Prošlo je tačno godinu dana od kada je nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje Hrvatske obustavio razmatranje pojedinačnih zahtjeva za vrednovanje i priznavanje visokoškolskih diploma stečenih u BiH, ali još uvijek nema konkretnih pomaka u deblokadi priznavanja visokoškolskih diploma iz naše zemlje.
Blokada je nastala, kako su ENIC/NARIC centri susjedne države i Slovenije naveli, “zbog nedostajućih, nejasnih i neusklađenih informacija u vezi s akreditacijom visokoškolskih institucija i studijskih programa u BiH”.
Činilo se da će se situacija vratiti na staro kada je 19.06.2023. godine ENIC/NARIC centar Slovenije Ministarstva za visoko obrazovanje, nauku i inovacije ponovo počeo da razmatra pojedinačne zahtjeve za priznavanje diploma visokog obrazovanja stečenih na visokoškolskim ustanovama u BiH. I, nakon što su iz Ministarstva civilnih poslova BiH najavili da bi time trebao biti odblokiran zaustavljeni proces vrednovanja i priznavanja diploma iz BiH.
Međutim, izvjesno je da nacionalni ENIC/NARIC ured Agencije za znanost i visoko obrazovanje Hrvatske još uvijek nije promjenio svoj stav na tu temu. “Omekšavanje” njihovog tvrdog stava nije doprinjela ni ovonedeljna (14.11.2023.) posjeta predstavnica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Hrvatske, direktorice prof.dr. Danijele Horvatek Tomić i mr. Emite Blagdan pomoćnice direktorice za međunarodnu suradnju, koje su boravile u radnoj posjeti Agenciji za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine (HEA BiH). Ugostili su ih i sa njima razgovarali direktor Agencije, prof.dr Enes Hašić i zamjenici direktora, mr Irena Šiško i dr Stevo Škrbić.
“Jedna od centralnih tema sastanka odnosila se na pitanje vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija iz Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, a nakon zaključka sa posljednje zajedničke sjednice Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske, održane u Zagrebu, 20.06.2023. godine, kojim su dvije agencije pozvane da intenziviraju saradnju u svrhu vrednovanja bh visokoškolskih kvalifikacija u Hrvatskoj. Direktor Agencije, prof. dr Enes Hašić, upoznao je gošće iz Hrvatske sa aktivnostima Agencije u oblasti osguranja kvaliteta, kao i planovima za naredni period. Hašić je posebno istakao važnost predstojećeg Konsultativnog sastanka sa ekspertima u okviru SEQA ESG 2 projekta “Podrška evropskim agencijama za osiguranje kvaliteta u ispunjavanju evropskih standarda i smjernica“ („Supporting European QA Agencies in meeting the ESG“ – SEQA ESG II) kojim koordinira ENQA, a na kojem će se razgovarati se o temama koje se odnose na ispunjavanje evropskih standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta (ESG) i puta ka punopravnom članstvu u ENQA” – informacije su iz HEA BiH o ovom sastanku.
Iz HEA navode i da je istaknuta dobru dosadašnja saradnja, te da su predstavnice hrvatske agencije naglasile spremnost da međuinstitucionalna i kolegijalna saradnja između dvije agencije bude još bolja i intenzivnija u budućem periodu. Gošće su, govoreći o mišljenjima koje Agencija za znanost i visoko obrazovanje Hrvatske donosi u predmetima vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija iz BiH u Hrvatskoj, naglasile da se ne radi o priznavanju kvalifikacije, već samo o informaciji namijenjenoj tržištu rada u Hrvatskoj o svim elementima pojedinačne kvalifikacije, na način kako je to sada propisano novim zakonodavnim okvirom u ovoj oblasti.
“Ponovo je naglašeno da mišljenje AZVO-a nije presudno prilikom zapošljavanja budući da o odabiru, odnosno zaposlenju kandidata na određeno mjesto odlučuje poslodavac u skladu sa unaprijed definisanim uslovima konkursa”, navode iz HEA BiH.
Podsjećamo, Zakonom o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, koji je stupio na snagu 25.06.2022. godine uređuje se način i postupci vrednovanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada u profesijama koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, a koji se provode u skladu sa posebnim propisima te način i postupci priznavanja inostranih obrazovnih kvalifikacija i razdoblja obrazovanja provedenog u inostranstvu sa svrhom nastavka obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Prema tim propisima, vrednovanje inostranih obrazovnih kvalifikacija u svrhu pristupa hrvatskom tržištu rada, s obzirom na vrstu inostrane kvalifikacije za koju se vrednovanje traži, za visoko obrazovanje provodi agencija nadležna za nauku i visoko obrazovanje za inostrane obrazovne kvalifikacije o završenom visokom obrazovanju. Priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i razdoblja studija u svrhu nastavka obrazovanja (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) je u nadležnosti sveučilišta, veleučilišta i visokih škola Hrvatske.
Kao i slovenački, tokom pregovora nadležnih za visoko obrazovanje u BiH, i hrvatski predstavnici su bh. predstavnicima stavili do znanja da bi se problem sa nepriznavanjem stečenih diploma na visokoškolskim ustanovama u BiH od strane nadležnih u ove dvije zemlje Evropske unije, kao i šire, mogao prevazići samo članstvom bosanskohercegovačke Agencije za visoko obrazovanje u Evropskoj asocijaciji za osiguranje kvaliteta (ENQA), koja je upisana u Evropski registar za osiguranje kvaliteta (EQAR).
Iz neformalne grupe građana “Akreditovane visokoškolske ustanove – priznate diplome” podsjećaju da su na građansko organizovanje i aktivizam bili prinuđeni upravo zbog indolentnog odnosa vlasti i za ove teme nadležnih institucija. I da su na različite probleme u visokom školstvu ukazivali mnogo prije nego su oni kulminirali. No umjesto sređivanjem stanja i poboljšanja kvaliteta u visokom obrazovanju, nadležni su se rađe bavili politizacijom obrazovanja, saučestvujući u njegovoj degradaciji, do mjere kad se stanjem u visokom obrazovanju počela baviti SIPA, a susjedne države odlučile prestati priznavati ovdašnje diplome.
“Pored neujednačenih kriterija agencija, političkih sukoba oko nadležnosti i rada ustanova koje uopšte nisu akreditovane, dodatni je problem to što se visokoškolskim ustanovama izdaje uz akreditaciju ustanove i potvrda da su akreditovani određeni studijski programi, u nekim VŠU čak i samo jedan, a one onda upisuju studente na više njih i izdaju diplome nakon završetka studiranja, a da nisu obezbijedile i akreditaciju tih studijskih programa. Nadležnima smo u obraćanjima ukazivali u više navrata da je to na štetu studenata i da oni sa tako stečenim diplomama nemaju mjesta u evropskom prostoru visokog obrazovanja, što se i potvrđuje ovim nepriznavanjem diploma u susjednoj zemlji” – reakcija je iz pomenute neformalne grupe građana, koja ponovo ističe i problem što BiH nema svoj nacionalni ured ENIC/NARIC pri HEA BiH.
