GDJE MI ŽIVIMO? KAKVA JE OVO VLAST?
ANTIKORUPCIJA: Možete li nam, za početak, dati nekoliko uvodnih napomena o Mostaru i njegovom urbanom razvoju?
PINTUL: Od svog samog početka nastanka, od prije nekakvih 500 godina, Mostar se razvijao osmišljeno i planski kao jedan od kulturnih, privrednih i političkih centara Hercegovine. I možemo slojevito posmatrati, kroz istoriju, da već od turskog perioda su najjači mimari tadašnje carevine dolazili u Mostar, pa se gradilo istorijsko jezgro starog grada, sa Priječkom čaršijom i tako dalje. Da se to nastavilo i u periodu Austrougarske. A da se sada, nažalost, dešavaju neke stvari koje čak ni najopakiji okupacioni sistemi nisu radili.
ANTIKORUPCIJA: Možete li nam to detaljnije pojasniti?
Malo se zna da Mostar ima izuzetno vrijedno prirodno naslijeđe u svom zaleđu. Zbog toga je i proglašeno, prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1982. – koji je još uvijek na snazi jer nije donesen novi – da je prostor Prenja, Čvrsnice i dijela Čabulje planiran i zacrtan kao nacionalni park. A sada, šta se dešava u stvarnosti? Jednostavno djelo prirode nije u istoj ravni kao djelo čovjeka.
Stari most je napravljen za tri godine, Neretva dubi korito stotine hiljada godina. Da nije Neretve ne bi bilo ni mostova ni Mostara, pa ne bi bilo ni Starog mosta. A Neretva sada teče ispod fekalnih vodopada. A zdravlje stanovnika Hercegovine direktno zavisi od kvaliteta vode prije svega Neretve.
Imamo tu još pet rijeka. Vrlo se malo obazire aktuelna vlast i odnosi se skroz maćehinski prema tekućicama i prema prirodnom zaleđu.
Sada, normalno, Stari grad i Stari most su i trebali da budu uvršteni u svjetsku prirodnu baštinu pod UNESCO-om. Ali, da napomenem, da je prema podacima kojima ja raspolažem, od bivšeg zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, takozvani Prenjski endnemni centar, jedan od najjačih centara u Evropi i svijetu po vegetaciji, flori i fauni i geomorfologiji. Dakle, kaže se tu, da od 308 zaštićenih endemskih biljnih vrsta, većina ima stanište u Prenjskom endemnom centru, zbog čega se smatra da ima uslove za upis na UNESCO-vu listu najvrjednijih prirodnih područja svijeta. Smatraju je i genetskom vegetacijskom bankom svih Dinarida.
I šta se tu dešava? Na prostoru koji je krovnim planom države zacrtan kao nacionalni park imate, na Rujištu, preko trista bespravnih vikendica, imate na Risavcu između tristo i petsto, imate eksploataciju šljunka u kanjonu Bijele u Divoj Grabovici, a i sa konjičke strane čujem da je napadnuto.
Nova vlast u ovim kantonima ne poštuje krovni plan kojim je tu predviđen nacionalni park. Jer, oni ne mogu u okviru nacionalnog parka predvidjeti, kao što su predvidjeli, parkove prirode i formirali ih već. I davati dozvole za eksploataciju šljunka.
ANTIKORUPCIJA: Ali ih daju. Ili bukvalno ili prećutnim tolerisanjem, s koruptivnom pozadinom.
Neupućeni kažu: „Pa šta fali da se uzima tu šljunak?“. No, geolozi i hidrogeolozi kažu: Ako se tu u tim kanjonima izvadi šljunak, tada se na izvorima vode pojavljuje voda kakva je u atmosferi. Ako imate kisele kiše one će se pojaviti na izvorima, gdje ljudi piju. Ti šljunci u kanjonima i klisurama su prirodni filteri za vodu. I tu se ne smije vaditi šljunak! Nevezano stim što je to i zaštićeno područje. I da nije zaštićeno, tu se ne bi smio vaditi šljunak.
Sad se dešava da vlast ne uvažava ništa, niti je iko od njih pokušao da zaustavi bespravnu gradnju, niti je iko pokušao da zaustavi eksploataciju šljunka i bilo šta. I pitamo se gdje mi živimo, kakva je ova vlast?
Da vam napomenem recimo da u doba Turske i doba Austrougarske nijedna kanalizacija u gradu nije smjela da se ulijeva u Neretvu. Bili su čekrci, ljudi su pili tu rijeku. E sad u 21. vijeku, mi pravimo to što pravimo, da imamo dolinu Neretve – dolinu smrti, jer svaki drugi čovjek umre od karcinoma a glavni razlog je vjerojatno konzumiranje nezdrave vode.
ZAVOD ZA LEGALIZACIJU BESPRAVNIH AKTIVNOSTI U PROSTORU
ANTIKORUPCIJA: Ko je odgovoran za takvo stanje?
PINTUL: Glavni uzrok bezakonja je, u suštini, vlast na ovim prostorima.
Vi sad imate Grad Mostar koji ima najveću tradiciju urbanog građenja, jednu od najjačih u bivšoj Jugoslaviji. Mi smo (tada) imali preko 100 uposlenih, 60 visokoobrazovanih. Sad imate Urbanistički zavod sa 22 uposlenih, od toga 12 visokoobrazovanih, među kojima je 5 građevinskih inžinjera, koje mi nismo ni imali u sistematizaciji. Nemaju oni šta raditi u urbanizmu. Tako da nemate osposobljene institucije da prave planove ni razvojne ni detaljne. To namjerno vlast čini.
Umjesto njih oni su formirali, protivzakonito, Komisiju za stručnu ocjenu. Ja njima kažem: to nije komisija za stručnu, nego stranačku ocjenu.
Sjede tamo dvojica iz HDZ-a, dvojica iz SDA i jedan pravoslavac, koji je nečiji tamo, i sad se dogovore dva poglavara nacionalna na nivou grada, koji upravljaju HDZ-om i SDA-om, to narede Komisiji za stručnu ocjenu i ona kaže: Nemamo planova. Komisija nama to sve radi. Zamislite komisiju (koja se bavi urbanizmom) u kojoj ne sjedi ni jedan urbanista. Kao da imate odjel za hirurgiju bez ijednog hirurga. I onda kažu: „Pa što ljudi umiru?“ ili „Što se upropaštava grad?“
Ja bih iskoristio priliku da apelujem na sve ljude dobre volje da reaguju na ovu vlast, deformisanu, koja uništava biser Evrope – Mostar. Osmišljeno. Jučer sam doznao, da su prošlog ljeta HDZ i SDA prikupili svoje članove koji su tajkuni ujedno i rekli im da svako zacrta gdje hoće nešto da pravi. I dali su direktoru Urbanističkog zavoda koji je pravnik, laik, nema minutu škole iz urbanizma niti je ikad se tim bavio, da to naredi da se sve to ucrta šta tajkuni hoće. Rezultat toga je da je Mostar izložen tajkunizaciju umjesto urbanizaciji.
ANTIKORUPCIJA: Pošto se dešava da se planovi koji su već usvojeni i koji su već na snazi olako mijenjaju i dopunjavaju, takoreći, prema ličnim potrebama strankama bliskih investitora, postoji li neki način, po vama, da se ta situacija riješi. Da se obezbijedi neka bolja procedura i efikasna kontrola?
PINTUL: Postoji način. Suština je u vlasti, koja pogrešno radi. Oni se pitaju. Ali, mehanizme treba napraviti. Ja sam pokušavao, preko Gradskog vijeća, da ubjedim te mlade ljude koji misle svojom glavom bez obzira na političku orijentaciju, da urade nešto za Grad. Imate ljudi dobre volje. I jedino mjesto je Gradsko vijeće jer je ova vlast zamijenila uloge. Predsjednik ovog grada je izvršni organ vlasti, a Vijeće je zakonodavni organ. Ono se mora poštovati.
Oni su jednom izglasali da mini hidroelektrane na Bunskim kanalima se ne mogu graditi. I ponovo se stavlja na dnevni red, da se reagira na način da se naredi. Vidio sam da su ti ljudi koji su članovi Vijeća svi protiv toga, tako da im to neće proći.
Ali proći će im niz drugih stvari.
Oni hoće sada da legalizuju sve bespravne aktivnosti u prostoru. To je jedan od ciljeva. Ja kažem kolegi koji tamo radi, zaboga što ne zovete se Zavod za legalizaciju bespravnih aktivnosti u prostoru a ne Urbanistički zavod? Šta ste to vi urbanizirali, koje ste nove vrijednosti predložili i stvorili, nego samo kriminal.
Ja da radim tamo, ja bih dao ostavku, odmah. Ne bih dozvolio političarima da me namagarče i da kažu: „Ajd nacrtaj ovo. Ovo sam ti ja rekao, ovako ćeš nacrtati“. A oni su svi uvezani. Njima je samo problem da svako muze svoje stado. I to tako da se ovce ne pomiješaju. A zajedno su stalno i dogovaraju se. Sve na štetu građana na štetu države.
„NEMOJ SE TI U TO MIJEŠATI“
ANTIKORUPCIJA: Kada je u pitanju proces donošenja planova, kako je to izgledalo ranije a kako izgleda sada? I kako zapravo treba da izgleda?
PINTUL: Zakonska procedura je ista. Sve to prate odluke skupštine i određeni zakoni. Imate fazu pripreme plana, izrade plana, usvajanje plana i provođenje plana. I sve to treba da ide na javnu raspravu, da se zadovolji javni interes svih građana.
Međutim, šta se dešava? Oni uvijek, kakva god je javna rasprava, ode u zaključak da je uspješno završena i da oni mogu raditi kako hoće dalje.
Evo sad su bili na zadnjoj raspravi, o izmjeni Plana, gdje je voditelj tog skupa rekao da oni nisu dužni da daju ikome ikakve zaključke i da daju bilo kakve rezultate javne rasprave učesnicima??? On treba da ima potpis svih učesnika i da obavijesti javnost! Zato i jeste javna rasprava.
ANTIKORUPCIJA: A da li postoji momenat kada građani mogu da se uključe ranije u proces planiranja? Da li se tu rade neke ankete…?
PINTUL: To sve treba da bude ali u nas se ne radi. Tu je sistem okruglih stolova, javnih debata, javnih rasprava u fazi pripreme plana i sa tim iščišćenim idejama, gdje se definišu želje i potrebe građana, ide se na Gradsko vijeće. Ali to se ne radi tako. Gradsko vijeće treba da usvoji program. To niko ne radi. A onda imate kod faze donošenja plana, nacrt plana, prijedlog plana i plan, u tri faze treba da bude javna rasprava. Što se takođe ne radi.
Koga god vi pozovete na odgovornost vi jednostavno nemate ništa od toga, jer oni postavljaju i sudije i tužioce i sve moguće ljude koji odlučuju.
ANTIKORUPCIJA: Kako ocjenjujete posljednju, dugo čekanu, javnu raspravu o Prostornom planu Grada Mostara?
PINTUL: Ovo je bio razgovor istomišljenika. Zamislite vi da na javnu raspravu ne dođe niko od odgovornih ljudi, ni Gradonačelnik, ni predsjednik Skupštine, ni direktor Urbanističkog zavoda, niti Načelnik za urbanizam. Tako da niko od odgovornih koji bi trebali da odgovaraju za nepravilnosti nije prisutan.
A zašto? Pa namjerno neće da dođu, zato što su šuplji, što rade protivzakonito. A to što se skupila sala puna ljudi, koji su iskazali svoje mišljenje i stavove, to nigdje ni zapisano nije.
ANTIKORUPCIJA: Koji su to najveći problemi? Da li je Mostar postao plodno tlo za širenje neplanske gradnje zbog nedostatka kontrole i uređenog sistema?
PINTUL: Naravno. Prvi i osnovni razlog je izostanak političke volje da se djeluje u ime grada i države i u ime naroda.
Djelovati u ime državi jeste jednako djelovati u ime svih građana. Ja sam ovdje na brdu, golo brdo što je bilo, kao dijete sadio borove tamo. I moj otac je 1910. sadio te borove, njegova generacija. I sad ljudi sijeku te borove i prave kuće. Ja kad sam pokušao šefu stranke, jednom od glavnih ljudi, da kažem, dok sam bio na funkciji: „Zaboga, eto, dala im je Evropska Unija 130 i nekoliko kuća u Podveležju, obnovila. Hajmo ih deložirati, ima svako svoju kuću. Sada imaju i vodu u kući što nisu prije imali, banju, imaju i telefon i sve. Hajmo ih deložirati, odvesti svakog svojoj kući. Zauzeli su kuće Srba, Hrvata ili nekih drugih građana i oni uživaju u tome. Hajmo ih otjerati.“
„Nemoj se ti u to miješati“, kaže. I onda ja, posle, shvatim zašto? Pa to mu je glasačka mašina, ti ljudi koji su došli iz brda u grad. On neće nikome od njih da se zamjera. To je jedan od razloga za bespravnu gradnju. Neće niko od njih da reaguje.
NAJVEĆE ZLO U SVEMU
ANTIKORUPCIJA: Ko bi mogao da reaguje? Ko bi mogao da uvede neku vrstu sankcija?
PINTUL: Ako građani mogu… Ali ko će ih sasaslušati, ko će reagovati po njihovom mišljenju.
Mi smo potpisnici evropske povelje o lokalnoj samoupravi gdje su građani dobili veliko mjesto. Kaže u članu 1 da se ništa u prostoru ne može desiti ako su lokalne zajednice protiv toga.
Ali kako? Koga interesuje lokalna zajednica od njih (na vlasti) sada? Njih interesuje samo: „Koliko je meni? Evo pravi ti tu, ti tu, pa ćemo se čuti.“
Meni su govorili da nisam „nagodan“, kada sam radio taj posao. Pa sam morao otići ranije u penziju. Govorili da nisam kooperativan.
Ne mogu raditi protiv načela struke i savjesti lične!
A ti ljudi koji su došli u grad, oni nisu ni navikli živjeti sa drugima, nemaju gradske navike, nemaju oni trga ni kina ni pozorište, niti su imali doma kulture. Došli su u grad samo da uzmu tuđe i da prisvoje sebi. Uzeli su vlast.
Imate sad jako puno ljudi koji su i ministri tamo a sa kupljenom su diplomom. A to neće niko pokrenuti. Ko će to pokrenuti? Treba on da leti sa vlasti ako to neko pokrene.
Da hoće međunarodni faktor… ali, oni su i htjeli da bude ovako. Znali su, ako dođe neobrazovan i nepismen i diže ruke, njih je više, da ne možeš više na zelenu granu. Ja to govorim kao anti-propaganda demokratija, ali to je to je istina.
Vrlo malo imaš, pet, šest posto ljudi koji misle svojom glavom, ostalo kako mu kažu u crkvi i džamiji ili ne znam, tamo, u stranci. Tako da se ne čudim tim mladim što ne mogu ovo gledati i odlaze. A to je najveće zlo u svemu ovome.
_____________________________________________________________________
(Kraj prvog dijela dvodjelnog intervjua.)
