Prethodna vodna saglasnost za kamenolom Kuti kraj Mostara je izdana 30.4.2024. godine i istog dana bez čekanja isteka roka pravosnažnosti dostavljena je Federalnom Ministarstvu okoliša i turizma kako bi se kompletirao Zahtjev investitora za izdavanje okolinske dozvole.
Već 3.5., prvog radnog dana nakon dva dana praznika, spomenuto ministarstvo na svojoj stranici objavljuje poziv na Javni uvid u Nacrt Rješenja za izdavanje Okolinske dozvole. Predstavnici mještana uspostavljaju kontakt sa odgovornim osobama u ministartsvu kako bi zatražili termin za uvid u podneseni Zahtjev i dostavljenu dokumentaciju. Nakon toga, bez pisanog obrazloženja Nacrt biva povučen sa službene starnice ministarstva. Nacrt je ponovno objavljen na stranici ministarstva 7.5.2024. nakon čega predstavnici neformalne grupe vrše uvid u Zahtjev i priloženu dokumentaciju i u zakonskom roku ulažu svoje primjedbe.
Podsjećamo, radi se o ponovljenom postupku izdavanja Okolinske dozvole za kamenolom Kuti nakon što je Kantonalni sud u Sarajevu poništio ranije Rješenje o izdavanju Okolinske dozvole i predmet vratio na ponovno postupanje. Nakon toga, obzirom da po Zakonu o zaštiti okoliša FBiH svi predmeti započeti po starom zakonu moraju biti i završeni u skladu s njim, ministarstvo nakon što se investitor izjasnio da ide u ponovljeni postupak donosi Zaključak kojim nalaže investitoru da izradi novu Studiju uticaja na okoliš. U januaru 2024. godine provedena je Javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš na kojoj su mještani jednoglasno izjavili da su protiv otvaranja ovog kamenoloma i argumentirano obrazložili svoje razloge. Iste su uputili i pismenim putem da bi tek nakon par mjeseci, pred samu prvu objavu Nacrta na službenoj stranici ministarstva dobili odgovore na postavljena pitanja i komentare.
Uvidom u Nacrt Rješenja o izdavanju Okolinske dozvole prvo je evidentirano da nisu uvažene primjedbe mještana a na pitanja je odgovoreno jednostavnim prepisivanjem iz Studije čiji je sadržaj pun manjkavosti i netačnih informacija od kojih posebno ističemo one o udaljenost najbližih kuća, izostanka izvora i vodotoka na i oko kamenoloma, postojanju pristupnog puta do kamenoloma, miniranost tla itd.
Prepisivanjem odgovora iz Studije ministarstvo paušalno i bez dužnog razmatranja uvažava stavove investitora ne baveći se detaljno komentarima mještana i stvarnim problemima što je posebno zabrinjavajuće ako uzmemo u obzir da je izrađivač studije na Javnoj raspravi izjavio da su bili nekoliko puta na kratko u obilasku lokacije. Pretpostavlja se da je to jedan od uzroka što je (usljed nedostatka pravih informacija) Studija bazirana na studijama sličnih kamenoloma. Situacija je još alarmantnija ako se radi o studijama kamenoloma u Bosni koja ima više morfoloških i geoloških zona koje se ne poklapaju s onima u Hercegovini i gdje nije prisutan isti tip tla i vodotoka kao na lokaciji kamenoloma u Kutima.
U Studiji (odgovorima) se navodi da investitor ima osiguran pristupni put kamenolomu što nije tačno jer put koji je predložio Grad Mostar prolazi djelomično naseljem i preko privatnih parcela te bi bilo potrebno vršiti eksproprijaciju prcela koju nije moguće napraviti bez proglašenja javnog interesa koji to nije u ovom slučaju jer se radi isključivo o interesu investitora odnosno pojedinca.
Pitanje deminiranja je također paušalno obrađeno u Studiji pa i u samom Rješenju jer je po mišljenju mještana dio kamenoloma potrebno obraditi prije pokretanja bilo kakvih radova i to prije samog izdavanja Okolinske dozvole.
Pogrešni su i navodi o udaljenosti kamenoloma od najbližih kuća jer investitor nije u Studiji dao dokaz o tačnoj udaljenosti. Negira se i prisustvo divljih životinja i postojanost uslova za proglašenje staništa zaštićenih vrsta što u svojim komentarima posebno demantira JLO Lovac čiji su predstavnici jasno naveli da se otvaranjem ovog kamenoloma uništava cjelokupan revir. Studija navodi postojanje jedne endemske biljke ali izvodi apsurdan zaključak da ovaj lokalitet nije od značaja za njeno održavanje. Studija ne poznaje vodene tokove u naselju Kuti i području kamenoloma te se tim pojedinostima nije ni bavila iako se naselje napaja crpeći vodu iz bušotina a nadomak naselja se nalaze i izvorišta podzemnih voda.
Za štetu po vjerske, kulturne i druge objekte, koja će bez sumnje nastati, investitor se obvezuje da će ih ukloniti. Međutim radi se samo o načelnoj „spremnosti“ što ga ničim ne obvezuje. Po mišljenju mještana zaštita vjerskih objekata a posebno grobalja/mezarja bi trebala imati prednost pred ostvarivanjem profita pojedinca, pogotovo profita koji se mogu ostvariti i na drugim loacijama bez nanošenja štete imovini i kulturnom dobru BiH i njenih građana.
Obzirom na sve navedeno, a uz činjenicu da je Nacrt Rješenja o izdavanju Okolinske dozvole objavljen bez pravosnažne Prethodne vodne saglasnosti i da ista ne može postati pravosnažna dok se ne završi žalbeni postupak, mještani Kuta očekuju kako će FMOIT nakon što sagleda sve njihove primjedbe na Nacrt Rješenja konačno odbaciti Zahtjev investitora i na taj način okončati ponovljeni postupak. Time bi se stvorili preduslovi za realizaciju Zaključka Gradskog vijeća Grada Mostara o brisanju kamenoloma Kuti iz Prostorno planske dokumentacije Grada Mostara.
Građani se nadaju da odgovor na pitanje iz naslova nije potvrdan, očekujući odbacivanje zahtjeva investitora i stvaranje preduslova za brisanje kamenoloma Kuti iz Prostornog plana Grada Mostara. Ali, iz dosadašnjeg odnosa i entitetske i lokalne vlasti, nema previše razloga za optimizam.
