Mjesna zajednica, Grada Srebenika, Špionica Centar izražava duboku zabrinutost i neslaganje s procedurama koje su preduzete u vezi s pribavljanjem dozvola za otvaranje kamenoloma od strane privrednog preduzeća ITK Musić. Smatramo da su u ovom procesu propuštene ključne informacije o negativnim utjecajima na život stanovništva, okoliša i ekosistema na predmetnom lokalitetu.
Pronađeno je nekoliko netačnosti u zahtjevu investitora koje je važno istaći i na koje stanovnici Špionice izražavaju ozbiljne primjedbe.
Naime, u zahtjevu nije navedeno da je područje planirano za eksploataciju kamenoloma u Regulacionom planu TK označeno kao vodozaštitna zona, a da se na rijeci Bistrici planira izgradnja akumulacije pitke vode za opskrbu cijelog Grada Srebrenika. Dodatno, u blizini parcela koje su predviđene za eksploataciju postoje tri izvora pitke vode koji snabdijevaju okolna naselja. Također, nedavno izgrađena bušotina za pitku vodu, koja bi trebala biti uključena u gradski vodovodni sistem, dodatno naglašava značaj ovog područja.
Osim toga,veći dio zemljišta predviđenog za eksploataciju kamena nalazi se u državnom vlasništvu, dok manji dio zemljišta je u vlasništvu ITK Musić. Stoga je važno uzeti u obzir sve zainteresovane strane, uključujući Mjesnu zajednicu i stanovništvo okolnih naselja. Međutim, kako stanovnik Špionice kaže to se u ovom slučaju nije dogodilo.
“Nažalost, od samog početka, javnost kao što je to u većini slučajeva u našoj državi i praksa, nije bila uključena u proceduru dobijanja neophodnih dozvola. Nakon pribavljenih dozvola investitor je na ovom terenu odradio određene zahvate gdje je iskrčio popriličnu površinu šume.”, kazao je stanovnik Špionice, Omer Majstorović.
Najbliži objekti su udaljeni mnogo manje od navedenih 70 i 200 metara, što dodatno pojačava rizik od buke, vibracija i prašine na životnu sredinu. Geološka istraživanja do sada su rezultirala padanjem kamenja u korito rijeke Bistrice i dvorišta najbližih objekata, što predstavlja ozbiljan sigurnosni i ekološki problem. Posebno je važno naglasiti da bi kamenolom značio ozbiljnu prijetnju za stambene objekte u naseljima Krč, Radiči, Špionica Centar, Špionica Donja, Bogdanovići, Vrela i Vidrovići, gdje živi preko 3000 stanovnika. Buka, vibracije i prašina bi značajno utjecale na zdravlje, mir i sigurnost ovog stanovništva, čineći život nepodnošljivim. Alarmantna je i činjenica da bi eksploatacija kamena na ovom području podrazumijevala i krčenje 40 duluma šume.
“Uvjereni smo da bi i taj projekat izgradnje bunara i akumulacija koja je gore malo visočije planirana da bi bili ugroženi otvaranjem kamenoloma zbog eksplozija, zbog potresanja tla prilikom eksploatacije. Otvaranje kamenoloma bi značilo da više nema života u ovom naselju. Ne možete doći ljudima pred vrata pa otvoriti kamenolom.”, poručio je Omer.
Eksploatacija kamena planirana na ovom području predstavlja ozbiljnu prijetnju šumskom i biljnom bogatstvu, uz potencijalnu ekološku katastrofu kroz ispuštanje zagađenih voda u rijeku Bistricu. Dodatno, lokalitet sadrži arheološke vrijednosti, uključujući staro mezarje, koje bi bilo uništeno eksploatacijom.
“Gradnja kamenoloma u blizini naselja je neprihvatljiva. Ne smijemo dopustiti bogaćenje lokalnih moćnika nauštrb stanovništva koje će biti prisiljeno živjeti pod konstantnom bukom, prašinom i zagađenjem. Ne smijemo dopustiti iseljavanje stanovništva i ugrožavanje njihovih života zbog profita. Mi kao društvo imamo odgovornost da im pružimo zaštitu.”, kazala je pravna ekspertica Aarhus centra u BiH, Nina Kreševljaković.
Mjesna zajednica Špionica Centar poziva relevantne gradske službe i ministarstva na ozbiljno razmatranje navedenih primjedbi te provođenje transparentnih i sveobuhvatnih procjena utjecaja na okoliš prije konačne odluke o otvaranju kamenoloma.
Na temelju navedenih činjenica, Mjesna zajednica Špionica Centar izražava snažno protivljenje planiranom kamenolomu te poziva sve relevantne institucije na dijalog s lokalnom zajednicom i zaštitu okoliša i kvalitete života stanovnika. Zajedno stojimo u odbrani našeg naselja, okoliša i budućnosti naših zajednica.
