“Dobili smo visok iznos računa za potrošnju vode za protekli mjesec”, “Nas je dvoje u stanu, a račun za vodu je veći od računa za utrošak električne energije”, “Broj članova domaćinstva je manji od broja članova koji mi se vodi na računu za vodu”, “Da li je moguće, da stanari u 12 stanova potroše 384 metara kubnih vode za mjesec dana” – dio je pitanja koje korisnici usluga od opšteg ekonomskog interesa svakodnevno upućuju Udruženju za zaštitu potrošača “DON” Prijedor.
Iz ovog udruženja navode da te i slične upite dobijaju od potrošača iz mnogih gradova širom BiH, te da se trude da im pomognu i upute kako da ostvare svoja prava. Pojašnjavaju im da je obaveza svih pružaoca ekonomskih usluga da omoguće pružanje usluge i očitanje iste na osnovu stvarnih isporuka na mjernom uređaju potrošača.
“Ako u vašoj zgradi, do sad ste se nalazili na mjestima zajedničke potrošnje, imate pravo na osnovu zahtijeva, da vam isporučilac usluge omogući ugradnju odgovarajućeg mjernog uređaja, na osnovu projekta o tehničkoj izvodljivosti i u skladu sa opštim uslovima za isporuku i snabdijevanje. U odlukama koje su teško dostupne građanima jer se ne nalaze na web stranicama lokalnih zajendica niti na stranicama preduzeća, pružaoci usluga ne dozvoljavaju istaliranje mjernih uređaja potrošačima uz obrazloženje da je to jedino moguće ukoliko se vrši veća rekonstrukcija zgrade ili ukoliko to zahtijevaju svi potrošači (etažni vlasnici). Instaliranje mjernog uređaja i obaveza očitanja stvarnih isporuka su razlog da većina od vas, može i treba, zahtijevati novi način obračuna isporuke vode, koje će odražavati stvarnu potrošnju vašeg domaćinstva. Solidarna raspodjela na udjele u potrošnji vode, naspram broja članova domaćinstava, doprinosi i osnovanoj sumnji da li su svi podaci o broju članova redovno prosleđivani pružaocu usluge i da li se vrši redovno usklađivanje podataka. U velikom broju zgrada, nisu osnovani ZEV-ovi, što dodatno otežava usklađivanje podataka, a ujedno je i alarm da zaštite interese svog domaćinstva. Ukoliko se desi da Vam i dalje ne dozvoljavaju postavljanje mjernog instrumenta, pravdajući to odlukom grada/opštine, molimo Vas da nas obavjestite da zajednički preduzmemo određene korake, koji će Vam omogućiti da plaćate uslugu na osnovu stvarnih isporuka” – obraćaju se potrošačima iz “DON”-a, pozivajući ih da im se sa konkretnim problemima obrate putem telefonskog broja 052/231-155.
Iz Udruženja su se osvrnuli i na poziv “Elektrokrajine” Banja Luka, koji su, sa obrazloženjem da nastoje smanjiti distributivne gubitake aktivirali poseban kontakt broj za prijavu neovlaštene potrošnje električne energije.
“Smatramo ga u najmanju ruku nekorektnim, jer oni kojima plaćamo visoke račune za električnu energiju, prenosnu i distributivnu mrežarinu, naknade za OIEE, naknadu za uslugu snabdijevanja i osiguranu snagu, sada traže da u ime njih, prijavljujemo komšije, rođake, prijatelje pod krinkom tobožnjih nagrada. Ako u ovim preduzećima zaposlena lica koja očitavaju mjerne instrumente do sada nisu pronašla sve korisnike neovlaštene potrošnje električne energije i prijavila, da se uredi tržište, zašto bi to radili građani” – kaže za portal Antikorupcija, izvršni direktor “DON” Murisa Marić.
Pozivom za “cinkarenje” predviđa da će se, ukoliko se po telefonskoj prijavi fizičkog lica i kontrolom na mjernom mjestu potvrdi postojanje neovlaštene potrošnje električne energije, prijaviocu isplatiti novčana nagrada u fiksnom iznosu od 500 KM. Međutim, nagrada se ne isplaćuje u slučaju prijave neovlaštene potrošnje električne energije ostvarene djelovanjem na plombu na mjernom uređaju (brojilu). Podaci o identitetu prijavioca tretiraće se kao poslovna tajna, dok je procedura isplate nagrade propisana internim aktima Preduzeća. Od dobitka nagrade po ovom osnovu izuzeti su zaposleni u „Elektrokrajini“.
Iz “DON” smatraju da ukoliko potrošači imaju neki problem sa ovim preduzećem, teško da će ga riješiti, jer su čak i mjerni instrumenti koje su potrošači predali elektrodistributivnom preduzeću i koji su na stubovima pored ulica, polupani, nakrivljeni i nekontrolisani i kada dođe do bilo kakve greške sve opet ide na teret potrošača.
“Ko je odobrio da javna preduzeća na ovakav način nude nagrade kao da učestvujete u nagradnoj igri neke kladionice. Šta ukoliko prijavite nekog od komšija u selu “Cvjetni dom” udaljenom 27 km od sjedišta preduzeća, a utvrdi se kontrolom da je sve u redu ko plaća izlazak radnika preduzeća? U ovako kriznim vremenima, nije samo da se teško preživljava, već se ljudi otuđuju jedni od drugih, šta ako neko u ovom pozivu vidi način za laku zaradu? Pa dokle više, da plaćamo danak nerada i bahaćenja u javnim preduzećima?” – postavili su otvoreno pitanje “Elektrokrajini” iz Udruženja za zaštitu potrošača.