Građanima naselja Bjelovići u Kreševu odavno je svaka godina ista – tmurna, jer su prazna dvorišta, prazne ulice, djeca vire kroz prozore, šire se nesnošljivi mirisi, buka, dim i sve je manje komšija. Razlog su nelegalni kamenolom i krečnjara u njihovoj blizini. Za ovaj problem svi znaju, ali i okreću glavu. Međutim, to nije obeshrabrilo mještane naselja Bjelovići u Kreševu koji su, i u 2022. godini, na različite načine (protestima, blokadama, peticijama) jasno istakli da neće odustati od borbe za svoj i život i zdravlje svoje djece, te opstanak na ovom području. Zahvaljujući toj upornosti, konačno su neke nadležne institucije počele da reaguju, čime je stvorena nada da će pravna država profunkcionisati i da se za ovaj problem vidi svjetlo na kraju tunela.
S obzirom na to da je početkom 2022. godine isticala okolinska dozvola za Tvornicu vapna te da je investitor predao zahtjev za obnovu okolinske dozvole, mještani Kreševa okupljeni u Kreševski građanski pokret su odlučili da tu godinu započnu protestima, te je u skladu sa tim više desetina okupljenih građana protestovalo u blizini kamenoloma i Tvornice vapna kako bi poslali jasnu poruku prema Federalnom ministarstvu okoliša i turizma da ispoštuje procedure izdavanja nove okolinske dozvole za tvornicu vapna, te održi javnu raspravu, uz omogućavanje prisustva svim zainteresovanim građanima. Tim povodom su čak objasnili da se okolinska dozvola ne može samo obnoviti već se mora sprovesti nova procedura izdavanja.
U međuvremenu, 500 građana je potpisalo peticiju kojom se od nadležnih institucija traži da u okviru svojih ovlaštenja odreaguju na uočene nepravilnosti i zabrane rad kamenoloma i tvornice vapna dok ne ispune sve potrebe uslove za rad tako da ne zagađuju okolinu i ne ugrožavaju zdravlje mještana. Ta peticija je upućena i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, uz ponavljanje zahtjeva da se organizuje javna rasprava za obnovu okolinske dozvole za Tvornicu vapna u Kreševu. I na pozitivno iznenađenje svih, ta javna raspava je i održana. Sa predstavnicima Ministarstva okoliša i turizma FBiH, predstavnicima investitora, zainteresovanim građanima, ali – bez medija. Na toj javnoj raspravi građani su jasno zatražili od Ministarstva okoliša i turizma FBiH da donese zaključak o odbacivanju zahtjeva za obnovu okolinske dozvole, zbog nepoštivanja zakonskih mjera i ugrožavanja okoliša i lokalnog stanovništva, te nepoštivanja zakonskog roka predaje zahtjeva za okolinsku dozvolu.
U međuvremenu, iako je okolinska dozvola istekla, Tvornica vapna je nastavila sa svakodnevnim radom, zbog čega su građani konstantno pozivali nadležne institucije da reaguju, zabrinuti da im prijeti nova ekološka katastrofa.
Međutim, ignorisanje koje traje već nekoliko godina je nastavljeno, tako da su građani nakon posljednjeg uzaludnog poziva i apela nadležnim institucijama da reaguju i zaustave rad Tvornice vapna bez okolinske dozvole, u aprilu 2022., na nekoliko sati, blokirali rad Tvornice. No, čak ni blokada nije spriječila rad Tvornice vapna koja je nastavila sa radom ignorišući propise. Ipak blokada je izazvala reakciju nadležnih. Naime, nakon protesta građana, federalni inspektor zaštite okoliša je želio da izvrši inspekcijski nadzor, sa ciljem prisilnog administrativnog izvršenja pečaćenjem i zatvaranjem dijela postrojenja Tvornice vapna u Kreševu. Međutim u tome je spriječen, zbog čega je zatražena pomoć od policijskih službenika Policijske stanice Kreševo, u vezi čega je nadležni inspektor, naknadno, dao izjavu, nakon čega je cijeli slučaj predat u nadležnost Kantonalnog tužilaštva.
To vrijeme prenošenja nadležnosti bilo je dovoljno da operator pogona i postrojenja tvornice kreča, kamenoloma Rastovice i Krčevine – pravno lice BFS d.o.o. Kreševo – za iste pribavi okolinsku dozvolu od Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kojom se tim pogonima i postrojenjima dozvoljava upotreba energenata drvene prašine i uglja, čije je korištenje bilo zabranjeno upravo Rješenjem inspektora.
Dakle, bez obzira na sve uočene nepravilnosti učinjene od početka procedure za izdavanje okolinske dozvole, te na činjenicu da je u pitanju tvornica koja nije poštovala ni uslove iz prethodne okolinske dozvole, kao i na to da je lokalno stanovništvo reklo da je protiv Tvornice vapna, Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu sa Editom Đapom je izdala obnovljenu okolinsku dozvolu. Iako okolinska dozvola ne može biti obnovljena.
Ono što je nemoguće u bilo kojoj pravnoj državi, itekako je moguće u BiH, gdje oni koji treba da čuvaju zakon isti krše. U koristi privatnih investitora a – javna je percepcija – i u svoju ličnu, kao dio raširene sistemske korupcije u zemlji.
Međutim, to nije obeshrabrilo mještane Bjelovića koji su kao i za prethodnu okolinsku dozvolu, predali tužbu protiv Federalnog ministarstva okoliša i turizma zbog izdate okolinske dozvole za Tvornicu vapna. U ovom slučaju kao i u mnogim drugim uvjerili smo se da je pravda spora ali dostižna – Kantonalni sud u Sarajevu je, nakon 4 godine od prve tužbe građana Kreševa, poništio okolinsku dozvolu za Tvornicu vapna u Kreševu izdatu 2017. godine. U pitanju je okolinska dozvola koja je istekla u februaru ove godine, a koju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, i pored toga što je napravljen niz nepravilnosti i nezakonitosti u postupku donošenja te dozvole, obnovilo na narednih 5 godina. Dakle, poništena je prvobitna dozvola na osnovu koje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdalo obnovljenu okolinsku dozvolu, čime se, blago rečeno, dovodi u pitanje validnost važeće dozvole. Sve informacije su poslate Sudu, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma očekivano ignoriše nove informacije, dajući investitoru vremena i ostavljajući „vrući krompir“ u rukama nove vlasti, koja bi trebala uskoro biti izabrana.
S druge strane, građani Bjelovića u Kreševu se ne suočavaju samo sa problemom Tvornice vapna već i kamenoloma čiji kamen koristi navedena tvornica. U pitanju je kamenolom koji ne posjeduje neophodne dozvole te koji ne poštuje koncesioni ugovor. Upravo zbog toga građani su održali sastanak sa ministrom privrede Srednjobosanskog kantona kao i Glavnim kantonalnim inspektorom za rudarstvo i pomoćnikom ministra za rudarstvo SBK gdje im je zvanično potvrđeno da firma BFS d.o.o. ne poštuje odredbe iz Ugovora o koncesiji, te da Ministarstvo privrede SBK ima potraživanje od ove firme za koncesiju u iznosu od nekoliko stotina hiljada konvertibilnih maraka. Osim toga, zvanično je potvrđeno i da se kamenolom vodi kao zapečaćen od strane nadležnih inspekcija ali da i dalje radi. U skladu sa svim tim, na kraju sastanka je zaključeno da je jedino rješenje raskid koncesionog ugovora te da se na nekoj od narednih sjednica Vlade SBK raspravlja o tome.
Međutim, ugovor o koncesiji do kraja 2022. godine nije raskinut iako su građani upućivali pojedinačne apele, a kasnije i zajedničke sa građanima Bugojna koji također traže raskid koncesionog ugovora za kamenolom na njihovom području zbog toga što nije u skladu sa zakonom. Nakon brojnih apela i javnih poziva, ministar privrede SBK je rekao da je 2 puta u toku godine tražio raskid koncesionog ugovora za kamenolom u Kreševu ali da Vlada nije dala saglasnost. Dakle Vladi je sasvim uredu da kamenolom ne poštuje koncesioni ugovor, da duguje preko 170.000 KM budžetu Kantona, odnosno građanima jer je u pitanju javni novac, i da pritom ugrožava život i zdravlje građana.
U međuvremenu, nadu vraćaju institucije koje ipak rade svoj posao, naime – Federalni vodni inspektor je u oktobru zapečatio kamenolom zbog neposjedovanja vodne suglasnosti te im je zabranjen rad sve dok ne nabave istu. Međutim, pošto je u pitanju firma koja je poznata po tome da pečat skine i nastavi sa radom, to se desilo i ovaj put, s tim da je ovaj put federalni vodni inspektor ponovo izašao na teren i zapečatio kamenolom a slučaj je predat Tužilaštvu SBK.
“Obavještavamo Vas da je dana 24.10.2022. godine Kantonalnom tužilaštvu Srednjobosanskog kantona od strane Federalne uprave za inspekcijske poslove Sarajevo dostavljen Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, protiv Sanele Kozadre, zbog osnova sumnje da je počinila krivično djelo skidanje ili povreda pečata ili znaka iz člana 366. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Predmet je formiran protiv Sanele Kozadra zbog osnova sumnje da je počinila naprijed navedeno krivično djelo.”, naveli su iz Tužilaštva SBK, o direktorici firme BFS.
Ostaje da vidimo da li će građanski aktivizam i krhka pravna država, u zajedničkoj borbi protiv bezakonja i korupcije, uspjeti da nadvladaju spregu Kapitala i Politike. I koliko će im za to trebati vremena.
