Na usvojeni tekst Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) delegati će imati mogućnost da predlože amandmane do 6. septembra, kada će biti razmatran u drugom čitanju u Domu naroda.
Šefik Džaferović iz Kluba Bošnjaka tokom glasanja je bio suzdržan, te je najavio ulaganje amandmana, jer ovakav zakon smatra “prividom da se nešto radi”.
On je naveo da će predloženi mehanizmi, ako se budu ispravno primjenjivali, poboljšati sektor vladavine prava, ali da su napravljene kardinalne izmjene koje se odnose na sukob interesa.
“Do Vijeća ministara BiH je došao jedan prijedlog, a od njih u parlamentarnu proceduru sasvim drugi, a potom se intervencijom Vijeća ministara upropastilo sve ono što sam ja očekivao”, rekao je Džaferović.
Delegati Dženan Đonlagić, Želimir Nešković i Džemal Smajić problematizirali su navode kako će se u roku od godinu donijeti zakon o VSTV-u BiH koji će biti usklađen sa standardima Evropske unije i Mišljenjem Evropske komisije.
“Zašto se onda ovo gura po skraćenom postupku, je li zbog pristupa EU fondovima, ne razumijem, zašto odmah ne uskladimo zakon?”, upitao je Nešković.
Smajić je naveo da neće podržati zakon jer se u njemu ne definiše kontrola rada i efikasnosti sudija i tužilaca.
Nakon rasprave, državni ministar pravde Davor Bunoza kazao je delegatima da se čudi njihovim prigovorima, jer su izmjene zakona koje se odnose na integritet sudija i tužilaca, te transparentnost u radu i sukob interesa, bile prioritet.
“Ovo se moralo uraditi, a ono što nije striktno definisano – kao, naprimjer, sukob interesa srodnika po tazbini – može se urediti podzakonskim aktima”, rekao je Bunoza.
Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojili su izmjene Zakona o VSTV-u koje je predložilo Vijeće ministara Bosne i Hecegovine na sjednici održanoj 22. augusta.
Riječ je o izmjenama i dopunama koje bi trebale rad pravosuđa učiniti učinkovitijim i transparentnijim. Izmjenama Zakona tretira se sukob interesa članova VSTV-a te obavezuje na izvještavanje o imovini sudija i tužilaca.
Na današnjoj sjednici delegati su u drugom čitanju podržali i Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou institucija BiH, u identičnom tekstu kakav je usvojio i Predstavnički dom.
Zlatko Miletić, delegat Kluba Hrvata, i Džaferović, delegat Kluba Bošnjaka, upozorili su da ovaj zakon nije usklađen s pravnom stečevinom EU, posebno u dijelu koji se tiče drugostepenog žalbenog organa.
“Ovo je treći put od 2012. godine da pokušavamo da donesemo skoro isti zakon. Evropska komisija je 2019. godine dala mišljenje, koje nije u potpunosti uvaženo”, ocijenio je Miletić.
I delegat iz Kluba Srba, Želimir Nešković je kazao da neće podržati zakon zbog člana o žalbenom vijeću pri Savjetu ministara BiH.
“Pošto Savjet ministara propisuje zakon, oni ne bi trebalo da budu drugostepeni organ za rješavanje sporova”, rekao je Nešković.
Smajić je podsjetio delegate da su nevladine organizacije u proteklih 20 godina dostavile 200 prijedloga za unapređenje zakona, ali da ih je ministarstvo ignorisalo.
Smajić je upozorio da je opseg onih koji ne moraju dostavljati informacije javnosti proširen ovim zakonom, ali je ministar pravde Bunoza naveo da su izuzeci usklađeni s međunarodnim standardima.
Savjet ministara BiH utvrdio je ranije Prijedlog zakona o slobodi pristupa informacijama, koji je usklađen s propisima EU u oblasti javnosti rada institucija i pristupa svim javnim informacijama na nivou države.
Novina u predloženom zakonu u odnosu na važeći jeste elektronsko podnošenje zahtjeva i uvođenje potpuno novog modela proaktivne objave određenih informacija važnih za rad, organizaciju, odlučivanje i finansiranje institucija BiH.
