Svojevremeno je jedan jedan njemački filozof, u intervju, novinarki koja je lamentirala nad zlom u svijetu, objasnio da nije postojanje Zla ono što čudi, nego da je misterija – otkud Dobro?
U tom kontekstu, u ovoj zemlji, pa i na Balkanu u cjelini, zahvaljujući besprizornim likovima koji su nam okupirali politički prostor i uspostavili takve parametre, nikog ne čudi nerad, nesposobnost, nestručnost, neizvršavanje svojih obaveza, nezainteresovanost za javni interes i hronični nedostatak socijalne osjetljivosti, empatije i moralne odgovornosti. Uostalom odavno ne čude, nego se podrazumijevaju, ni kriminal i korupcija unutar vlasti i institucija pod njenom kontrolom.
Ono što čudi je kad neko radi svoj posao kako treba. Kad se umjesto opštem grabežu i krčmljenju javnog novca i zloupotrebama položaja, okrene profesionalnim standardima, društveno korisnom radu i rezultatima. Koji, pritom – da bi čuđenje nad tim naporom bilo veće – umjesto pohvalom, završavaju ili ignorisanjem ili obesmišljavanjem tog rada i rezultata ili napadima od strane političkih štetočina, koji sebe doživljavaju kao novi standard i koji u vlastitom ponašanju, zapravo, ne vide ništa sporno. Čak i kad javno od institucije čija je nezavisnost garantovana zakonom i međunarodnim standardima zahtjevaju potčinjavanje i prihvatanje cenzure. Ili kad na sjednice Vlade idu sa suđenja za korupciju.
Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH, pod rukovodstvom generalnog revizora Dževada Nekića, spade među rijetke institucionalne primjere koji pokazuju da se može drugačije.
U samo pet godina (od Nekićevog preuzimanja mandata) Ured je udvostručio obim svog rada, digavši broj finansijskih revizija koje se rade u toku jedne godine sa 51, koliko je bio plan za 2016. godinu, na 102, koliki je bio plan za 2021. Postavši prva institucija za reviziju javnog sektora u BiH koja uspijeva realizovati preko 100 revizija.
Dostignuti nivo produktivnosti uspijeva održati već treću godinu za redom. Pa je i ove, 29.09.2023. okončana realizacija planiranih finansijskih revizija za 2022. godinu.
Od 103 planirane revizije, realizovane su 102. A u realizaciji jedne – finansijske revizije Union banke d.d. Sarajevo – Ured je spriječen, odbijanjem uprave da revizorima omoguće pristup potrebnoj dokumentaciji. Što je bilo praćeno skandaloznom podrškom bivše Federalne ministrice finansija, Jelke Miličević, iz HDZ-a BiH, takvom ponašanju.
Negativan odnos Federalne vlade prema Uredu za reviziju (jer nije Jelka Miličević bila usamljena u tome), koji se ogledao u ignorisanju njegovih zahtjeva za informacijama, odbijanju ministara da prisustvuju javnim saslušanjima u Parlamentu, povodom revizorskih izvještaja, pa sve do nevjerovatnih, skandaloznih javnih napada na Ured za reviziju i njegovu nezavisnost, te uvreda i optužbi (čak, praktično, i za državni udar), ukazuju na još jedan kvalitet u radu Ureda za reviziju, tokom ovog mandata, koji je i značajniji od fascinantnog rasta produktivnosti. A to je – kritičnost u radu, čvrsto držanje profesionalnih standarda, odbijanje primjenjivanja raširene koruptivne prakse nezamjeranja, što je Ured i dovelo do sukoba sa Vladom i stranačkim pulenima razmještenim po javnim ustanovama i preduzećima. Do sukoba koji Ured, tj. njegov čelni čovjek nije izbjegavao. Jer se, naprosto, nije radilo o ličnom odnosu, nego o profesionalnom obavljanju svog posla i o javnom interesu.
Uostalom, da se vratimo na trenutak sprječavanju revizije Union banke. Slično ponašenje Pretisa, 2020. godine, Federalni je parlament nazvao rušenjem pravnog sistema i poretka, nepoštivanjem procedura i zakonskih propisa, te privatizacijom institucija i preduzeća koji su u vlasništvu Federacije BiH. Pametnom dosta.
No, to (bivšoj) Federalnoj vladi nije značilo ništa, jer je u 2022. godini izignorisala protjerivanje revizora iz Naftnih terminala Federacije, demonstrirajući da su stranački i privatni interesi čelnika stranaka iznad zakona, institucija, pravne države.
Ured za reviziju institucija u FBiH i po ocjenama koje daje, već duže je vrijeme daleko najkritičnija vrhovna revizorska institucija u BiH.
U posljednjem, upravo završenom, ciklusu finansijskih revizija, za 2022. godinu, od 102 revidirane institucije svega njih 8 (!) je dobilo pozitivnu ocjenu za obje komponente finansijske revizije – i finansijske izvještaje i usklađenost sa zakonima.
Skoru duplo više je institucija sa negativnim mišljenjem – 15. Od čega 11 sa jednim negativnim a drugim mišljenjem s rezervom, a 4 sa negativnim mišljenjem za obje komponente finansijske revizije.
Više od polovine revidiranih institucija (55 njih od 102 ukupno) ima mišljenje s rezervom za obje komponente finansijske revizije. A 22% ih ima jedno pozitivno a drugo mišljenje s rezervom.
Za otklanjanje uočenih nepravilnosti, grešaka i nezakonitosti, revizori su za ovih 102 revidirane institucije izrekli čak 1805 preporuka.
Iz Ureda tvrde da su svi izvještaji poslati e-mailom revidiranim subjektima, Parlamentu FBiH, Vladi FBiH, predsjedniku Vlade FBiH – kao obaveznim primaocima, shodno Zakonu o reviziji. Pored toga poslati su i ostalim relevantnim adresama, zavisno od subjekta revizije, kao sto su nadzorni organi, skupštine, resorna ministarstva, općinska vijeća itd. Subjekti i Parlament će također dobiti izvještaj poštom.
14 posljednjih izvještaja, finaliziranih u petak 29.09. kasno popodne, dostupni su, na web stranici Ureda, od ponedeljka, 02.10.
Ovim je Ured postao druga vrhovna revizorska institucija u BiH – nakon državnog ureda ze reviziju – koji je realizovao svoj plan finansijskih revizija za ovu godinu.
Ono što zabrinjava je budućnost ove institucije. Javnost, umorna od stalnih skandala i obuzeta apatijom i beznađem, nijemo gleda ludilo i bezakonje na političkoj sceni. Uključujući i postizbornu podjelu institucija (tj. kontrole nad njima, putem postavljanja odanih partijskih kadrova na rukovodeća im mjesta). Prema informacijama koje su svojevremeno dospjele u javnost ni Ured za reviziju nije pošteđen takve sudbine, iako mu je nezavisnost garantovana zakonom i međunarodnim standardima. A pošto je aktuelnom generalnom revizoru već istekao mandat (i na ovom poslu je još uvijek samo zahvaljujući neradu i neodgovornosti Parlamenta), otvoreno je pitanje u kom pravcu će se stvari dalje odvijati – nastavkom razvoja ili urušavanjem dostignutih rezultata i ugleda. Neki raniji primjeri, planskog zauzimanja i destrukcije nekad uglednih institucija, koje su se svojom kritičnošću i nezavisnošću zamjerile nekim političkim moćnicima, upozoravaju. Mada profil partije kojoj je “pripao” Ured donekle tješi (jer se ne radi ni o jednoj od onih poznatih po destrukciji i ignorisanju javnog interesa). No, samo “pripadanje”, odnosno međusobna stranačka podjela institucija je naprosto neprihvatljiva. I to ne samo zbog Ureda za reviziju, naravno. Nego zato što je to, između ostalog, izvrgavanje ruglu pravne države.
