Sastanku su prisustvovali predstavnici opština Ribnik i Mrkonjić Grad, predstavnici udruženja sa područja ovih opština, te i predstavnici Republičnkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.
„Čitav gornji tok rijeke Sane je predviđen za zaštitu, uključujući danas postojeće zaštićeno područje „Vrela Sane“. Područje je drastično izmijenjeno i narušeno izgradnjom male hidroelektrane Medna i od tada je onemogućeno kreiranje planiranog parka prirode. Nakon što je 2021. godine proglašeno zaštićeno područje Spomenik prirode Vrela Sane, mi od zaštite nizvodnog dijela nismo odustali. Sada nastavljamo sa aktivnostima da bi se očuvala i druga cjelina koja je najznačajnija na ovom području“, izjavio je Vladimir Topić, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
Cilj sastanka je bio okupljanje zainteresovanih strana kako bi se razmjenile informacije i stavovi, dobili zaključci o mogućnostima i potrebama dalje zaštite ovog područja. Na sastanku su iznesene sve eventualne prepreke i potencijali do kojih može doći kada je riječ o kreiranju ovog zaštićenog prostora. Takođe su svi učesnici bili saglasni da je ova zaštita potrebna, te ju podržavaju.
Rijeka Sana i kanjon Prizrenac predstavljaju izuzetnu prirodnu vrijednost koju je neophodno staviti pod zaštitu. Područje se odlikuje hidrološkim, geomorfološkim i biodiverzitetskim bogatstvima.
„Pored toga što je riječ o vodi prve kategorije kvaliteta, ovo područje nastanjuju mnoge zaštićene i ugrožene vrste, a područje je takođe vrijedno i u pogledu kulturnog značaja, jer se na tom mjestu nalaze i ostaci srednjovjekovne tvrđave Prizren-grad, po čijem imenu i sam kanjon nosi ime. Kanjon Prizrenac je stanište velikog broja vrsta, od kojih se posebno izdvaja riba mladica i sivi soko. Do ovih saznanja smo došli naučnim istraživanjima koje smo organizovali 2018. godine, a koja nastavljamo i ove godine”, izjavila je Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu.
Takođe, na ovoj lokaciji se nalazi i nekoliko vidikovaca na liticama kanjona, kao što su Okomoljak i Sokolovača koja je visoka oko 1000 metara, dok je sam kanjon na pojedinim mjestima visok do 400 metara. Takvi vidikovci su veoma atraktivni, a već prepoznati i dijelom iskorišteni od strane Turističke organizacije Ribnik.
Jedan od glavnih problema koji može zadesiti ovo područje je izgradnja ribnjaka ili betoniranje korita rijeke Sane na lokaciji uzvodno od područja koje je planirano za zaštitu. Neophodno je da nadležni ne dozvole ovakve oblike radova u blizini i u koritu rijeke.
Lazo Ćuso, iz Udruženja sportskih ribolovaca Mrkonjić Grad je rekao da planovi privatne firme Nives MB iz Laktaša mogu narušiti ovo područje u budućnosti.
“Po saznanjima kojima raspolažemo, planiran je privredni ribolov, ali najznačajnije je da se planira i betoniranje korita rijeke Sane, uređivanje betoniranih staza u okolini, kao i izgradnja ribnjaka. Sve ovo bi znatno narušilo rijeku Sanu i okolno područje, narušilo bi kvalitet vode, a samim tim i stanište mnogih vrsta riba”, ističe Ćuso.
On takođe napominje da su ispred udruženja uputili prijavu na ove radove i da planiraju i dalje da se bave ovom temom, jer ne žele da do negativnih posljedica dođe.
Pored ove aktivne potencijalne opasnosti gdje uskoro može doći do nepopravljive štete betoniranjem korita rijeke Sane, prijetnju ovom području predstavlja i površinski kop Rudnik Medna, koji je u nekoliko navrata dovodio do zamućenja vode i prisustva teških metala u vodotoku Grabovac koji se kasnije ulijeva u Medljansku rijeku, a ona u Sanu. Ovi slučajevi se ne bi smjeli dešavati i da nije područje planirano da se zaštiti i zato ovom prilikom apelujemo na nadležne da preuzmu monitoring nad radom rudnika. Na okruglom stolu se iskristalisalo da su očuvanje Sane, njenih pritoka i staništa, te i uspostavljanje novog zaštićenog područja prioritet i potreba lokalne zajednice.
Okrugli sto je održan u sklopu projekta „Rijeke su dragulji prirode“, koji Centar realizuje u saradnji sa lokalnim partnerima i organizacijom Arnika iz Češke uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih poslova Češke.
