima.
“Ne postoji vladavina prava, niti adekvatan odgovor zajednice“, smatra Džidić, dodajući da su izmjene Zakona o prekršajima javnog reda i mira u KS-u neprovodive i idu u smjeru zatvaranja medijskog prostora.
Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra, navela je da se svi nivoi vlasti u BiH, koji hoće na dobar način riješiti pitanje slobode okupljanja, ugledaju na distrikt Brčko.
