Pored lošeg odgovora vlasti na liječenje oboljelih, javnost je i dodatno izgubila povjerenje u pravosudni sistem, koji je u velikom broju prijava za zloupotrebe donio odluke o neprovođenju istraga.
“Posljedice su, pored velikog mortaliteta, apsolutni gubitak povjerenja u institucije vlasti i raskrinkavanje duboko koruptivnog sistema. Vlast u BiH mora na vrijeme poduzeti korake koji će vratiti izgubljeno povjerenje građana u njihov rad. Nova pandemija, s postojećim društveno-ekonomskim stanjem u državi, mogla bi nanijeti nepopravljivu štetu društvu i državi”, navode iz Centra za sigurnosne studije.
Tokom pandemije koronavirusa, najveću pažnju javnosti i medija izazvala je afera “Respiratori”, koja je jedina okončana pravosnažnom osuđujućom presudom. Bivši federalni premijer Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Fahrudin Solak i vlasnik firme “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić osuđeni su na ukupno 15 godina zatvora za zloupotrebe prilikom nabavke respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka tokom pandemije koronavirusa.
Trenutno Sud BiH razmatra zahtjev Solaka i Hodžića za odgodu služenja kazne.
Prema podacima Detektora, najmanje deset istraga i krivičnih prijava je okončano obustavama, a trenutno samo jedno suđenje traje u Banjoj Luci – bivšem direktoru Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislavu Zeljkoviću i još četvorici optuženih za zloupotrebu položaja u slučaju poznatom kao “korona ugovori“.
Oni su optuženi da su u postupcima javnih nabavki za vrijeme trajanja virusa korona, oštetili Republiku Srpsku za 1,3 miliona KM.
“Mediji su obilato izvještavali o mnogobrojnim zloupotrebama… Neki medijski izvještaji su imali ploda, ali opet ne u tolikom obimu koliko smo se nadali, odnosno koliko je bilo predstavljeno dokaza”, smatra komunikolog Mladen Bubonjić.
Nema osnove sumnje da su nabavke maski i druge prijave krivična djela
Fadil Novalić. Foto: BIRN BiH
Posljednje odluke o obustavama istraga, prema informacijama do kojih je došao Detektor, bile su u sarajevskom Kantonalnom tužilaštvu koje je, prema analizi iz 2021. godine, imalo u radu četiri predmeta koja su se odnosila na zloupotrebe tokom pandemije. Prva se odnosi na slučaj nabavke zaštitih maski od strane Federalne uprave civilne zaštite, a 14. decembra 2023. donesena je naredba da se istraga neće provoditi.
“Iz prijave i pratećih spisa proizilazi da jedno od prijavljenih djela nije krivično, a u odnosu na drugo, tačnije krivično djelo ‘pranje novca’, utvrđeno je da ne postoje osnovi sumnje da su prijavljeni počinili navedeno krivično djelo. Na ovu odluku nije uložena pritužba”, odgovorila je za Detektor glasnogovornica ovog tužilaštva Azra Bavčić.
Ona je navela da su i u krivičnim prijavama porodica Palić i Hota donesene naredbe da se istrage neće provoditi, budući da iz prijava i pratećih spisa proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično. Ove porodice su podnijele krivične prijave u kojima optužuju Klinički centar u Sarajevu za nemar u liječenju.
“Na ove odluke uložene su pritužbe koje su od strane Ureda glavne kantonalne tužiteljice odbijene kao neosnovane”, kazala je Bavčić.
Za nabavku dva mobilna RTG aparata od strane Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo, nakon izvršenih provjera i prikupljenih dokaza, postupajuća tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu je 30. maja 2022. donijela naredbu da se istraga neće provoditi, budući da ne postoje osnovi sumnje da su prijavljene osobe počinile krivično djelo, naveli su za Detektor.
Ovo tužilaštvo ranije je odlučilo da neće provoditi istragu i o nabavci 50.000 zaštitnih maski, o kojoj je pisao Detektor, jer ne smatra da postoje osnovi sumnje da su prijavljene osobe počinile krivično djelo “zloupotreba položaja ili ovlaštenja“.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo. Foto: BIRN BiH.
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je tokom trajanja pandemije koronavirusa u radu imalo četiri predmeta koji se odnose na prijavljene zloupotrebe, a tri su se odnosile na provjere da li su javne nabavke, vezane za nabavku opreme ili opremanje prostorija za borbu protiv koronavirusa, urađene u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, naveo je Admir Arnautović, glasnogovornik ovog tužilaštva.
“Nakon obavljenih provjera i istražnih radnji u ovim predmetima su donesene odluke da se neće provoditi istraga jer nisu utvrđeni osnovi sumnje da su počinjena prijavljena krivična djela”, stoji u odgovoru Arnautovića za Detektor.
Četiri predmeta su se odnosila na određivanje prostora za karantin, izgradnju izolatorija u Srebreniku, nabavku zaštitih odjela i izolaciju naselja Špionica.
Bubonjić kaže da je općepoznata činjenica da je BiH, na svim nivoima, u suštini zarobljena država od strane političkih elita, te da nije izostavljeno ni pravosuđe.
“E sad što se tiče samih sudskih procesa, mislim da i to, uzevši u obzir da živimo u toj zarobljenoj državi, nije ništa novo i da su to opšte stvari u našem pravosuđu. Dakle, i za neke ozbiljnije stvari gubili su dokaze, nestali su u putu od tužilaštva do suda, tako da me ne čudi što su mnogobrojni procesi možda završavali zbog nedostatka dokaza, zbog zastarjelosti”, zaključuje Bubonjić.
Da su tokom pandemije koronavirusa na površinu izašle praktično sve društvene anomalije, a u skladu s tim isplivale i zloupotrebe u javnim nabavkama kao i izazovi vezani za njihovo procesuiranje, smatra Slobodan Golubović, urednik portal PratimoTendere.ba.
Nema, kako kaže, sveobuhvatnog odgovora zašto se obustavljaju istrage“
“Kroz našu praksu detektovali smo nekoliko razloga, kao što su nezainteresovanost za rad na ovakvim predmetima zbog njihove kompleksnosti, teorijska i praktična sporenja oko definicije djela u krivičnom zakonodavstvu, nedovoljna educiranost u oblasti javnih nabavki, a svakako i politički uticaji koji se sve češće pominju u javnosti”, navodi Golubović.
Prema njegovim riječima, nezainteresovanost tužilaca za rad na ovakvim predmetima može se povezati s kriterijumima za evaluaciju njihovog rada ili preciznije ispunjavanje normi.
U Republici Srpskoj neke istrage još u toku
Banja Luka. Foto: BIRN BiH
Slična situacija je i u Republici Srpskoj, gdje je obustavljeno nekoliko istraga, a neke još uvijek traju.
Iz Republičkoj javnog tužilaštva je rečeno da je 18. januara 2023. donesena naredba da se neće provoditi istraga protiv Radovana Viškovića, predsjednika Vlade Republike Srpske i komandanta Republičkog štaba za vanredne situacije, Branislava Zeljkovića vršioca dužnosti direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Alena Šeranića, ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i drugih NN lica.
Oni su bili osumnjičeni za krivična djela “zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja”, “nenamjensko korištenje budžetskih sredstava” i “nezakonito davanje pogodnosti privrednim subjektima”, a u vezi s nabavkom pokretne bolnice.
Tužilaštvo je prikupilo svu potrebnu dokumentaciju u vezi s procedurom javne nabavke i kupovinom pokretne bolnice i nije imalo osnova za zaključak o postojanju osnova sumnje da su prijavljeni učinili predmetna krivična djela, navela je Dragica Tojagić, sekretar Tužilaštva.
Pojasnila je da je nesporno da je Institut za javno zdravstvo zaključio ugovor o nabavci pokretne bolnice s izabranim ponuđačem u vrijednosti od preko četiri miliona KM, ali da nije nastupila posljedica djela, odnosno šteta za budžet Republike Srpske jer je cjelokupan odobreni novčani iznos za nabavku pokretne bolnice vraćen na jedinstveni račun trezora Ministarstva finansija Republike Srpske.
Prema riječima Tojagić, Republičko tužilaštvo je otvorilo i dvije istrage za provođenje javnih nabavki sredstava za održavanje higijene, medicinskih sredstava i zaštitne opreme za potrebe zdravstvenog sistema Republike Srpske od strane Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
“Radi se o vrlo složenim istragama u kojima je potrebno pribaviti veliki broj materijalnih dokaza, saslušati veći broj svjedoka te izvršiti brojna vještačenja. Po pribavljanju istih te vršenja analize svih dokaza pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj vezi, postupajući tužilac će donijeti tužilačku odluku”, navela je Tojagić.
Prema pisanju medija, u oktobru prošle godine obustavljena je istraga u aferi “Kisik” jer nije bilo naznaka da je počinjeno krivično djelo, kao i istraga protiv Milana Novitovića, bivšeg direktora Republičke uprave civilne zaštite zbog malverzacija prilikom javnih nabavki za vrijeme pandemije virusa korona u Republici Srpskoj ali i drugih zloupotreba službenog položaja.
Iz Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka je rečeno da su imali u radu dva predmeta vezana za javne nabavke medicinske opreme za vrijeme koronavirusa, a od toga je jedan predmet ustupljen Republičkom javnom tužilaštvu na nadležnost, dok je drugi u fazi provjera javnih nabavki svih Domova zdravlja za koje je nadležno Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini.
Okružno tužilaštvo Doboj je ranije po službenoj dužnosti formiralo tri predmeta koja se odnose na pojavu širenja koronavirusa u Domu za stara lica “Zlatni lug“ u Derventi i određena dešavanja u dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka“ u pogledu širenja virusa, te dječijem vrtiću “Naša radost” Modriča.
Kako navode, krajem marta 2021. donesene su naredbe o neprovođenju istraga u vezi s ovim nepravilnostima u zdravstvenim ustanovama, “jer iz prikupljenih obavještenja proizilazi da ne postoji osnov sumnje da su odgovorna i zaposlena lica, u navedenim zdravstvenim ustanovama, počinila krivična djela iz grupe krivičnih djela protiv zdravlja ljudi, prije svega krivično djelo ‘nepoštovanje zdravstvenih propisa za vrijeme epidemije’”.
Okružno dobojsko tužilaštvo je donijelo naredbu i o neprovođenju istrage za vrtić, jer nema elemenata krivičnog djela.
“Tužilaštvo je formiralo još jedan predmet u kojem se vrše provjere i prikupljaju potrebna obavještenja, a po zaprimljenoj anonimnoj prijavi grupe građana za pokretanje istrage u kojoj navode zabrinutost i traže da se istraži kakav kiseonik se koristi posljednjih godina za liječenje pacijenata u zdravstvenim ustanovama na području Doboja i okoline”, odgovori su dobojskog tužilaštva.
Golubović kaže da već duže vrijeme postoje teorijska i praktična sporenja u vezi s krivičnim djelom koje se procesuira za zloupotrebe u javnim nabavkama, pa se postavljaju pitanja koje je djelo u pitanju, da li je njegova definicija dovoljna za procesuiranje i slično – tako da je i ovo jedan od razloga neprocesuiranja, ali i obustava istraga.
“Kroz nekoliko prezentacija i treninga koje smo održali s tužilačkom zajednicom, identifikovali smo da postoji izazov vezan za nedovoljnu educiranost tužilaca u oblasti javnih nabavki jer je objektivno riječ o izuzetno kompleksnoj oblasti, pa tužioci ni nemaju dovoljno prostora da se tome posvete”, navodi Golubović.
