Najave o otvaranju rudnika uglja lignita u selu Bistrica i u Mjesnoj zajednici dr Mladen Stojanović (lokalitet Bukova kosa), odnosno u području Potkozarja u opštini Prijedor, izazvale su nesigurnost i zabrinutost lokalnog stanovništva koje apeluje na nadležne da to ne dozvole, jer će, ukoliko dođe do eksploatacije uglja u ovom području, posljedice biti katastrofalne, kako po zdravlje, tako i po život mještana, upozoreno je (26.06.2023.) na konferenciji za medije koja je održana u Centru za životnu sredinu.
Riječ je o privatnim rudnicima, za koje je, u oba slučaja, samoinicijativne ponude za dodjelu koncesija podnijelo preduzeće “Drvo-Export” d.o.o. iz Teslića.
Prema riječima Dragana Ostića, asistenta na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, u Bistrici je sve počelo prije par godina, kada se u selu pojavio izvjesni Božo Marić koji je od mještana počeo da kupuje zemlju predstavljajući ideju o etno selu, odnosno govoreći da će zemlja biti iskorištena u svrhu razvoja turizma.
“Nakon toga, druga kompanija, “Drvo – Export” podnosi samostalnu inicijativu Vladi RS za dodjeljivanje koncesije za eksploataciju uglja na tom lokalitetu I to bez odluke Vlade o dodjeli koncesije, ili odobrenja nadležnih ministarstava, bez zaključenog ugovora o koncesiji, praktično bez ikakvog papira, a to sve govori u prilog tome da ovaj investitor samovoljno pokušava da započne eksploataciju. Prije nepunih mjesec dana u selo dolaze mašine. Počinju sa kopanjem. Nikome ništa nije jasno. Odjednom se pokreće priča o rudniku uglja. Rudnik uglja u selu koje se zove Bistrica je paradoks nad paradoksima.
Mašine su neobilježene. Ljudi su protiv rudnika. Ni u Bukovoj Kosi ljudi nisu za rudnik. U Bukovoj Kosi investitor i dalje kupuje zemlju. Iako ljudi mahom ne prodaju zemlju, on plasira neistine da bi se narod, kako da kažem, smekšao, da bi povjerovali u to da je selo rasprodano, da bi i oni digli ruke od svoje zemlje i dali je u bescijenje”.
Zbog svega navedenog, mještani Mjesne zajednice “dr Mladen Stojanović”, Veliko Palančište organizovali su zborove građana, dok su mještani Mjesne zajednice Bistrica organizovali i proteste protiv otvaranja rudnika.
“Nikog od nas mještana tu nije niko ništa pitao. Da je sve ugroženo, ugroženo je: od vrela koje služi dessetak domaćinstava, nedaleko od njega je drugo vrelo koje napaja pedesetak kuća. Ja odmah postavljam pitanje: šta kad 50 kuća ostane bez vode? Kome mi da se žalimo? NN licu? Još uvijek se niko nije izjasnio ko to sve radi. Bilo bi pošteno da se javi ko god da stoji iza tih ljudi koji kopaju. Smiješno je da to sve tako može u pravnoj državi. Ne znam šta bih više rekao, osim toga da smo mi mještani razočarani u svakoga. Svi su kao uz nas, svi su na našoj strani, to ne smije tako, ali pomaka nema. Pomaka nije bilo ni u 7 dana, ni u 10 dana, sad već polako ulazimo u drugi mjesec od tih dešavanja”, istakao je Danijel Lazić, mještanin Mjesne zajednice Bistrica.
Lazić: “Nije vam problem da gazite ni preko mrtvih ni preko živih”
Ja ne vidim da će nas ljudi tako jeftino prodati. Mislio sam da ljudi iz Bistrice puno više vrijede. Ko je bio, vidio je spomenik. Ti ljudi su ginuli za ovu državu. Moram reći sa emocijama, prvo kad vidim koliko se moj otac, koji je ratni vojni invalid, razočarao u sve. Moj sin je peta generacija koja treba da bude tu gdje mi živimo. Postavljam sebi pitanje: jel’ on treba da bude u tom mjestu ili da prodamo sve? Sve što smo zaradili, zaradili smo svojim leđima i rukama i to svi znaju koji tamo žive. Jel’ treba to sve da prodam i da odem u neku stranu zemlju i da tamo nastavim da živim i da svoju djecu podižem? Baš smo razočarani. Ne mogu da vjerujem da je neko toliko ohol, i da za korist pojedinca ili dva, 500 ljudi treba da ispašta. Ne vidim smisla – ta tolika pohlepa za novcem, da ste na te stvari spremni. Kao što reče kolega, o tome što se dešava u Bukovoj Kosi: nije vam problem da gazite preko mrtvih, ali vidim nije vam ni problem da gazite preko živih.
Naveo je da su organizovali neformalni sastanak, zbor građana i mirnu šetnju, te da nisu išli van svog mjesta, ali da je nezadovoljstvo ogromno.
“Ići ćemo na radikalnije mjere. U toj grupi nas ima preko 200. Svako daje neke ideje. Složni smo. Vidjećemo još koje su to ideje. Možda blokiranje magistralnog puta, možda pred zgradu Vlade!”.
Miroslav Curić, koji je govorio na konferenciji kao predstavnik tri mjesne zajednice: Crna dolina, Veliko Palančište i Gornja Puharska, objasnio je da njihov problem traje od januara, te da je na prvim sastancima rečeno da se kreće u istraživanje i da se što prije kreće u eksploataciju rude za koju je poznato da se nalazi na tim lokalitetima.
“Oni su otkupili površine koje su zapuštene, od vlasnika koji tu ne žive. Do sada su kupili oko 20-25% površina. Vozila se često vide na terenu i time stvaraju neku vrstu nesigurnosti, nemira”, kazao je Curić.
Napomenuo je da je tu već bio rudnik, i to u Drugom svjetskom ratu, te da je nakon toga izvršeno istraživanje kojim je utvrđeno da sadržaj sumpora u uglju ima visok procenat – između 8 i 12%. To govori da je riječ o uglju lošeg kvaliteta, čija bi upotreba uveliko ugrozila životnu sredinu i zdravlje stanovništva.
Kako ističe, razloga protiv otvaranja rudnika je mnogo.
“Kod nas postoje izvorišta vode koja će sigurno biti ugrožena. Takođe, na toj lokaciji se nalazi stratište Jezerine, gdje je za dva dana u ratu poklano 102 mještana. U blizini te lokacije bi trebalo biti odlagalište jalovine, što je veoma tužno – da ti ljudi budu još jednom zakopani. Ukoliko dođe do otvaranja, to stanovništvo je osuđeno na iseljavanje. Sva ta buka, sumpor, ostanak bez vode…i magistralni put za Dubicu bi bio uništen. Od početka insistiramo da to nije samo problem Velikog Palančišta i Bukove Kose i zato pokušavamo da uvedemo Grad Prijedor. Ali i Dubicu. Jer eksploatacija će se vršiti velikim brojem mašina. Kako će se odvijati saobraćaj? O tome treba da pobrinu nadležne institucije. Imamo obećanja ali još ništa nije ispunjeno”.
Redžib Skomorac, pravni savjetnik Centra za životnu sredinu istakao je da za dodjelu koncesija nema pravnog uporišta.
“U trenutnom zakonodavnom okviru u RS dodjela svih koncesija upućuje na Dokument o politici dodjele koncesija Republike Srpske, koji je usvojen još 2006. godine. U ovom Dokumentu su bile predviđene lokacije za dodjelu koncesija, kao i javna dobra za raspolaganje po pojedinim opštinama. U tom Dokumentu, koji je bio važeći do 2007. Godine, nije bila predviđena eksploatacija uglja na području Prijedora. Koncesije koje su bile moguće su željezna ruda, glina, kamen i malomineralna voda. To je strateški dokument koji usvaja Narodna skupština, a kojoj Vlada odgovara svojim djelovanjem. Pitanje je zašto taj dokument poslije 2006. nije revidiran i ažuriran, iako Zakon o koncesijama reguliše da on treba da se revidira svake tri godine. Samim tim, u najboljem slučau, imamo pravnu prazninu koju Vlada zloupotrebljava, jer nemate prateću odluku zakonodavnog tijela kojom bi politika dodjele koncesija bila legitimna. Iz tog razloga smo protiv Odluke Vlade kojom se pokreće postupak o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu Bukova kosa kod Okružnog suda u Banjaluci podnijeli tužbu u februaru ove godine. Taj sudski postupak još uvijek traje i Vlada ne bi smjela da ulazi u štetan koncesiono-pravni odnos prije konačne odluke nadležnog suda”.
Skomorac: “Iskopavanje uglja u Prijedoru nije moguće. Tačka!”
Ovdje imamo vodna dobra, poljoprivredna dobra, imamo mještane. Imamo Nacionalni park. Da li nam treba jedna živa rana pored Nacionalnog parka? To ostavljam nadležnim da vide. Realizacija ovih projekata nije moguća. Nema pravno uporište. Fali dokument o politici dodjele koncesija. U Prijedoru nije moguće iskopavanje uglja. Tačka. Zašto to nije inicirano od strane Komisije za koncesije? Ne znamo.
Skomorac je naglasio da od momenta podnošenja tužbe protiv ove Odluke Vlade, a kojom se osporava njeno pravno uporište, Vlada i drugi upravni organi bi morali da prekinu svoje postupanje po zahtjevu zainteresirane strane, a takav zahtjev je od strane Centra bio upućen od momenta pokretanja sudskog postupka.
“Mi smo pokušali sa nekoliko dopisa i zahtijeva te vrste, prema Komisiji za koncesije i Ministarstvu energetike i rudarstva, kao i Vladi, ali javni organi su se oglušili. Komisija za koncesije je zvanično odbila da postupi po takvom zahtjevu. Imamo zloupotrebu ovlaštenja od strane organa nadležne vlasti, jer se, po Zakonu o opštem upravnom postupku, morao donijeti zaključak o prekidu postupaka koji se provode u cilju dodjele sporne koncesije,” dodao je.
U slučaju Bistrice, naveo je, došlo je do frapantnog kršenja ljudskog prava na zdravu životnu sredinu, prava na imovinu, prava na mirno uživanje posjeda i mirnog i porodičnog života, kao i na javni red i mir, jer neobilježena vozila, bez informativne table o radovima, vrše ozbiljan zahvat u prostoru i prave se pristupni putevi, šire se putevi, bez ijedne dozvole, a niko ne reaguje.
“Sve radnje koje se poduzimaju, ukazuju na to da su mještani prepušteni sami sebi, jer policija i postupajući inspektori nisu obustavili radove. To prosto nije razumljivo. Ako imate legitimnu koncesionu politiku, onda Vlada ne može da se vodi isključivo samoinicijativnim ponudama i interesima privatnika, jer to nije zamisao vođenja legitimne vlasti. Na sjednici Vlade od 15. juna razmatran je prijedlog odluke o pokretanju dodjele koncesije za Bistricu, ali imamo saznanja da ona nije usvojena, jer nije bila kompletirana dokumentacija. Mi smo bili primorani da podnesemo krivičnu prijavu protiv NN lica, zbog zauzimanje i samovoljne eksploatacije javnih dobara. Radi se o zahvatu koji je očito u cilju eksploatacije. Tamo je ugalj, to je nedvosmisleno. Lokacija planiranog kopa se podudara sa lokacijom krivičnog djela. Na Tužilaštvu je da pokrene postupak. Dobili smo odgovor od posebnog odjela Republičkog javnog tužilaštva koji se bavi suzbijanjem korupcije, organizovanog i privrednog kriminala, da su proslijedili krivičnu prijavu Okružnom javnom tužilaštvu u Prijedoru, međutim smatram da Odjeljenje za organizovani kriminal itekako ima elemenata i razloga za postupanje u ovom slučaju, te nije dovoljno da samo proslijedi predmet. Ne želimo uticati na Tužilaštvo, ali se nadamo da će policija zaštiti građane, jer se evidentno radi o vanrednom upravljanju imovinom koja značajno utiče na sve živote mještana”.
Redžib Skomorac je najavio da će Centar za životnu sredinu, u slučaju objavljivanje Odluke Vlade o pokretanju postupka dodjele koncesije na lokalitetu Bistrica, podnijeti tužbu protiv iste i tražiti sudsko odlučivanje.
“Potrebno je da vlast hitno reviduje dosadašnje postupanje, da se hitno donesu zaključci o prekidu upravnih postupaka do konačne odluke suda, te konačno da se donosu odluke o stavljanju van snage odluka koje je Vlade donijela u vezi oba slučaja. U protivnom imamo ogroman izvor pravne nesigurnosti u državi koja pokušava da bude pravna država”.
