Novi sumnjivi tenderi u Prijedoru. Sipa izuzela dokumentaciju iz Olimpijskog centra Jahorina, istražuju se sumnjive javne nabavke. Dodik kupuje kuhinju od firme koja se bavila sumnjivim nabavkama. Sumnjivi tender državnog zatvora, specijalna vozila firme iz Ljubuškog nacrtana u milimetar.
I tako bi se moglo unedogled, što sve govori da je veliki broj javnih nabavki u BiH za koje se sumnja ili je dokazano da su nezakonite. Ni izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama BiH, koje su stupile na snagu u decembru prošle godine, nisu donijele značajna poboljšanja. Pomak je obaveza objave kompletnih godišnjih planova nabavki kao i informacija o realizaciji ugovora na Portalu javnih nabavki.
Međutim:
“Znači, to je korisna stvar s tim da još uvijek mnogi to prikazuju nekorektno i neprimjereno pravdajući se da se budžeti kasno usvajaju i da se teško mogu donijeti i da iz tih razloga pribjegavaju netransparentnim postupcima kao što su provođenje pregovaračkog postupka bez objave obavještenja, znači tajnih nabavki faktički”, kaže Rajko Kecman iz Udruženja “Tender”.
Većina prijedloga nevladinog sektora u smislu jačeg nadzora nad provođenjem javnih nabavki nije uvažena, čime su izostale suštinske promjene koje bi rješavale problem korupcije, kaže Srđan Traljić iz Transparensi internešnela BiH.
“PRILIKE ZA KORUPCIJU”
“Međutim, izmjenama tog zakona otvorene su i dodatne mogućnosti za korupciju kroz mogućnost koja je uvedena u zakon da se svi ugovori sada aneksiraju sa dodatnih 30 posto što nije bilo. Takođe povećan je prag za dodjelu direktnih sporazuma. Imali smo takođe još neke izmjene koje su da tako kažem otvorile dodatni prostor za korupciju umjesto da unaprijede zakon i da ojačaju mehanizme borbe protiv korupcije”, kaže Traljić.
“POSAO ZA FAVORIZOVANE FIRME”
“Javne nabavke su postale mjesto preko koga se dobija posao za favorizovane firme, a s druge strane oni koji bi učestvovali na tenderu odustaju zato što su žalbeni rokovi dugi, a s druge strane i skupi. Morate da platite ozbiljan iznos da biste se žalili u Kancelariji za žalbu u Sarajevu”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.
Zakon koji je u primjeni nije reformski, antikoruptivni zakon u kome su propisane precizne i oštre sankcije na čemu insistira EU.
“KAZNE MORAJU BITI ZASTRAŠUJUĆE”
“Direktive EU u javnim nabavkama kažu da oni koji krše odredbe zakona kazne moraju biti razmjerne efikasne i zastrašujuće, a ovdje su kod nas kazne konkretno za odgovorna lica u ugovornom organu od 300 KM do 3.000 KM, a za ugovorni organ od 1.500 do 15.000 KM, a to su stimulativne mjere za one koji se bave korupcijom”, ističe Traljić.
Prema neslužbenim podacima iz Godišnjeg izvještaja o dodjeljenim ugovorima u postupcima javnih nabavki, ukupna vrijednost dodijeljenih ugovora u postupcima javnih nabavki u 2022. godini iznosi preko 4 milijarde 410 miliona maraka, saopšteno je iz Agencije za javne nabavke BiH.
“REKORDNA POTROŠNJA”
“To je rekordna potrošnja na javne nabavke. Mi smo upozoravali ranijih godina da u izbornim godinama u BiH imamo drastično povećanje javne potrošnje, pa i potrošnje na javne naavke za razliku od zemalja u okruženju koje su kroz izborne uslove ograničile javnu potrošnju na javne nabavke u tim izbornim godinama. Međutim, kod nas to ništa nije regulisano, dakle možete da trošite koliko hoćete i kada pogledate, ne samo kroz taj izvještaj agencije nego i kroz izvještaj o izvršenju budžeta svih nivoa vlasti u dijelu koji se tiče kapitalnih investicija zaista imate drastično povećanje u izbornim godinama”, kaže Traljić.
Korupcija u javnim nabavkama znači neprihvatljiv način potrošnje novca i to ne bilo kojeg novca, nego novca građana. To znači da posao neće dobiti firma koja je imala najpovoljniju ponudu, već ona koja se koristila drugim nezakonitim metodama, a otvoreno ostaje i pitanje kvaliteta odrađenog posla.
