Prema evidenciji Javne ustanove „Vode Srpske“, sa 31.12.2023. godine registrovana su dospjela, a nenaplaćena potraživanja po osnovu posebne vodne naknade za izvađeni materijal iz vodotoka u iznosu od 381.627,28 KM.
Iz ustanove zadužene za upravljanje vodotokom u Republici Srpskoj, na primjedbe o razlikama u količinama ugovorenog i izvađenog materijala iz vodotoka po ugovorima za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala na određenim lokacijama, pojašnjavaju da razlike zavise od stepena realizacije ugovora, kao i od kretanja stanja i količina riječnog nanosa na datoj lokaciji u toku trajanja ugovora.
„Podaci o uplaćenoj naknadi odnose se na izavađene količine materijala. Takva naknada uplaćuje se po osnovu prijavljenih količina izvađenih iz vodotoka. Prilikom radova uređenja riječnog korita i vađenje materijala iz vodotoka ne postoji tačna odrednica koja se odnosi na sastav i karakteristike , nego se ugovori odnose na ukupan materijal u nanosu koji je potrebno ukloniti iz vodotoka na određenoj lokaciji, u cilju obezbjeđivanja dovoljnog proticajnog profila riječnog korita i sprječavanje plavljenja“ – pojašnjenje iz JU „Vode Srpske“.
Prema evidenciji „Voda Srpske“, izvađene količine riječnog materijala iz vodotoka u 2020. godini bile su 1.050.806,78 metara kubnih, u 2021. godini 1.506.592,31 m3, u 2022. godini 1.080.720,14 m3, dok je za 2023. godinu obračun izvađenih količina još u toku.
No, ta evidencija, o količini izvađenog materijala, koju iznose “Vode Srpske” pravi se, zapravo, na osnovu onog sto im prijave šljunkari. Što znači da je krajnje upitna. Jer “Vode Srpske” efektivne kontrole i pouzdanih podataka o količini izvađenog šljunka nemaju. Kako su to konstatovali i revizori:
“Nadzor odnosno praćenje realizacije zaključenih ugovora o dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka rijeke Drine se svodio na povremene posjete zaduženih lica iz JU „Vode Srpske“ lokalitetima na kojima se izvode radovi bez jasnog pristupa šta se, kada i kako kontroliše, te čime se to dokumentuje. U prosjeku su izvršene dvije kontrole po ugovoru, odnosno kontrola je vršena jednom u 72 dana realizacije ugovora. Izvođenje radova u skladu sa elaboratima suštinski nije kontrolisano, niti su kontrolisane količine stvarno izvađenog riječnog materijala.” – navodi se u revizorskom izvještaju, koji je konstatovao i brojne druge slabosti u kontroli rada šljunkara u RS i zaštiti prirodnih bogatstava, odnosno neuređenost ove oblasti, koja rezultira i značajnim finansijskim gubicima u javnim prihodima i destrukcijom korita rijeka i njihovog priobalja i korupcijom koja razara institucije i društvo.
Imamo precizne podatke po kojima je za izvađeni riječni materijal u vodotoku rijeke Bosne na području Doboja u 2020. godini od strane svih šljunkarskih preduzeća koja su eksploatisali šljunak plaćeno ukupno 215.243,44 KM, u 2021. godini 290.176,92 KM, u 2022. godini svega 59.503,01 KM i u prošloj 2023. godini 235.431,74 KM. Smatramo da je to više nego minimalno uplaćeno u budžet RS i lokalnih zajednica, a objavićemo i koliko je sredstava uplaćeno od strane šljunkara“ – informacije su dobijene iz Neformalne grupe građana “Za legalnu i kontrolisanu eksploatciju šljunka u Republici Srpskoj”.
Kako bi sagledali kakvo je trenutno stanje u vodotoku rijeke Bosne, aktivisti su proteklog vikenda posjetili područje Kotorskog i Kožuha, a stanje možete pogledati u videu.
