Medijske slobode u Bosni i Hercegovini dramatično su ugrožene, a glasila i novinari u ovoj zemlji izvrgnuti su stalnim i sve snažnijim pritiscima, kojima se dovodi u pitanje njihova pravna i fizička sigurnost, ocjena je konzorcija međunarodnih organizacija koje prate stanje slobode medija u Evropskoj unij i državama kandidatima.
Predstavnici konzorcija, koji su boravili u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, istaknuli su u srijedu kako su, nakon razgovora s predstavnicima vlasti, medija i nevladinih organizacija, zaključili da je situacija vezano uz slobodu medija u Bosni i Hercegovini izuzetno zabrinjavajuća.
“Stanje slobode medija u Bosni i Hercegovini je alarmantno”, kazao je Frane Maroević, izvršni direktor Međunarodnog instituta za medije iz Beča.
Upozorio je na niz zakonskih rješenja kojima se, posebno u bh. entitetu Republika Srpska, ali i u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, te na nivou države Bosna i Hercegovina, pokušavaju ograničiti medijska prava i slobode, kao i djelovanje nevladinog sektora, što predstavlja jasan pokušaj gušenja slobode govora, prenosi Hina.
Zakon kojim je u RS-u kriminalizirana kleveta te pripremu donošenja zakona “o stranim agentima”, koji bi se odnosio na nevladine organizacije, opisao je kao najdrastičnije primjere kršenja medijskih sloboda te je podsjetio kako vlasti u Banjoj Luci namjeravaju ubrzano donijeti i novi zakon o medijima, što je dio istog restriktivnog paketa.
Problematičnim je opisao i Zakon o slobodi pristupa informacijama, usvojen u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u augustu, pri čemu su ignorirane sve primjedbe nevladinih organizacija, ali i tijela EU-a.
Taj je zakon, formalno prihvaćen kao dio ispunjenja reformi na kojima insistira Evropska komisija, zapravo ostavio u rukama vlasti, odnosno žalbenog vijeća pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, pravo donošenja konačne odluke o tome može li neka informacija biti javno dostupna.
I u Federaciji Bosne i Hercegovine planira se usvajanje zakona o nevladinim organizacijama, koji bi mogao biti sporan po svom sadržaju, kao i zakon o javnim radio-televizijskim servisima.
Maroević je kazao kako je fizička sigurnost novinara dodatni problem, jer ih otvoreno napadaju i prijete im političari, a oni direktno utječu i rad Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).
Predsjednica Evropske federacije novinara (EFJ) Maja Sever kazala je kako bi se, nakon svega što su čuli u Bosni i Hercegovini, mogli “samo uhvatiti za glavu”, jer se, naprimjer, novinari u Banjoj Luci sada doista boje da će, zbog političkih pritisaka i prijetnji, uskoro morati prekinuti rad.
“Najteže je stanje u RS-u, ali smo svjesni i problema u drugim dijelovima u Bosni i Hercegovini”, rekla je Sever.
Najavila je da će stručnjaci iz konzorcija dodatno analizirati stanje i predložiti potrebne zakonske promjene, a medije i javnost u Bosni i Hercegovini pozvala je da ne dopuste da se šutke usvajaju novi restriktivni zakoni.
Jačanje medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini je među 14 reformskih prioriteta koje je još 2019. godine definirala Evropska komisija kako bi se ubrzao put ka članstvu u Uniji.
Komisija tokom novembra treba objaviti novi izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine, a ovdašnji političari očekuju kako bi u decembru mogli dobiti odluku o pokretanju pregovora o članstvu.
