U Polomu kod Bratunca Javna ustanova “Vode Srpske” dala je saglasnost i sklopila ugovor sa preduzećem “Bukom Prom” d.o.o. Vlasenica da do 01.12.2023. godine iz korita Drine izvadi 4.229,13 metara kubnih riječnog materijala, kako bi se eliminisala tobožnja opasnost od poplava, ali je to naišlo na žestoko protivljenje mještana.
Iako su u posao uvedeni 5. maja iz “Bukom Prom” su se sa mašinama za pripremu terena pojavili tek ove sedmice, ali su mještani izašli pred bager i kamione i onemogućili im radove.
Mještani su se potom obratiti aktivistima NGG “Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u Republici Srpskoj” sa tvrdnjama da se u ovom slučaju ne radi o zaštiti od poplava, već pogodovanju izvođačima radova da iz Drine izvade veće količine šljunka, devastiraju korito i priobalje ostavljanjem kratera i da će nakon četiri mjeseca boravka na ovom terenu vlaseničko preduzeće ostaviti iza sebe pustoš i probleme građanima.
Sudeći po pripremi terena, mještani sumnjaju da će izvođač radova čistiti i produbljivati korito Drine i šljunak vaditi samo iz riječnog korita, već da će se on kopati i sa poljoprivrednog zemljišta. Svoje sumnje temelje na tome što su bageri preduzeća iz Vlasenice počeli sa skidanjem humusa na području uz riječno korito, i to u blizini kuća mještana.
“Stalo nam je da sačuvamo našu rijeku Drinu, ne dozvoljavamo da se otvori šljunkara u Polomu, oni će ovdje biti par mjeseci, a nama ostaviti haos iza sebe, koji cemo posle opet godinama morati da sređujemo. Otjeraće i ovo malo ljudi što je ostalo pored naše Drine” – stoji, između ostalog, u obraćanju mještana Poloma.
Argumenti su im, kažu, što prema informacijama koje su dobili iz Republičke uprave za gedetske i imovinsko-pravne poslove RS nema legalnog i ucrtanog puta do obale rijeke Drine. Takođe i što su mehanizacijom izvođači radova došli preko parcela za koje ne posjeduju odobrenje vlasnika.
“Pouzdano znamo da čovjek koji je vlasnik zemljišta preko kojeg se mora proći do rijeke, nije dao nikakvu saglasnost i da je sa prebivalištem u Beogradu, a provjeravamo i sa vlasnicima ostalih parcela da li su dali saglasnost. Do tada nema radova i eksploatacije šljunka, jer će nas sljedeći puta, ukoliko se ponovo pojave, biti više i nema govora o uništavanju naše Drine” – stoji u obraćanju mještana koji su se grupno obratili aktivistima.
Kada je u pitanju nelegalno vađenje materijala u riječnom koritu u slivu Drine, za razliku od Bijeljine i Zvornika, Bratunac je barem do sada bio pošteđen od beskurpuloznig šljunkara, ali je prema dojavama aktivista koji se bave praćenjem stanja i zalažu za uređeno korito i bore protiv nelegalne eksploatacije šljunka, poslednjih mjeseci i ova opština na meti.
Mimo legalnih lokaliteta “Ušće Križevice” odnedavno “Topole”, za koje su privredna društva imaju sklopljene ugovore i saglasnosti od strane JU “Vode Srpske”, aktivisti imaju dojave da se na najmanje još tri lokacije vadi šljunak na području Bratunca, a za koje nema validnih ugovora i saglasnosti.
Kao upečatljiv primjer drinski aktivisti kažu da su sa dokazima od mještana sa područja Bratunca dobili informacije za lokalitet Mali čagalj, preciznije oko 500 metara uzvodno od ljubovijskog starog mosta. Njihove su tvrdnje da se tim nelegalnim aktivnostima devastiraju obale, šljunak vadi sa poljoprivrednih parcela, kao i iz matice rijeke na nedozvoljenim mjestima, zbog čega se prirodni tok korita rijeke sve više narušava. Tvrdnje su i da inspektori Inspektorata RS samo povremeno obilaze ova područja, da nema konkretnih mjera i da se ne smanjuje nelegalna eksploatacija.
