Na konferenciji održanoj u Mostaru rečeno je da je govor mržnje uveliko zastupljen u komentarima na društvenim mrežama i medijskim portalima u BiH, a kroz dvije analize koje su predstavljene u organizaciji Udruženja građana “Nešto više” cilj je skretanje pažnje javnosti na opasnosti i posljedice koje ova pojava nosi, te pružanje preporuka za smanjenje.
Predstavljena analiza o govoru mržnje u BiH istražuje kako izloženost govora mržnje utiče na mentalno zdravlje, socijalizaciju i razvoj mladih u BiH, s fokusom na etničke i vjerske manjine, LGBTIQ zajednicu, migrante.
Prema ovoj analizi, većina stanovništva u BiH je upoznata s pojmom govora mržnje, a neophodno je jačanje zakonodavnog okvira na svim razinama u BiH u vezi s ovom problematikom.
“Neophodno je razviti strategije i smjernice za online medije, uključujući news portale, forume, web stranice i profile na društvenim mrežama, u prepoznavanju i suzbijanju govora mržnje. Ove smjernice trebaju biti usmjerene na identificiranje, praćenje i efikasno reagiranje na slučajeve govora mržnje, te istovremeno osiguravati poštivanje slobode izražavanja“, navodi se u analizi “Govor mržnje u BiH: Razotkrivanje utjecaja na mentalno zdravlje mladih, sigurnost i jednakost u bh. društvu“.
Prema mišljenju Adema Lisičića, projekt menadžera u UG “Nešto više“, govor mržnje negativno utiče na mentalno zdravlje.
“Svjedoci smo da govor mržnje uzrokuje veoma opasne posljedice po pojedince, ali i društvo u cjelini. Nije zanemarivo spomenuti i uticaj na onoga ko širi govor mržnje jer digitalni otisak ostaje trajno i sve je lakše povezati ga s izvorom, to jeste osobom koja kasnije može imati probleme zbog toga. Ovo je veoma bitno objasniti mlađim osobama koje ne razumiju baš najbolje kakve posljedice po druge, ali i po njih, sam govor mržnje može prouzrokovati“, kazao je Lisičić.
Amra Fejzić, projekt koordinatorica je kazala da je u ovom projektu učestvovalo preko 350 osoba, te su mladi izjavili da nikada nisu razmišljali o posljedicama koje govor mržnje može proizvesti, a posebno o tome kako se to može reflektovati na njih.
“Njihova zapažanja, preporuke osoba iz javnih institucija te preporuke stručnjaka s kojima smo sarađivali na ovom projektu smo uzeli u obzir i cilj nam je da to prenesemo što većem broju osoba putem analiza i preporuka koje smo kreirali“, navela je Fejzić.
Prema “Analizi prisustva komentara i sadržaja u online medijima u BiH koji se mogu okarakterisati kao govor mržnje“, stepen sankcionisanja govora mržnje u BiH je vrlo nizak, a ne postoje niti efikasne mjere za osiguravanje primjene usvojenih zakona i međunarodnih standarda u oblasti govora mržnje.
Jedan od zaključaka jeste da se nerijetko obračuni u virtuelnom prostoru prelijevaju i u fizički, te da online govor mržnje ima vrlo opipljive posljedice u vidu oskrnavljenja vjerskih objekata, groblja, do čak fizičkih napada na osobe.
“Posebno se netrpeljivost i mržnja intenziviraju u predizbornom periodu kada se aktivira nacionalistička i antidržavna retorika. Borba protiv govora mržnje je aktivni proces, obaveza i odgovornost društva“, navodi se u analizi.
Konferencija je organizovana u okviru projekta “Jačanje mira, sigurnosti, mentalnog zdravlja i jednakosti analizom govora mržnje u medijima u BiH i smanjenje njegove pojave i posljedica kroz radionice i kampanje zagovaranja”.
