Građanski aktivizam

Javna rasprava koja se nije smjela desiti. O proširenju deponije koja je odavno trebala biti zatvorena.

Javna rasprava o Uborku je već održana - 09.12.2019.
Nakon 5 godina teške, iscrpljujuće borbe – za koju su u međuvremenu dobili i ugledno međunarodno priznanje – aktivisti su, takoreći, na početku. Pri čemu to, sa ovakvom vlašću, ne treba shvatiti kao poraz, nego kao pobjedu.

10. prošlog mjeseca bilo je tačno 5 godina od prve blokade deponije “Uborak”, u organizaciji Građanske inicijative “Jer nas se tiče”, kada je više stotina građana Mostara učestvovalo je u protestima ispred ove deponije, kojom prilikom je, na 10 dana, blokiran dovoz otpada na deponiju i izneseni zahtjevi za nadležne, među kojima i najznačajniji – zaustavljanje daljnjeg dovoza smeća i hitna sanacija cjelokupnog područja deponije.

Zahtjev za zatvaranjem deponije na Uborku zbog štetnog uticaja na životnu sredinu i zdravlje stanovništva i njenim otvaranjem na nekom drugom mjestu, ponovljen je i na protestima pola godine kasnije, u decembru 2019. kada je vlast u obračunu sa demonstrantima upotrijebila silu, odnosno interventnu i specijalnu policiju.

Protesti su tada rezultirali dogovorom građana i vlasti o zatvaranju deponije na Uborku, a dva i po mjeseca nakon brutalne intervencije policije, 24.2.2020., gradska administracija je obavijestila javnost da je Gradonačelnik “službeno, od strane stručnog tima”, dobio “konačan prijedlog novih lokacija”. I da će, pošto ih ima čak 6, sada “biti angažovana stručna organizacija”, koja će uraditi Projektni zadatak, nakon čega će biti raspisan javni poziv za izbor izvršioca radova za izradu Studije izvodljivosti, da bi se “došlo do najpovoljnije lokacije”.

Naravno, “na sva zvona” najavljeno rješenje pokazaće se kao tek još jedna u nizu prevara građana od strane vlasti. Kakvih ni u nastavku nije manjkalo. Pa ni sa novom vlašću, nakon konačno održanih izbora u Mostaru. Samo što ova čak ni ne pokušava da ostavi utisak da radi na zatvaranju postojeće deponije i njenom otvaranju na drugom mjestu.

Nego pokušava dobiti na vremenu a u međuvremenu na sve moguće načine – od slatkorječivih obećanja tipa “Pa jel više vjerujete meni ili svojim očima”, preko prijetnji, ucjena i sistemskog nasilja, do javnog vrijeđanja i diskvalificiranja aktivista i njihove organizacije – pacifizirati otpor, kompromitovati u javnosti organizaciju koja ga već 5 godina predvodi, obeshrabiti građane za daljnje učestvovanje u protestima i ukloniti sve prepreke nastavku odlaganja otpada na Uborku.

Ignorišući pritom upozorenja da se radi o “ekološkoj bombi” i kontinuiranom trovanju stanovništva – nalazi, uzoraka koje je na analizu svojevremeno poslao CIN, pokazuju onečišćenja koja bi mogla imati teške posljedice po ljudsko zdravlje, kao što su promjene na plodu trudnica, karcinomi i druga teška oboljenja. Najindikativnija je koncentracija arsena 100 puta veća od dozvoljene.

“Ono što je sigurno da vlasti i politika neće odustati od lobiranja i pokušavanja da završe svoje naume, da nastave da zagađuju okolinu i truju građane Hercegovine.”, davni je komentar aktivista, koji su svjesni da žive u zemlji u kojoj vlast ne poznaje institut odgovornosti i sklona je zloupotrebama položaja, korupciji i stavljanju ličnih i stranačkih interesa ispred interesa građana. A sklona je i uticaju ili kontroli svih mehanizama države, uključujući i one koji bi morali biti nezavisni u svom radu. Otud i bojazan aktivista. Mada, istini za volju, odluke sudova u njihovom slučaju, ukazuju na postojanje krhke pravne države, koja se pokazala kao njihov najefikasniji saveznik u borbi za istinu i pravdu, a protiv destruiranja životne sredine.

Uglavnom, nakon 5 godina teške, iscrpljujuće borbe – za koju su u međuvremenu dobili i ugledno međunarodno priznanje – aktivisti su, takoreći, na početku. (Pri čemu to, sa ovakvom vlašću, ne treba shvatiti kao poraz, nego kao pobjedu.)

A taj početak se ogleda u činjenici da vlast i dalje, i pored jasno izražene volje građana (između ostalog potvrđene i peticijom sa 3000 potpisa) i brojnih sudskih presuda kojim su odluke vlasti “pale u vodu”, odbija ispuniti ključni zahtjev građana i naći alternativu sadašnjoj lokaciji za deponiju. Nego nastavlja da insistira na “rješenjima” koja predstavljaju pogoršanje kompletne situacije.

Ovih se dana tako pojavila informacija o javnoj raspravi o novoj sanitarnoj plohi na deponiji Uborak. Odnosno o ocjeni „Ažurirane Studije utjecaja na okoliš za projekat izgradnje nove sanitarne plohe, površine 2,53 ha, na regionalnoj sanitarnoj deponiji čvrstog otpada Uborak- Buđevci, Mostar“. Koja će se održati u ponedjeljak 22. jula, u gradskoj vijećnici Grada Mostara.

“Na javnoj raspravi bit će prezentiran zakonski temelj u postupku izdavanja okolišne dozvole, kao i sama Studija utjecaja na okoliš, koju je izradio Institut za građevinarstvo IG Banja Luka d.o.o.”, objavljeno je na internetskim stranicama Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Iz građanske inicijative “Jer nas se tiče”, na nastavak pokušaja vlasti da svoju ideju provedu u djelo i nastave se kockati sa životima ljudi, proširujući postojeću deponiju, najavljuju nastavak pravne borbe.

“Nakon uvida i iščitavanja dokumentacije u Sarajevu, udruženje je poslalo svoje primjedbe, potkovane argumentima i činjenicama, zašto ne bi trebalo uzimati u obzir “namještenu studiju” i ulaziti u tu proceduru.”, naveli su iz Građanske inicijative “Jer nas se tiče”. Napominjući da je predhodna studija imala jasan zaključak: “Deponija na ovom prostoru ne može garantovati sigurnost po ljude, životinje i biljke.” I tu se ništa promijenilo nije.

Građani u akciji

Partneri u borbi protiv korupcije