Javna debata “Pravo na pravdu” u organizaciji Evropske unije gostovala je u brojnim bh. gradovima. Od Trebinja, Mostara, Istočnog Sarajeva, preko Bihaća, Livna i Zenice, pa do Doboja, Bijeljine i Banjaluke, čuli su se glasovi građana, novinara, članova nevladinih organizacija, i predstavnika pravosuđa.
U ovim izazovnim vremenima, kada mnogi u bh. društvu vape za pravdom, sam naziv panel diskusija – “Pravo na pravdu” budi tračak nade da ipak postoje oni koji žele da saslušaju obične građane i skrenu pažnju javnosti na njihove potrebe. Predstavnici Evropske unije uz moderiranje Transparensi Internešnela BiH i Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH) pokušali su da argumentovano razgovaraju o centralnim temama koje su se prožimale kroz ove debate, a to su:
• transparentnost rada pravosuđa,
• dostupnost pravosuđa,
• povjerenje građana u rad pravosuđa,
• borba protiv korupcije i organizovanog kriminala kao jednog od rezultata koje građani očekuju.
Vladavina prava u Bosni i Hercegovini jedna je od ključnih oblasti u napretku zemlje na putu ka članstvu u EU. Međutim, upravo je to ključni problem u svakoj lokalnoj zajednici.
Krenućemo od Trebinja. Tamošnji “Pokret za restituciju Trebinje” skrenuo je pažnju na svoju borbu protiv republičke i lokalne vlasti u tom gradu. Bore se protiv uzurpacije zemljišta koje nije vlasništvo Republike Srpske, a vlasti su ga prisvojile, rekao je Srbo Škero iz “Pokreta za restitiuciju Trebinje” i dodao da i pored niza apelacija koje su podnosili ustavnim sudovima, proces se odugovlači, a sve zbog, kako kaže, uticaja politike na rad pravosudnih organa.
Analize Transparensi Internešnela BiH pokazuju da je pravosuđe u cijeloj BiH politički zarobljeno i da hitno mora proći kroz period lustracije, poručio je u Trebinju Damjan Ožegović ispred Transparensi Internešnela BiH. U gradu na Trebišnjici smo čuli i to da postoji mnogo prostora kada je u pitanju transparentnost javnih nabavki na nivou cijele BiH.
Bosna i Hercegovina je po indeksu percepcije korupcije jedna od tri najgore pozicionirane države u Evropi, pa pravosuđe ima pune ruke posla. Međutim, indeksi transparentosti pravosuđa i praksa pokazali su kako su pravosudne institucije u Hercegovačko – neretvanskom kantonu među najlošije rangiranima. Na panelu u Mostaru sutkinja Općinskog suda Mirjana Kevo i tužilac Kantonalnog tužilaštva Kemal Maksumić, poručili su da su svjesni ovih problema, ali i da se trude da ih poprave. Zanimljivo je da tužilac Maksumić kaže: “Svi smo za borbu protiv korupcije ako ona ne uključuje nekoga `našeg`.”
”Tužioci su danas nažalost u defanzivi, podignemo optužnicu protiv nekoga zbog korupcije, on nas odmah pita ko mi to pakuje? Podignemo optužnicu protiv člana jedne partije, likuju oni iz druge, i obrnutno.”
Kaže kako bi prema njegovom mišljenju medijima trebalo dostavljati na objavu sve optužnice i presude kako bi javnost bila upoznata i informirasna.
“Trenutno radim na slučaju organizovanog kriminala na visokom nivou koji uključuje trgovinu ljudima. Mogu reći da u Mostaru ima trgovine ljudima, prostitucije i cyber pedofilije znatno više nego što građani znaju i to bi trebalo objavljivati da zaštitimo našu djecu.”
Transparensi Internešnel i BIRN BiH su podsjetili na slab rad pravosuđa u ekološkim slučajevima. “Postoji veliko nepovjerenje građana kada se govori o procesuiranju korupcije i različitih nepravilnosti”, rekao je Denis Džidić, direktor BIRN-a. Nekoliko aktivističkih grupa u Mostaru podnijelo je više krivičnih prijava vezanih za ilegalno odlaganje otpada ali aktivisti su podsjetili da procesuiranje traje jako dugo dok se istovremeno protiv aktivista vodi postupak od strane policije nakon što su blokirali kamione i onemogućili nastavak ilegalnog odlaganja otpada na Uborku. Slični problemi muče građane i u Zenici, Bihaću, Livnu i Istočnom Sarajevu.
U Bihaću smo čuli više o temi “Korupcija u obrazovanju – trgovina diplomama”. “Unsko-sanski kanton je jedan od rijetkih u zemlji koji zaista odskače u broju predmeta u ovoj oblasti. Međutim, napora je uvijek potrebno dodatno uložiti”, kazao je Drino Galičić, pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u Evropskoj uniji u Bosni i Hercegovini.
“Tužioci Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona prošle godine radili su na ukupno 259 predmeta korupcije. Riješeno je 158 takvih predmeta od čega sedam visoke korupcije i osam organizovanog kriminala. Podigli smo 30 optužnica od čega je 26 iz oblasti korupcije, a četiri iz oblasti visoke korupcije, koje su i potvrđene optužnice. Dakle, najveći broj optužnica na području cijele države”, izjavila je Fadila Amidžić, glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva USK.
Sa druge strane poražavajući su podaci da su u prošloj godini u Istočnom Sarajevu od osam prijava za korupciju, uzete u razmatranje samo dvije, od čega nije bila nijedna osuđujuća presuda. U analizi koju je uradio Transparensi Internešnel BiH navodi se da polovina pravosudnih institucija u BiH ne dostavlja informacije građanima. Transparentnost prema medijima Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo takođe je, prema indeksu rada pravosuđa, na niskom nivou.
S druge strane, sekretar Okružnog javnog tužilaštva Istočno Sarajevo Neven Kramer tvrdi da ova institucija ulaže maksimalne napore na povećanju transparentnosti rada.
Ništa bolja situacija po pitanju procesuiranja korupcije nije ni u Livnu. Pred Općinskim sudom u Livnu u posljednje četiri i po godine uglavnom su se nalazili predmeti srednje i sitne korupcije.
„Ukupno je zaprimljeno 63 predmeta iz oblasti korupcije, od kojih je 60 predmeta riješenih, što pravomoćno, što nepravomoćno. Većina osuđujućih presuda rezultirala je donošenjem uslovnih kazni. “, navela je Martina Baković, predsjednica Kaznenog odjeljenja Općinskog suda u Livnu.
S druge strane, potpuno su poražavajući podaci koji se tiču slučajeva visoke korupcije gdje upravo ona tužilaštva koja bi trebala da budu nadležna za predmete visoke korupcije, pokazuju i najlošije rezultate, poručila je Ivana Korajlić, direktorica TI u BiH.
Primjer dobre prakse je Kantonalni sud u Zenici. Posebna pažnja i akcent u radu stavljeni su na predmete korupcije. Strateškim programom rada predviđeno je da predmeti korupcije moraju biti riješeni za 10 mjeseci.
“Mi imamo i ljudske i materijalne resurse da se s tim borimo i ja mislim da se s tim borimo relativno dobro, ali prostora za napredovanje ima. Veći je broj optužnica, veći je broj presuda, a mi moramo na tim predmetima raditi izuzetno efikasno”, istakla je Snježana Čolaković, predsjednica Kantonalnog suda Zenica.
Na putu ka Evropskoj uniji ključni zadatak domaćih vlasti i pravosudnih institucija je jačanje vladavine prava. Ipak, u svakodnevici je vrlo malo povjerenja javnosti, građana, ali i medija u rad pravosuđa.
“Jačanje vladavine prava u ovoj zemlji je od ključnog značaja za očekivane reforme da bi se mogao postići napredak na putu ka Evropskoj uniji. Dodjela kandidatskog statusa prošle godine značila je prepoznavanje evropskih apsiracija građana i to nam je bio signal da vjerujemo u evropsku budućnost ove zemlje”, kazao je u Zenici Alfredo Strippoli, šef Odjela za vladavinu prava pri Uredu Evropske unije u BiH.
Diskusija “Pravo na pravdu” koja je održana u Doboju izazvala je veliko interesovanje političkih subjekata, ali i aktivista nevladinog sektora i građana. Tema i povod razgovora bile su izborne krađe, nimalo slučajno jer kao što je poznato u Doboju su po prvi put u proteklih 30 godina, posmatrajući cijelu BiH, oboreni i ponovljeni izbori na kojima je utvrđena krađa glasova u obimu od čak 17 000 glasova.
Prije konferencije i oštre debate, specijalni predstavnik i šef Delegacije Evropske Unije u Bosni i Hercegovini Johan Satler sastao se sa gradonačelnikom Doboja Borisom Jerinićem, te ga „ukorio“ zbog krađe izbora. Kao rješenje istaknute su tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, uvođenje skenera, video nadzora i opreme kako bi se spriječile krađe.
Na javnoj raspravi, pored organizatora, ambasadora Johana Satlera, šefa Delegacije EU u BiH), kao moderatori prisustvovali su predstavnici nevladinih organizacija „Transparensi Internešnela“, „Pod Lupom“ (za unapređenje izborne kulture i procesa), BIRN (Balkanska istraživačka mreža u BiH) kao i predstavnici Tužilaštva i Okružnog suda u Doboju.
Osma u nizu panel diskusija održana je u Bijeljini, gdje je fokus stavljen na izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske, a kojim se planira vraćanje klevete u okvire Krivičnog zakona.
Vraćanjem klevete u okvire krivičnog zakona vlast u Republici Srpskoj guši osnovna ljudska prava, pravo na slobodu govora i mišljenja, a samim tim i pravo na objektivno, kritičko novinarstvo, istakli su predstavnici Odjela za vladavinu prava u EU u BiH. Na panel diskusiji su govorili Drino Galičić, pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u EU u BiH, Denis Džidić, direktor BIRN BiH, Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava i Jelena Žerajić novinarka BN televizije. Žerajićeva je kazala da u državi koja je po indeksu percepcije korupcije jedna od tri najgore pozicionirane u Evropi, sada su problem svi koji kritikuju vlast i ukazuju na društvene anomalije.
“Da se razumije, mi novinari smo protiv širenja laži, neistina, senzacije, ali želimo pravo na objektivno izvještavanja. Da možemo reći ukoliko saznamo za neke zloupotrebe i malverzacije potkrijepljene dokazima i da o tome smijemo informisati građane. To i jeste naša obaveza i naš zadatak.”
Pravni savjetnik u Odjelu za vladavinu prava u EU u BiH Drino Galičić je rekao da su upravo slobodni mediji i organizacije civilnog društva do sada podnijele i najveći broj prijava koje su kvalitetno obrađene od strane nadležnih tužilaštava za visoku korupciju.
“Ako njima smanjimo prostor uticaćemo i na broj potencijalnih visokih predmeta korupcije koji su i te kako bitni za dokazivanje da je sitem bh. pravosuđa spreman da se uhvati u koštac sa tom pojavom. To direktno utiče i usporava provođenje ključnih prioriteta broj 11. i 12. iz mišljenja EU za članstvo BIH koje se tiču slobode medija, slobode izražavanja…”
Novinari koji izvještavaju kritički i objektivno često su targetirani od strane vladajućeg režima. Istovremeno, pravosuđe je pod političkom kontrolom, pa mediji, građani i predstavnici civilnog društva opravdano strahuju od potencijalnih zloupotreba koje mogu nastati vraćanjem klevete u krivični zakonik, ističe direktor Balkanske istraživačke mreže Denis Džidić.
“Ono što je ohrabrujuće da EU i Međunarodna zajednica ne odustaje od pritiska na vlasti u Republici Srpskoj jasno stavljajući do znanja da je ovo korak unazad. Da ovo nije nešto što je u skladu sa EU konvencijom o ljudskim pravima i u tom kontekstu je važno da mediji i nevladine organizacije sistemski djeluju i udruženo kako bi se stvorio kontinuiran pritisak i sa lokalnog nivoa i sa aspekta međunardone zajendice.”
Sve pravne analize su pokazale da izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike Srpske kojima se kriminalizuje kleveta najmanje počivaju na pravu i pravdi, konstatovao je izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović.
“Činjenica da taj zakon nema podoršku nikoga ozbiljnog, pokazuje da je taj zakon samo jedan pokazatelj na koji način funkcioniše skupštinska većina u Republici Srpskoj, a na koji način nažalost funkcionišu i institucije poput ministartsva pravosuđa.”
Evropska Unija, Transparensi BiH i Balkanska istraživačka mreža uz pomoć civilnog društva i medija nastoji napraviti sistemski pritisak da se ovakva zakonska rješenja uklone kako ne bi došlo do ućutkivanja kritičkih glasova na području Republike Srpske i BiH, istaknuto je u Bijeljini.
Kroz sve ove javne debate zaključeno je da građani Bosne i Hercegovine moraju imati pravo na pravdu.
