Kolege su ga taj dan privele, a tri mjeseca poslije protiv njega je pokrenut disciplinski postupak. Nije negirao šta je uradio i disciplinska komisija je utvrdila da je napravio težu povredu radne dužnosti. Kažnjen je smanjenjem plate od 15 posto na dva mjeseca.
Nakon toga je nastavio raditi u interventnoj jedinici.
Istraživanje Detektora ranije je otkrilo da je on jedan od trojice policajaca u Unsko-sanskom kantonu koji su za nasilje u porodici kažnjavani samo novčano.
Podaci koje je dodatno prikupio Detektor sada pokazuju da i u drugim kantonima policajci nastavljaju raditi u policiji nakon kazni za nasilje u porodici, ili postupci protiv njih traju mjesecima.
Takve kazne su nedovoljne i ne šalju ispravnu poruku žrtvama, smatra Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH.
“Kako će druge žrtve prijaviti nasilje? Ostaviti osobu koja je počinilac nasilja da radi, ne može zdravom umu biti jasno”, kaže Filipović-Hadžiabdić.
Policajac Jasmin T. nastavio je raditi u policiji i nakon uslovne presude. U februaru 2023. godine otišao je u penziju.
Druga dva policajca, čija puna imena ne navodimo zbog zaštite identiteta žrtava, koji su kažnjavani u Unsko-sanskom kantonu zbog nasilja u porodici, također su dobili samo novčane kazne.
Nekoliko dana prije kraja 2017. godine, policajac Almir F. u Sanskom Mostu verbalno je napao svoju suprugu i prijetio joj u porodičnoj kući pred njihovim sinom. Supruga je pozvala policiju i rekla da je Almir već duži period zlostavlja.
Prva reakcija njegovih kolega bila je brza – podnijeli su izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za nasilje u porodici, a lokalni sud mu je uskoro izrekao zabranu uhođenja i uznemiravanja na šest mjeseci.
Ali je tek u junu 2019. disciplinski kažnjen smanjenjem plate za 20 posto tokom četiri mjeseca. Komisija je kao olakšavajuće okolnosti uzela da se radi o “porodičnom službeniku”, koji izdržava svoju porodicu, i da se tokom postupka ponašao pristojno i sarađivao te prihvatio disciplinsku odgovornost. Članovi komisije smatrali su da se novčanom kaznom postiže svrha kažnjavanja i da će se on u budućnosti suzdržati od sličnih povreda radne dužnosti.
Dvije godine kasnije, Almir F. je pijan ulazio u kabinu DJ-a i prosipao piće. Još jednom je kažnjen novčano smanjenjem plate na šest mjeseci.
Jasmin M. također je kažnjen smanjenjem plate zbog prijetnji supruzi. On je 2021. godine napustio svoj pozorni rejon i u uniformi u toku radnog vremena otišao kući. Prema rješenju disciplinske komisije, upotrebom sile je supruzi uzeo mobitel i prijetio joj. Nakon toga joj je uputio veći broj poruka uvredljivog sadržaja, a narednog dana u krugu MUP-a, pred patrolom policije, i prijetnje po život.
Bio je suspendovan skoro četiri mjeseca. Kažnjen je smanjenjem plate za 15 posto na tri mjeseca jer je za vrijeme obavljanja službenih zadataka ugrozio mir i psihičko zdravlje svoje porodice. Onda je vraćen na posao, iako se protiv njega vodi i krivični postupak, kako je rekao novinarima Detektora.
Zakonski je ostavljena mogućnost komesaru da li će suspendovati policajca tokom krivičnog postupka. Komesar je u slučaju Jasmina M. donio odluku da se suspenzija ukine nakon okončanja disciplinskog postupka.
Ovaj policajac je novinarima rekao i da ima certifikat za rad na predmetima nasilja u porodici.
Prema djelimičnim odgovorima policijskih agencija, najmanje šest policajaca u BiH suočava se s optužbama za nasilje u porodici.
Filipović-Hadžiabdić smatra da je u ovim slučajevima, osim suspenzije, neophodno uvesti i jake kazne za policijske službenike.
“Neupitno je da oni moraju skidati uniforme. Ne samo suspenzija“, smatra Filipović-Hadžiabdić i dodaje da “nulta tolerancija treba biti za sve, a naročito za one koji provode zakon“.
“Kako može neko provoditi zakon ako ga krši? Najblaže što se može uraditi je da ih prebace na druga radna mjesta“, kaže Filipović-Hadžiabdić.
U Federaciji, na državnom nivou i u Brčko distriktu praksa je da, ukoliko za vrijeme disciplinskog postupka započne i krivični, disciplinski se obustavlja do završetka drugog. Policijske agencije se u pojedinim slučajevima odluče da ne suspenduju policajce protiv kojih se vode disciplinski ili krivični postupci, i oni nastavljaju raditi svoje redovne poslove.
Ana Crnković iz Centra za socijalni rad u Bihaću kaže da na pojedinačnom slučaju ne treba graditi imidž policije. Njeno desetogodišnje iskustvo je pokazalo da se žrtve nasilja u porodici za pomoć češće obrate policiji nego Centru za socijalni rad, ali je problem što se policajci ne obučavaju za ove slučajeve.
“Vi još imate u policiji, nažalost, ljude koji su puni predrasuda i nisu dovoljno senzibilizirani za tu problematiku. Kojima verbalno i psihičko nasilje ne predstavljaju neku vrstu nasilja, ne znaju ga prepoznati. Kod njih je nasilje jedino kada neko nanese ozljede i masnice, tu je veća problematika“, kaže Crnković.
Odgovarajući na upit o odnosu prema policajcima nasilnicima u porodici, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona kažu da svaki od tri slučaja ima sudski epilog. Oni smatraju da je nasilje u porodici problem cjelokupnog društva, pa ni policija nije imuna na njega.
“Svim prijavljenim slučajevima se pristupa prioritetno i sa senzibilitetom”, navode i dodaju da je svaki slučaj posebno razmatran i sankcionisan.
Esad Solak, predsjedavajući Odbora za žalbe Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, smatra da rukovodioci, kada se optužnica potvrdi, trebaju predložiti suspenziju policijskom komesaru.
“Pretpostavimo da sutra ti isti idu na intervencije gdje je prijavljeno nasilje u porodici, a možda je ta žena što je žrtva zna da je taj policijski službenik optužen za to isto djelo. Kako ona da se osjeća sigurno kada je i on nasilnik kao i taj što je učinio nasilje“, navodi Solak.
On pojašnjava kako je policijski službenik dužan po odredbama policijskog etičkog kodeksa popuniti obrazac o krivičnom djelu koje mu se stavlja na teret, nakon čega rukovodilac pokreće prijedlog policijskom komesaru za suspenziju.
U Sarajevu su u proteklih pet godina pokrenute unutrašnje istrage zbog utvrđivanja povrede službene dužnosti u tri slučaja gdje su policijski službenici prijavljeni zbog nasilja u porodici, odnosno zbog verbalnog ili fizičkog napada nad ženom.
U jednom od slučajeva iz 2018. godine, unutrašnja istraga je utvrdila osnovanost prijave, ali je kasnije disciplinska komisija oslobodila policajca odgovornosti nakon što je njegova supruga odustala od prijave.
Dvije unutrašnje istrage koje su pokrenute prošle godine zaključkom su prekinute do okončanja krivičnog postupka ili krivične istrage, nakon čega će biti nastavljen interni postupak, odnosno unutrašnja istraga.
U jednom od ova dva slučaju policijski službenik je i suspendovan, pojasnili su iz MUP-a Kantona Sarajevo.
Sandi Dizdarević, univerzitetski profesor i stručnjak za sigurnost, pojašnjava da sva disciplinska ili krivična djela – počinjena u toku službe – zahtijevaju hitnu i preventivnu suspenziju. Ukoliko krivična djela nisu počinjena u toku službe, pravila nalažu da se policijski službenici ne suspenduju, kaže Dizdarević.
“Svaki policijski službenik u odnosu na kojeg je pokrenut krivični postupak morao bi biti preventivno suspendovan u cilju same istrage i krivičnog postupka“, ističe Dizdarević.
U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela protiv jednog službenika je u toku krivični postupak za nasilje u porodici i već se duže nalazi u pritvoru. On je također suspendovan do okončanja krivičnog postupka.
U Posavskom kantonu Jedinica za profesionalne standarde podnijela je inicijative za pokretanje disciplinskih postupaka protiv tri policijska službenika zbog postojanja osnova sumnje za težu povredu službene dužnosti, tako što su počinili teže krivično djelo nasilje u porodici.
Disciplinska komisija je formalno pokrenula postupke, ali ih i preknula do okončanja krivičnog postupka.
MUP Zeničko-dobojskog kantona je u augustu ove godine protiv jednog policijskog službenika pokrenuo disciplinski postupak za težu povredu radne dužnosti odnosno krivičnog djela “nasilje u porodici”, ali nikada nije kažnjen jer je otišao u penziju.
Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studine u Sarajevu, smatra da policajci koji se terete za neka teža krivična djela ne bi trebali raditi kao ovlaštena službena lica, te bi ih se trebalo rasporediti na poslove vezane za administraciju, gdje neće imati oružje i dodir s ljudima.
“Žrtve se u tom slučaju ustručavaju, boje se da neće biti uticaja nasilnika na istragu u policijskoj upravi, da neće zbog toga [kao počinioci] imati posljedice“, smatra Korajlić.
