Neizvjesnost koja prati dolazak Ivana Turudića na čelo Državnog odvjetništva mogla bi pasti u drugi plan kada se dubinski sagleda situacija u hrvatskoj policiji. Naime, upravo iz redova državnih odvjetnika u posljednje vrijeme dolaze brojne informacije o potpunom krahu policijskog sustava: povjerljive informacije o najsloženijim tajnim postupcima redovito procure prema osobama koje se istražuje, broj kvalitetnih istražitelja gotovo je zanemariv pa se na rezultate njihova rada čeka mjesecima, sprega s određenim kriminalnim krugovima očita je.
Zabrinjavajuća je to slika naše policije u trenutku u kojem Hrvatska prednjači u broju prijava što ih građani upućuju europskom tužiteljstvu. Sumnjaju u malverzacije s europskim novcem pa doslovno zatrpavaju zagrebački Ured europskog javnog tužitelja, ali i OLAF, europsku agenciju za borbu protiv prevara.
Istovremeno, domaći kriminal ne jenjava. Dapače.
Unatoč tomu, ljude sa svih razina Državnog odvjetništva može se već dulje vrijeme čuti kako kritiziraju rad policije. Prije svega žale se na njihovu sporost. “Prije gotovo četiri mjeseca dao sam nalog policijskim istražiteljima da provedu izvide u jednom slučaju. Još nisam dobio nikakvu povratnu informaciju. Zato sam ih prije nekoliko dana zvao i pitao što se događa. Odgovorili su mi da baš sada kreću s tim izvidima, no ni nakon toga nije se dogodilo baš ništa”, ogorčeno priča jedan državni odvjetnik iz mlađe garde koja je u naponu borbe protiv kriminala. Riječ je bila, doduše, o nešto složenijem financijskom slučaju zbog kojeg se policija trebala povezati i s poreznicima. No, kako nam je rekao, više od četiri mjeseca nije učinjeno ništa.
Curenje informacija
Drugi tužitelji požalili su nam se pak da su sve informacije iz jednog visokoprofilnog slučaja, pa čak i neka dokumentacija, procurili prema osumnjičenim osobama. “Odlučili smo potpuno ignorirati policiju zbog toga, odnosno zaobići ih u nastavku procesa, ali nam to komplicira istraživanje”, priznaju, iako istovremeno ističu kako od borbe za dokaze neće odustati.
Curenje informacija iz policijskih redova stara je boljka koja je, kako nam govore ljudi iz Državnog odvjetništva, očito sada dosegla svoj vrhunac. Mnogi na to gledaju kao na posljedicu politizacije policije u posljednjih nekoliko godina, dok je na čelu MUP-a RH HDZ-ov Davor Božinović. Naime, isključivo ministar unutarnjih poslova u posljednje vrijeme istupa u javnosti u ime hrvatske policije, što je prema svim demokratskim uzusima potpuno neprihvatljivo. Govori o kriminalističkim istraživanjima i o akcijama policije iako bi o njima zapravo trebao govoriti ravnatelj policije Nikola Milina.
Međutim, Milina već dugo nije davao izjave za medije. Tek se ponešto protokolarno oglašavao iako je upravo on najpozvaniji da govori o onome što policija radi. Božinović je tako nedavno – govoreći o problematičnom stanju u policiji, curenju informacija, brojnim uhićenim policajcima, manjku ljudstva – rekao kako javnost o tome ne bi znala ništa da se MUP sam o tome ne oglašava.
“Od ranije statistike odskače samo to da se to danas sve javno komunicira. Mi šaljemo priopćenja o tome je li neki policijski službenik nešto učinio. Sama statistika nije se promijenila, imamo 400 do 500 disciplinskih postupaka na više od 20 tisuća policijskih službenika”, rekao je nedavno Božinović za N1.
Od svih disciplinski procesuiranih, kaže ministar, osam ih je dobilo otkaze, dok su 24 dobila uvjetnu kaznu otpusta, što znači da imaju rok da se poprave. “Inzistiram da se zna ako u policiji nešto ne valja. To ima i preventivni učinak, odnosno šalje poruku da se nikomu ništa neće oprostiti”, poručuje tehnički ministar unutarnjih poslova.
Polemično postupanje
Istovremeno, brojni policajci završili su u posljednjih nekoliko mjeseci u kaznenim procesima. U samo dva dana Policijska uprava sisačko-moslavačka lani je ostala bez trojice rukovoditelja i dva policajca iz odjela za droge. Policajci su, kako su javljali brojni mediji, postavili zasjedu opasnim švercerima droge. No kada su ovi, nakon što su upali u klopku, pokušali pobjeći, policajci su zapucali. Nekoliko hitaca u zrak, nekoliko u vozilo krijumčara droge. Poslije su lažirali da su ih dileri pokušali pregaziti.
Zbog toga su po nalogu USKOK-a uhićena dva policajaca, oni s terena koji su bili u zasjedi, te trojica njihovih šefova jer su, kako se sumnja, zataškavali cijeli slučaj. Ovaj skandal dogodio se nedugo nakon nesreće Marija Banožića, bivšeg ministra obrane, protiv kojega je tek prije nekoliko dana podignuta optužnica.
Nakon policijskog očevida vještak je morao još jedanput na mjesto nesreće, a Policijska uprava vukovarsko-srijemska na kraju je Banožića prijavila samo za izazivanje prometne nesreće iz nehaja. Još ni policija ni DORH nisu objasnili je li Banožić imao alkohola u krvi ili nije, odnosno kako se u javnosti pojavio nalaz prema kojem je imao koncentraciju od 0,21 promila alkohola u krvi.
Polemično postupanje vukovarsko-srijemske policije oko Banožićeve nesreće došlo je nedugo nakon što je više policijskih službenika te policijske uprave optuženo za pogodovanje županu Damiru Dekaniću u vezi s njegovom prometnom nesrećom iz travnja 2022. godine. Optužen je i župan kojeg se tereti za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem nakon nesreće.
Veliki problem
Osim ovih evidentno kriminalnih poteza, naši sugovornici svjedoče i o potpunom neradu policije, o čemu je na početku teksta govorio i jedan državni odvjetnik. “Krenuo sam na konzultacije oko jednog slučaja, no kada sam sjeo sa svojim šefovima, rekli su mi da sada, do kraja izbora, ne diram ništa. Slučaj je bio čist i samo ga je trebalo finalizirati. No uoči izbora mjesecima ne radimo ništa posebno. Sve se drži u ladicama”, priznao nam je sugovornik iz zagrebačke policije koja nerijetko odrađuje najsloženije kriminalne slučajeve.
Drugi pak ukazuju na to kako je ovakvog zatišja u policijskom postupanju uvijek bilo uoči izbora, no sada se, izgleda, to protegnulo i puno dulje. “Sprega s nositeljima političke vlasti sada je potpuna. Niti jedna informacija ne može ostati potpuno povjerljiva”, priznaju nam ljudi iz policije.
Nad ovakvom situacijom u policijskim redovima zgražaju se oni u Državnom odvjetništvu koji još vjeruju da ni dolazak Ivana Turudića na čelo DORH-a neće dokraja razvodniti borbu protiv kriminala i korupcije.
“Nerad policije velik nam je problem. Svi se postupci usporavaju”, naglašavaju ipak. Da će ovako neučinkovita policija i Državno odvjetništvo pod Turudićem voditi ikakve kvalitetne istrage, sumnjaju brojni odvjetnici s kojima smo ovih dana razgovarali. I dok javno ne žele reći ništa protiv Turudića kao izabranog glavnog državnog odvjetnika, u neslužbenim razgovorima priznaju kako ne mogu vjerovati da je izabran.
Kaotično stanje
“Nevjerojatno je koliko je toga moralo biti učinjeno da bi on postao glavni državni odvjetnik”, govore aludirajući na brojne afere s kojima se Turudića tijekom javnog poziva za glavnog državnog odvjetnika povezalo, a ipak je na kraju izabran i potvrđen u Saboru.
No vratimo se kaotičnom stanju u policiji, na koje će se ubrzo nadovezati i ništa manje kaotično stanje u Državnom odvjetništvu. U jednom od prošlih izdanja pisali smo o problematično upražnjenom čelnom mjestu USKOK-a, elitnog ureda za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, koji je već godinu dana bez izabranog ravnatelja.
Inače, upravo je USKOK prije više godina raskrinkao spregu policije, kriminala i politike, kada je uhitio skupinu predvođenu kontroverznim poduzetnikom Vladom Rajićem. U siječnju 2022. Rajić se nagodio s USKOK-om i priznao krivnju za trgovinu informacijama iz tajnih policijskih akcija. Dobio je godinu i pol zatvora. Od toga se osam mjeseci odnosi za bezuvjetni zatvor, a 10 mjeseci je uvjetno na pet godina.
Rajić, inače kum likvidiranog Vinka Žuljevića Klice, priznao je da je primao i prosljeđivao zahtjeve za provjeru tajnih informacija, i upravo u njegovu domu inspektori su pronašli stotine tajnih dokumenata. Iz njih, ali i iskaza brojnih svjedoka, proizlazi kako je ova grupa provjeravala i informacije o tajnim istragama kako bi ih se na vrijeme miniralo. To im je godinama i uspijevalo.
Kada su shvatili što im se događa, istražitelji su tajno snimali Rajića i ostale. Snimljeni su sati i sati telefonskih razgovora ključnih aktera. Policajci su zainteresiranim političarima, mafijašima i poduzetnicima prodavali informacije o Ivi Sanaderu, Milanu Bandiću, Hrvoju Petraču, narkobiznisu, kao i o osjetljivim slučajevima poput afere u HAC-u…
Uzimao mito
I dok je ova afera dobila pravomoćni sudski epilog, tek se očekuje rasplet slučaja u kojem je prvi osumnjičeni Damir Osterman, nekadašnji glavni MUP-ov administrator kojeg se tereti da je odavao povjerljive podatke iz službenog policijskog sustava. Činio je to, tvrdi USKOK, na zahtjev nekadašnjeg visokopozicioniranog obavještajca Marija Frlana i poduzetnika Dinka Palca, a u aferu je uključen i vlasnik detektivske agencije Siniša Patačko.
Osumnjičena je još jedna osoba koja je, kako se sumnja, imala posredničku ulogu između Ostermana i ostalih. Policija je u kaznenoj prijavi navela da je Osterman, koji je inače radio u kabinetu ministra unutarnjih poslova, od veljače 2019. do kraja lipnja 2022. trgovao podacima iz policijskih evidencija. Drugim riječima, tereti ga se da je uzimao mito za tajne podatke. Odavao je informacije o tome protiv kojih se osoba i zašto provode kriminalistička istraživanja, primjenjuju posebne dokazne radnje ili traže izlisti telekomunikacijskog prometa. Kako on osobno nije u tim postupcima sudjelovao, nije bilo ni potrebe da pregledava te podatke. Ispostavilo se da ih je, u zamjenu za mito, preprodavao Frlanu i ostalima. Fotografirao je baze podataka i slao ih dalje.
Na isti je način, sumnja se, minirao rad istražitelja koji su vodili postupak protiv njega osobno. Od onih kojima je informacije prosljeđivao navodno je dobivao mito. I dok Božinović uvjerava da sva ta uhićenja djeluju preventivno, naši sugovornici zaključuju da je situacija sada još puno, puno gora.
