U gornjem toku, Neretva se svojim brzacima i vodopadima probija kroz divlje kanjone. Kroz vijekove, svojom snagom je oblikovala ovu divljinu, stvarajući bajkovite pejzaže. Stijene koje se spuštaju prema vodi čine kontrast sa zelenilom šuma i livada koje okružuju obale. Na ovom području živi oko 2.000 raznoraznih biljnih i životinjskih vrsta.
Prirodne ljepote ipak za sada padaju u drugi plan, a o tome govori i činjenica da je u gornjem toku rijeke planirana izgradnja sedam mini hidroelektrana.
Ekolozi i mještani u borbi protiv izgradnje hidroelektrana
Koncesije za izgradnju hidroelektrana dobilo je, prije više od decenije, preduzeće „Marvel“ iz Istočnog Sarajeva čiji je vlasnik Savo Lalović, rodom iz okoline Kalinovika.
Iako ove krajeve više ne naseljava onoliki broj stanovnika kao nekad, ali oni što su ostali spremni su da se bore za spas prirodnih ljepota rijeke kraj koje su odrasli.
Boban Škrkar, ribočuvar koji godinama zakupljuje lokalnu kafanu u Ulogu, koja nosi naziv upravo po rijeci kraj koje je sagrađena, poručuje da, zajedno sa mještanima, ni po cijenu života neće dozvoliti izgradnju hidroelektrana.
„Više puta smo to govorili, evo i sada ponavljamo, ako trebamo branićemo je životima. Neretva sa svojim pritokama nešto što se bilo gdje drugdje ne može naći. Ona je biser, raj za sve nas koji ovdje živimo, za one koji dođu povremeno, ali i za (avan)turiste koji se dive ovim nepreglednim pejzažima, na svu sreću ima. Jedino ovdje živi potočna (jadranska) pastrmka i riječni rak, a njega ima samo u rijekama koje su toliko čiste da se iz njih može piti voda“, kaže on.
A podršku u zaštiti im pruža Centar za životnu sredinu Banjaluka koji je, zajedno sa partnerima, prije godinu dana izradio studiju za proglašenje Gornje Neretve zaštićenim područjem. Radi se o 30 kilometara zaštićenog područja od Pridvorice, sela koje pripada opštini Gacko pa do Uloga u Kalinoviku.
Na medijskoj turi, koju je organizovao Centar za životnu sredinu, posjetili smo pritoke Neretve, Krupac i Pridvorice gdje je Vladimir Topić, koordinator programa Energija i klimatske promjene pojasnio ekološke opasnosti koje bi nastale realizacijom projekta izgradnje HE Ulog.
„Od Pridvorice do Uloga planirana je izgradnja sedam malih hidroelektrana. To znači da bi rijeka, na svakih nekoliko kilometara bila pregrađena i spakovana u cijevi. Ono što je važno da je ovo područje jedno od najvažnijih po pitanju biodiverziteta, ali i zbog autohtone vrste, odnosno zbog potočne pastrmke koja je pravi dragulj, i po čemu je, između ostalog ovaj kraj i prepoznatljiv“, rekao je Topić.
Napomenuo je da je buduća zaštita područja neophodna kako bi se očuvala ova cjelina, jer riječ je o netaknutom području koje je daleko od industrijskih zagađenja.
Anja Dragomirović, potpredsjednica Centra za životnu sredinu kaže da je u BiH trenutno zaštićeno oko tri odsto područja, te da se nada da će u taj procenat ući i inicijativa za Gornju Neretvu.
„Ima jako puno inicijativa i prostora za zaštitu Bosne i Hecegovine, a kapaciteti institucija su mali i ne uspjevaju da to stignu. Kad izradimo studiju, ne znači da će ona da prođe sve ostale procedure. Formalno to mora da podnese nadležno ministarstvo i republički Zavod. Ta procedura je dalje van naše kontrole, ali ono što donosi državi zaštićeno područje je obaveza. A ona znači i briga. Druga stvar koja je kočnica, to je da zaštita podrazumijeva i zabranu drugih aktivnosti na zaštićenom području. To je ono gdje je država slaba“, navela je ona.
IZVOR: MONDO – NIKOLINA DAMJANIĆ
Pojasnila je da bi sljedeći korak nakon proglašenja ovog dijela zaštićenim područjem bilo imenovanje upravljača koji bi bio veza između stanovnika i nadležnih organa.
„Usvajanjem inicijative zaštite bi značilo da na papiru postoji jedan akt koji potvrđuje da je riječ o području koje je pod zaštitom i on sa sobom nosi određene mjere koje su propisane, ali i ograničenja. To samo za sebe ne znači ništa, ako iza njega ne stoji jaka uprava. Zaštićeno područje mora imati upravljača. On bi u prvom periodu morao da obilježi granice zaštićenog područja, da postavi table upozorenja i mjere. Pored toga, morao bi da ima komunikaciju sa stanovništvom koje naseljava zaštićeno područje i ostalim“, zaključila je ona.
Programski direktor za Jugoistočnu Evropu međunarodne organizacije „The Nature Conservancy“ (TNC), Igor Vejnović kaže da se radi o vrijednom području, kako za Balkan tako i Evropu.
„Podržali smo Centar u izradi studije koja je predata u proceduru. Trenutno ne znamo šta se sa njom dešava, ali smo spremni da pružimo svaku pomoć kako bi se ovo područje zaštitilo“, poručio je on.
TNC su lideri inicijative „Zajedno za rijeke“, koja je formirana prošle godine godine, a u cilju organizacije je zaštita prvih 400 kilometara najvrijednijih rijeka u zemljama regiona.
„U ovih prvih godinu dana uspjeli smo da zaštitimo tri rijeke. U Hrvatskoj su to Tončica i Mrežnica i Bistrica u Crnoj Gori“, kaže Vejnović i dodaje da uporedo sa Gornjom Neretvom, rade i na zaštiti Vrbasa i Bune.
Radovi na izgradnji HE Ulog
Vlada Republike Srpske dala je još 2009. godine kompaniji EFT Group, čiji je vlasnik Vuk Hamović, koncesiju za izgradnju HE „Ulog“ na 30 godina. Nakon toga, Vlada RS je više puta amnestirala probijanje rokova za izgradnju. Investitor EFT Group je nastavio sa dodatnim ispitivanjima tla, te dobio od Vlade obnovljene dozvole 2018. godine pri čemu su napravljeni aneksi prvobitnog koncesijskog ugovora, a koncesijski rok je produžen sa 30 na 50 godina.
Planirani projekti na ovom području su hidroelektrana Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana koje čine hidroeneregetski sistem (HES) Gornja Neretva, koncesionara “MHE Marvel” iz Kalinovika.
