Gola sječa na predviđenom zaštićenom području prema Prostornom planu Federacije BiH nije nezakonita, jer ga Federacija nema zvanično usvojenog. Odnosno, Prijedlog Prostornog plana FBiH za period 2008.-2028.godine Zastupnički dom Parlamenta FBiH usvojio je 2014. godine, ali još nije razmatran u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Ovaj paradoks na djelu “testiran” je na području općine Tešanj. Njega su otkrili ekolozi Mreže za zaštitu prirode u BiH, a u javnosti skandal sa izvršenom golom sječom visoke šume u državnom vlasništvu na čak 18,3 hektara portal Antikorupcija.info je objelodanio 04.01.2024. godine. Konkretno, na lokalitetu Kraljevo brdo na Crnom vrhu u ovoj općini bez javne rasprave i znanja Općinskog vijeća Tešanj i bez ikakvih procedura o zaštiti okoliša, sječa je izvršena sa ciljem formiranja deponije iskopanog materijala iz budućeg tunela Crni vrh na “Autocesti trase Koridora Vc”.
Više je problema u ovom slučaju, osim sječe šume na državnom zemljištu, kojim pod šumom upravlja ŠPD ZDK. Sporna je njegova prenamjena u građevinsko zemljište, a u kontekstu reakcije OHR i njihovog tumačenja Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom u prethodnom sličnom kakanjsko-vareškom slučaju. Pred kraj prošle godine je Vlada FBiH iz Ureda Visokog predstavnika upozorena da bi svojim stavom i odlukom da dozvoli promjenu namjene šumskog zemljišta na području ZDK mogla imati znatne pravne posljedice. Zbog toga se u resornom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva užurbano pripremaju izmjene i dopune postojećih dokumenata koje se odnose na šume i vode.
“Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donesen Odlukom visokog predstavnika od 12. travnja 2022. godine, člankom 2. stavkom 1. izričito je propisano da: “Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati samo država Bosna i Hercegovina, kao titular, u skladu s odredbama ovog zakona.” U vezi s Vašim zahtjevom za pojašnjenjem, molimo Vas da imate na umu da promjena namjene šumskog zemljišta očito ima za posljedicu znatne pravne posljedice za predmetnu nekretninu te bi stoga bila čin raspolaganja koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i suglasnost vlasnika. S druge strane, dodjela prava na privremeno korištenje ne predstavlja čin izravnog ili neizravnog prijenosa vlasništva te se stoga ne treba smatrati raspolaganjem u smislu Zabrane raspolaganja državnom imovinom, u skladu s načelima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda, kako bi se na odgovarajući način potvrdila puna imovinska prava države kao vlasnika državne imovine, uključujući prihode koji proizlaze iz tih prava u bilo kojem trenutku”, mišljenje je OHR-a o spornoj prenamjeni šumskog zemljišta između Kaknja i Vareša. A to se zasigurno odnosi i na slučaj prenamjene zemljišta i sječe državne šume na području Tešnja.
Osim ekoloških aktivista Mreže za zaštitu prirode u BiH, ovim poslednjim slučajem bavi se i Udruženje Aarhus centar u BiH, a pribavljene informacija će zasigurno tek biti predmet brojnih rasprava i sve je izvjesnije da je ova afera tek u začetku i da će mnogi sporni detalji tek isplivati na površinu.
“Prema Prostornom planu Općine Tešanj predložena su zaštićena područja, šume i šumski rezervati, ali je za ova područja neophodno donijeti određene propise i akte predviđene Zakonom o šumama. Međutim, slično kao sa prostornim planom, u Federaciji nema Zakona o šumama, jer je proglašen neustavnim još 2009. godine, a dvije godine nakon toga, u decembru 2011., i Uredba o šumama FBiH, tako da od tada i ne postoji Zakon o šumama FBiH i nema okvira kojim će se odrediti režim gospodarenja i druge neophodne mjere. Po nama, sporan je i Sporazum o prenosu ovlaštenja za angažovanje izvođača radova, koji su sklopili ŠPD ZDK d.o.o. Zavidovići i JP “Autoceste FBiH” d.o.o. Mostar, jer raspolažemo zvaničnim informacijama da je zapravo izvođača na sječi šume MR Wood Zavidovići angažovala turska kompanija Čengiz, podružnica Zenica, koja vrši radove na izgradnji dionice autoputa na ovom području” – informacije su od ekologa Mreže za zaštitu prirode u BiH, koji tvrde da raspolažu i dokumentacijom da je “Kraljevo brdo” uvršeno u Prostorni plan područja posebnih obilježja za FBiH, koji je 2017.godine usvojen na sjednicama oba Doma Parlamenta FBiH.
A, kada je riječ o Tešnju, na poslednjoj sjednici Općinskog vijeća (31.01.2024.) vijećnik Nermin Deljkić je predložio Zaključak po kojem bi se obavezao općinski načelnik da prijavi nadležnim institucijama svih organa vlasti i međunarodnim organizacijama u BiH činjenja i nečinjenja nadležnih tijela i pojedinaca u vezi nastale štete zbog nelegalne sječe 18,3 hektara šume na području općine Tešanj na lokalitetu “Kraljevo brdo”.
“Na teritoriji općine Tešanj neko je posjekao 18 hektara državne šume treće klase, a prema projektu se deponija nigdje nije mogla napraviti gdje je šuma ili zemljište 7. kategorije, imamo za te namjene kupljeno zemljište u Bobarama. Sve je rađeno bez izrade Studije uticaja na okolinu, zakonska je obaveza da se radi na tri hektara, a ovdje se radi o sječi visoke šume na 18 hektara” – rekao je Deljkić.
Međutim, usvajanju zaključka usprotivio se prvo načelnik općine Suad Huskić, rekavši da je investitor Autoceste FBiH u budžet FBiH i ZDK uplatio na ime pretvorbe zemljišta iz šumskog u građevinsko 368.000 KM i da su posječena stabla predata Šumskom preduzeću ZDK, a da je dozvolu za pretvorbu državnog zemljišta dalo resorno ministarstvo.
“Trenutno rješenje je najmanja šteta koju je općina Tešanj mogla imati, živim svaki dan na Kardaglijama i vjerujte da je bilo pogubnije da se deponija iskopa iz tunela vozila dalje na drugo područje naše općine izvan Kardaglija i Jablanice. Obaveza izvođača je da na tom području po završetku radova na nekadašnjoj liniji ratnog skoba između Armije BiH i HVO napravi jedan plato koji će biti korišten za izgradnju objekta koji će biti od interesa za građane Tešnja, odnosno planinarski dom, igralište ili neki drugi uređen prostor” – odgovorio je na prozivke općinskih vlasti, odgovornost za pretvaranje šumskog državnog zemljišta u građevinsko prebacivši na Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Prilikom izjašnjavanja vijećnika za predloženi Zaključak Deljkića bila su tri, protiv ih je bilo devet, a uzdržanih je bilo 13 vijećnika, tako da predloženo nije dobilo potrebnu većinu za prihvaćanje.
