Intervjui

Šehić: Ponovo se samo u užim krugovima razmatra o vrlo bitnim izmjenama zakona

U političkim minutama jutarnjeg programa FTV Adnana Trtovac razgovarala je sa Vehidom Šehićem, predsjednikom Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom" i bivšim članom Centralne izborne komisije BiH.
-Evo istekao je rok koji je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt dao političarima u Bosni i Hercegovini, a tehničke izmjene Izbornog zakona koji je predložio klub SDA usvojene su samo u Zastupničkom domu. Taj ključni Parlamentarni korak dakle usvajanje u Domu naroda još nije napravljen. Gospodine Šehiću, šta mislite vi da li će te tehničke izmjene Izbornog zakona u konačnici biti usvojene u Parlamentu ili će ih nametnuti visoki predstavnik?

“Pa ako bi analizirali ponašanje aktera političkog života koji obnašaju vlasti u Bosni i Hercegovini koji su pokazali visok stepen neodgovornosti prema poštivanju zakona odluka sudova kako međunarodnih tako i domaćih teško je predvidjeti šta se može desiti. Ja bih bio sretan kao građanin ove države da to urade naši političari jer bi oni morali da shvate da moraju mijenjati Izborni zakon kako bi zaštitili izbornu volju građana birača a ne svoje eventualno potencijalne želje kako bi ostvarili što bolji rezultat.

Mislim da ima još vremena i mislim da će visoki predstavnik možda produžiti taj svoj rok, jer vidimo naznaku da postoji još jedan prijedlog koji treba da uđe u Parlamentarnu proceduru. Šta će se dešavati jako je teško reći jer sve to što se radi daleko je od očiju javnosti. Ono što predstavlja sigurno nešto što je negativno da se ponovo u užim krugovima raspravlja o jednom vrlo bitnom izbornog zakona bez da je prethodno formirana interresorna radna grupa, da je uključena  i stručna javnost u javnoj raspravi o takvom zakonu. Tako da uvijek nas iskustvo uči da je jako teško komentarisati ono što niste vidjeli. Jer znamo ti sporazum iz Neuma, Mostara, Sarajeva, Banja Luke, kada nešto kao usvoje onda imamo dijametralno suprotne stavove i tumačenje tog sporazuma. Treba sačekati. Vidjet ćemo šta će se desiti.

U krajnjem slučaju ovaj sigurno će reagovati visoki predstavnik s tim što opet pokazuje i ta činjenica da neko drugi u i ime naših političara koji su jako dobro plaćeni treba da radi njihov posao. Ali čitav postupak se mora završiti najkasnije do kraja februara mjeseca jer i ako bi se nešto usvojilo to treba objaviti u službenom glasniku Bosne i Hercegovine, s druge strane treba ostaviti vremena i Centralnalnoj izbornoj komisiji da provedbene akte prilagodi eventualnim izmjenama jer početkom maja ona donosi odluku o održavanju lokalnih izbora.”

-Da li bi se evo kada ste već spomenuli određeni rok, da li bi se ove tehničke izmjene koje su u Parlamentarnoj proceduri ukoliko budu usvojene da li bi se mogle primijeniti na taj izborni proces dakle u ovoj godini? Jer znamo da se spominjala 2026. godina dakle kada bi tek tada došlo do primjene nove tehnologije.

“Pa i ja sam tog stava iz jednog prostog razloga zato što treba izraditi softver programe, zaštitu softvera i to se ne bi smjelo raditi bez prethodno da provjerite sve karakteristike takvog jednog programa njegovu efikasnost i ono što je najbitnije njegovu sigurnost. Tako da bi ovo se u cjelosti moglo primjeniti 2026. a koliko je poznato javnosti, centrala izborna komisija je već najavila da bi ona na ovim izborima napravila jedan pilot-projekat na 160 biračkih mjesta u raznim izbornim jedinicama i testirala ove nove tehnologije i onda ostavila mogućnost i stručnjacima ukoliko dođe do određenih problema da se to isprogramira kako bi 2026. godine morali imati nove tehnologije jer ako se to ne uvede imaćemo istu situaciju kao i do sadašnjim izborima.

Kršenje izbornog zakona, provedenih akata, stvaranje jednog političkog ambijenta punog i negativnog naboja. Ovo bi ipak spriječilo ono što jako bitno dobrim dijelom ili najvećim dijelom bi se eliminisao ljudski faktor kada govorim o tome govorim o djelu nesavjesnih članova biračkih odbora koji uzimaju sebi za pravo da falsifikuju tuđe potpise, da glasaju u ime drugog, da poništavaju glasačke listiće a nemojmo zaboraviti da su članovi biračkih odbora delegirani od strane političkih stranaka. Tako da ja vidim i odgovornost i političkih subjekata čiji su članovi kršili Izborni zakon tako da se i u tom segmentu treba promijeniti Izborni zakon i na neki način predvidjeti i odgovornost političkog subjekta za kojeg se dokaže da je po njegovom nalogu, da su njegovi članovi biračkih odbora kršili zakon.”

-Ovim prijedlogom koji je  usvojen u Zastupničkom domu dakle članove biračkog odbora birao bi CIK. Koalicija “Pod lupom” jeste uistinu nebrojeno puta upravo ukazivala na tu reformu biračkih odbora, je li to taj ključni korak naprijed?

“Nije, ključni korak je nedostatak odgovornosti. Kad bi akteri izbornog procesa, tu prvo mislim na izbor i administraciju posebno na članove biračkog odbora jer oni su u direktnom kontaktu s nama poštivali sve ono što piše u Izbornom zakonu i provedbenim aktima mi ne bi apsolutno razmišljali o uvođenju ovih tehnologija. Međutim to je toliko razrađen sistem kršenja Izbornog zakona jer same političke stranke upravo koje donose zakone, iste ne poštuju jer razmjenom mjesta u biračkim odborima oni su sebe doveli u situaciju da umjesto da imaju najviše jednog člana kako to piše u Izbornom zakonu oni mogu u jednom biračkom odboru imati dva i tri ili četiri člana.

Tako da je to veliki problem a šta će se desiti ovaj ja sam pristalica rigoroznih kazni jer se samo tako možemo naučiti poštivanju zakona i onog što piše i ono što preuzmemo kao obavezu da ćemo uraditi u skladu sa zakonom.”

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije