“Grantovi imaju veliki udio u Budžetu FBiH kao najvažnijem instrumentu ekonomske politike Vlade FBiH. Godišnje se na grantove odnosi oko 50% od ukupnih rashoda i izdataka u Budžeta FBiH. U periodu od 2011.-2013. godine iz Budžeta FBiH dodijeljeno je oko 2,9 milijardi KM tekućih grant sredstava. Obzirom da grantovi predstavljaju javni novac, neophodno je postojanje sveobuhvatnih pokazatelja o rezultatima njegove potrošnje. Međutim, izvještaji finansijske revizije već duži niz godina navode kako institucije u procesu planiranja grantova nisu u potpunosti definisale svrhu, namjenu i prioritete finansiranja iz grantova, kao i da sistem izvještavanja o utrošenim grant sredstvima nije adekvatan. Imajući u vidu da budžet kao svoje izvore koristi sredstva poreznih obveznika neophodno je pratiti način i rezultate njegove potrošnje. Nadalje, problematizira se i pitanje opravdanosti dodjele pojedinih grantova u slučajevima gdje ne postoji pravni temelj niti zakonska obaveza za dodjelu istih. Kako su grant sredstva, nepovratnog karaktera, veoma je bitno da se ista dodjeljuju uz najveći mogući stepen transparentnosti. Uprkos tome, mediji vrlo često izvještavauju o netransparentnom trošenju budžetskih sredstava, nedovoljno jasnim strateškim ciljevima i opredjeljenjima koja se grantovima žele ostvariti. U takvoj situaciji poreski obveznici nemaju transparentne informacije koja je korist od trošenja multimilionskih iznosa za grantove svake godine. Pored navedenog, nevladine organizacije kritikovale su kriterije za izbor korisnika grant sredstava. Najčešće se ističe da su kriteriji za odabir korisnika nejasni ili uopšteni a posebno diskutabilno pitanje predstavlja bodovanje odnosno vrednovanje kriterija. Slabosti upravljanja procesom dodjele grantova mogu dovesti do neadekvatnog trošenja budžetskih sredstava što može izazvati šire društvene i ekonomske posljedice i nepovjerenje građana, poreskih obveznika da se javni novac ne troši na ispravan način.”, navedeno je u objašnjenju razloga za provođenje revizije učinka “Upravljanje grantovima iz Budžeta FBiH prema rezultatima”, izvještaj o kojoj je objavljen 29.07.2015. godine.
Ključni zaključci provedene revizije bili su da planiranje grantova ne zadovoljava principe planiranja usmjerenog na rezultate, da dodjela grantova nije u potpunosti transparentna niti postojeći kriteriji osiguravaju ostvarenje rezultata, te, da sistem nadzora ne osigurava kvalitetne informacije potrebne za izvještavanje usmjereno prema rezultatima.
Što je sve, zapravo, tek eufemizam, za krčmljenje budžeta, zloupotrebu položaja i sistemsku korupciju i pljačku javnog novca, odnosno njegovo “usmjeravanje” u željenom pravcu, koje vladajuće partije u BiH (u ovom slučaju njenom Federalnom dijelu) provode desetljećima.
U cilju zaštite javnog interesa, odnosno uspostavljanja adekvatnih procedura u kontekstu dodjele grantova, Ured za reviziju je Vladi Federacije i njenom ministarstvu finansija, te institucijama nadležnim za dodjelu grantova dao određene preporuke. Naglasivši da njihova implementacija treba dovesti do pozitivnih promjena u sistemu kao cjelini, stvaranju nove vrijednosti i unaprijediti funkcionisanje sistema ili institucije, što se ogleda u poboljšanju ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti u korištenju resursa.
Što je, zapravo, bilo naivno. Jer netransparentno trošenje budžetskih sredstava i zloupotrebe u tom kontekstu nikad nisu bile rezultat greške i neznanja, nego svjesne namjere. I jedan od stubova održavanja na vlasti. Od kojih vladajući nikad neće odustati ako na to ne budu baš prisiljeni.
Što je pokazala i kontrola realizacije tada datih preporuka 13 i po godina kasnije.
12. februara 2024., naime, Ured za reviziju institucija u FBiH objavio je izvještaj u kome je prezentovao rezultate analize realizacije preporuka iz navedene revizije učinka o grantovima,
Rezultat je porazan. 13 i po godina kasnije, od 8 datih preporuka u potpunosti nije provedena – nijedna. Pet ih je, po ocjeni revizora, “djelimično provedeno”. A za tri su tek “pokrenute početne aktivnosti na realizaciji”. 13 i po godina kasnije!
Revizori su utvrdili da su Vlada FBiH i Federalno ministarstvo finansija unaprijedili regulatorni okvir koji uređuje upravljanje tekućim transferima. Ali da institucije nadležne za dodjelu transfera nisu u potpunosti primjenjivale donesene propise i osigurale odgovarajuće upravljanje tekućim transferima.
Što je klasična bh. priča o uspostavljanju pristojnog pravnog okvira (najčešće pod stranim pritiskom, uz asistenciju lokalnog civilnog društva), ali koji ništa ne znači, jer se ne primjenjuje. A ne primjenjuje se zato što je država zarobljena i institucije pod stranačkom kontrolom, te vladavina prava ne funkcioniše.
Na djelu su beskonačni ciklusi varanja i pljačke, na razne načine i u svim mogućim sferama. Stvari se, u nekim segmentima, prividno pomjeraju naprijed, ali bez suštinske promjene i bez ikakve garancije da se sutra neće vratiti ne na početak, nego u neko još gore stanje.
