Pred obilježavanje devetogodišnjice od katastrofalnih poplava, koje su veći dio Bosne i Hercegovine zahvatili sredinom maja 2014.godine, aktivisti koji se zalažu za uređenje vodotoka, kao način da se preduprjede moguće poplave, su sačinili bazu aktivnih ugovora za održavanje riječnih korita, dislokaciju i vađenje materijala iz vodotoka u Republici Srpskoj.
Te ugovore sklopila je Javna ustanova „Vode Srpske“ Bijeljina sa pravnim licima i izdala im vodne saglasnosti za legalno vađenje šljunka. Baza podataka sadrži riječne slivove u kojima se izvode radovi, lokacije u lokalnim zajednicama, privredna društa koja su dobila poslove i rokove do kojih se ti radovi izvode.
“Zalažemo se da se što više šljunka vadi iz korita rijeka, ali samo ako su ti radovi u funkciji produbljivanja korita rijeka radi povećanja njenog proticajnog profila. Prema našim prikupljenim podacima, trenutno je u RS dozvoljena legalna eksploatacija šljunka na ukupno osam vodotoka, a na 45 lokaliteta, odnosno 44, jer je na području Laktaša u Vrbasu na lokalitetu “Bistrica” početkom maja istekao rok za završetak radova” – informacije su od aktivista, koji djeluju na području Republike Srpske.
Najviše lokaliteta za vađenje riječnog materijala je na rijeci Bosni, ukupno 15, osam ih je na Vrbasu, sedam na Drini, pet na Ukrini, četiri na Savi, tri na Uni, dva na Velikoj Usori i jedna na Sani. Ukupno je u 17 lokalnih zajednica u toku izvođenje radova na uređenju vodotoka, a radove izvodi 26 privrednih društava iz RS i Federacije BiH.
Neformalne grupe građana „Za legalnu i kontrolisanu eksploataciju šljunka u slivu rijeke Bosne“, “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka na području Zvornika“ i “Zaustavimo nelegalnu eksploataciju šljunka i devastiranje obale rijeke Drine na području Bijeljine“ su se, nakon prikupljanja podataka, obratili zvanično i JU “Vode Srpske”, kako bi usaglasili podatke, jer je ova ustanova sa sjedištem u Bijeljini nosilac aktivnosti sagledavanja potreba i odabira mjesta za vađenje riječnog materijala, raspisivanje javnih poziva i odabira izvođača radova, kao i praćenja realizacije ugovora. Od njih su zatražili precizne informacije na kojim lokalitetima u RS su, prema evidenciji u njihovom registru, dodjeljeni vodopravni akti, odnosno vodne smjernice i vodne saglasnosti, za aktivnosti dislociranja i vađenja materijala iz vodotoka na teritoriji RS. Takođe i kojim privrednim društvima, za koje su količine ugovoreni radovi i u kojem roku je predviđeno izvođenje radova.
“Želimo da izbjegnemo nesuglasuce koje smo imali u ranijem periodu sa ovom javnom ustanovom, koja po nama nije na pravi način shvatila našu ulogu i korisnost posla kojim se bavimo. Usaglašavanjem naših podataka sa terena i njihovih, želimo da otklonimo sumnje u moguće zloupotrebe prilikom odabira ponuđača, jer imamo dojave da među privrednim društvima, kojima su povjereni poslovi ima i onih koja su kažnjavana za prekršaje iz Zakona o vodama RS, što je suprotno zakonskim propisima i decidno je navedeno i u javnim pozivima da takvi ne mogu dobiti poslove na tenderu” – informacije su iz aktivističkih grupa.
U traganju za mogućim nedosljednostima u primjeni propisa, portal Antikorupcija.info je došao u posjed dokumenata po kojima su poslove dobijali ne samo prekršajno kažnjeni šljunkari, koji su unazad dvije godine vadili nezakonito šljunak iz korita rijeka i sa poljoprivrednog zemljišta, već da su među odabranim izvođačima radova i odgovorna lica u privrednim društvima protiv kojih su u nadležnom Tužilaštvu podignute i optužnice.
