Mještani sedam naselja Grada Mostara okupljeni u neformalnu grupu građana ”Zaustavimo nezakonite izmjene Prostornog plana u Mostaru” su informisali javnost o tome da svjedoče stihijskom izdavanju suglasnosti i koncesija za izgradnju elektroenergetskih objekata na širem području Mostara. Naime, osnov za izdavanje ovih koncesija jeste Prostorni plan Grada Mostara iz 2012. godine čije izmjene i dopune vezano za elektroenergetske objekte je usvojilo Gradsko Vijeće Mostara u januaru 2022. godine. Međutim suprotno tvrdnjama nadležnih vlasti Grada Mostara, ni 2012. niti 2022. godine prilikom donošenja i izmjena Prostornog plana nije konsultovana lokalna zajednica, što predstavlja samo jednu u nizu aktivnosti koje su urađene mimo zakona i procedura.
U ime mještana naselja Miljkovića i Kozica Mario Ćosić je rekao: „Gradsko vijeće je na nezakonit način 2012. godine prostornim planom ucrtalo markice za solarne i vjetroelektrane na 90% područja naše mjesne zajednice što podrazumijeva cijelo selo Kozice uključujući i obiteljske kuće. Unatoč nastalim promjenama koje su ozbiljno ugrozile naše živote gradske vlasti nisu provele javnu raspravu u mjesnoj zajednici i tako uključile lokalno stanovništvo što je bila i zakonska obveza.“
„U našem naselju žive obitelji koje se uglavnom bave stočarstvom, pčelarstvom, poljoprivredom što im je i glavni izvor prihoda. Mi smo uvjereni da će izgradnja solarnih postrojenja na brdima iznad naših kuća drastično ugroziti naš životni prostor, kvalitetu života, sigurnost, kao i egzistenciju, s obzirom na situaciju u kojoj se trenutno nalazimo“, istakao je Armin Dubljević iz naselja Međine.
Dodatno, mještani ističu i da se prenamjenom zemljišta iz šumskog ili poljoprivrednog u građevinsko zemljište krši Zakon o privremenoj zabrani upravljanja državnom imovinom koji je donio Visoki predstavnik za BiH još 2005. godine.
„Prostornim planom Grada Mostara više od 50% današnje površine naselja Gubavice i Pijesaka određeno je kao industrijska zona za gradnju solarnih i vjetroelektrana. Znači, plan je ova dva naselja pretvoriti u ogromne elektrane. Šta će biti s nama mještanima, kako ćemo živjeti u moru panela? Postavljamo pitanje, sa kojom se namjerom samo u našim selima grubo prekršio zakon o poljoprivrednom zemljištu koji izričito brani prenamjenu poljoprivrednog zemljišta od 1. do 4. klase u građevinsko zemljište? Naročito u ovolikom opsegu“, Enes Rahimić, predstavnik mještana naselja Gubavica i Pijesci.
Osim toga građani su ukazali i na poteškoće s kojima se svakodnevno, godinama susreću mještani ovih naselja.
„Vodu za piće sa Izvorišta Salakovac koristi više hiljada stanovnika Bijelog Polja. Još 2008. godine Grad Mostar je usvojio Odluku o zaštitnim zonama izvorišta Salakovac, dakle dodjela koncesija za na lokalitetu izvorišta je direktno kršenje te odluke. Međutim, shvativši da je prostorni Plan u koliziji sa ovom Odlukom, institucije Grada Mostara naručuju novu studiju 2022. godine koja ih svrstava u jednu kategoriju čime izravno pogoduju investitorima. Međutim i u novom pravilniku stoji zabrana izgradnje bilo kakvih objekata koji potiču eroziju tla“, istakao je Mirsad Kuko iz naselja Prigrađani.
Tomisla Džidić iz Planinice je naveo: „Leteći za profitom i trudeći se udovoljiti željama investitora naše privatne posjede su ogradili parcelama na kojima je planirana izgradnja elektroenergetskih objekata tako da više nemamo slobodnog pristupa do njih. Također, na platou Planinice se nalazi i izvor vode pa nam nije jasno kako su iz županijskoga ministarstva za okoliš uopće dodijelili okolišne dozvole“.
Krajnje, mještani sedam naselja Grada Mostara jednoglasno poručuju da nisu protiv investicija, ali smatraju da se u ovom trenutku dodjela zemljišta za izgradnju energetskih objekata radi stihijski na temelju planske dokumentacije stare 11 godina i bez pravog uvida u stvarno stanje na terenu koje je značajno izmijenjeno povratkom ljudi na prijeratna prebivališta te pozivaju loklane i kantonalne vlasti da zaštite interese građana te da izvrše izmjene Prostornog plana kojima će se postojeća postrojenja izmjestiti na lokacije što dalje od naseljenih mjesta.
