Ni pozivi međunarodne zajednice ni protesti novinara nisu poljuljali odlučni stav vlasti da izrečenu misao okvalifikuje kao krivično djelo.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić u avgustu prošle godine uputio je zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena krivičnog zakona Republike Srpske kojim se kriminalizuje kleveta.
U apelaciji koju je podnio prije pet mjeseci Zvizdić se pozvao na potčinjenost institucija Republike Srpske Ustavnom sudu BiH, te da odredbe iz zakona daju ogromnu diskreciju i arbitrarnost nadležnom organu, policiji ili tužilaštvu da proizvoljno može podnositi krivične prijave ili pokretati krivične postupke protiv većeg broja lica koji koriste različite alate komunikacije.
“To je u direktnoj suprotnosti sa pomenutim principom vladavine prava, na način kako ga definira Ustavni sud BiH u ranijoj sudskoj praksi, a gdje se izričito traži preciznost, predvidljivost i razumnost određene pravne norme, da bi se moglo reći da je ista u skladu sa načelom vladavine prava”, istakao je u ovom dokumentu“, naveo je tada Zvizdić.
O njegovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti zakona Ustavni sud Bosne i Hercegovine odlučivaće u četvrtak 18. januara na 140. plenarnoj sjednici na kojoj neće biti sudija iz Republike Srpske budući da je i sudija Zlatko Knežević od početka godine u penziji. Ranije je mandat istekao sudiji Miodragu Simoviću.
„Zahtjev Denisa Zvizdića (drugi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine) za ocjenu ustavnosti člana 8. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske. Zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu člana 8. Zakona o izmjenama i dopunama KZRS do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o zahtjevu za ocjenu ustavnosti“, navodi se u najavi plenarne sjednice Ustavnog suda.
Sudije, njih šest (dva Bošnjaka, jedan Hrvat i trojica stranaca) imaju dvije opcije: odbaciti zahtjev ili donijeti privremenu mjeru kojom bi se sporne odredbe zakona stavile van snage do konačne odluke. Advokatica Jovana Kisin Zagajac vjeruje da sud ima dovoljno argumenata da donese privremenu mjeru.
„Ustavni sud BiH ima mogućnost da donošenjem privremene mjere stavi sporne odredbe zakona van snage do konačne odluke. Osnov za donošenje privremene mjere jesu dovoljno snažni argumenti da se spornim odredbama zakona krše osnovna ljudska prava kao i da postoji opravdana bojazan da bi primjenom tih spornih odredbi zakona mogle nastupiti neotklonjive posljedice po građane koji će biti direktno izloženi njihovom primjenom“, kaže advokatica Kisin Zagajac za Buku.
Jedan od advokata koji je od same najave kriminalizacije klevete ukazivao na štetnost takvih poteza je i Aleksandar Jokić.
On za Buku kaže da bi Sud, bude li se bavio pravom mogao donijeti privremenu mjeru koju traži Zvizdić.
„Očekujem da će Ustavni sud BiH da donese pravnu, a ne političku odluku, te da će odredbe Zakona o izmjenama i dopunama KZ RS analizirati izvan političkog konteksta i trenutka u kome odlučuje. Ako tako bude odlučivao, očekujem da bi mogao utvrditi da su navedene odredbe suprotne Ustavu BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima“, kaže Jokić za Buku.
Prema podacima sa stranice Ustavnog suda BiH od 2020. Ustavni sud donio je 19 privremenih mjera, a posljednja privremena mjera je donesena 30. novembra 2023. i to na zahtjev Udruženja „Resursni Aarhus centar u BiH“. Sud je privremeno stavio van pravne snage Rješenje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske čime se odlaže izgradnja Mini hidroelektrane “Slapi”, do donošenja odluke o apelaciji. S druge strane samo u 2023. Ustavni sud je odbio 72 zahtjeva za izricanje privremene mjere.
